Inačica od 11. listopada 2016. u 17:48 uredi Man Usk (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 43.166 edits m uklonjena promjena suradnika 78.134.233.58 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Croq ← Starija izmjena		Inačica od 10. svibnja 2018. u 16:02 uredi ukloni ovu izmjenu Adres04 (razgovor \| doprinosi) 103 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Krajnja lјevica''', ('''ekstremna lјevica''', '''ultra-lјevica''') predstavlja pojam kojim se označavaju politički [[pokret (politika)\|pokreti]], [[politička stranka\| političke stranke]] i [[politička ideja\|političke ideje]] koji pripadaju [[lјevica\|lјevici]]. Krajnja lјevica teži prevazilaženju svih formi [[društvena stratifikacija\|društvene stratifikacije]].<ref name="expo">Woshinsky, Oliver H., ''Explaining Politics: Culture, Institutions, and Political Behavior'' (Oxon, England, UK; New York, New York, USA: Routledge, 2008) pp. 145-149.</ref> Zalaže se za [[direktna demokracija\|direktnu demokraciju]] u političkoj i ekonomskoj sferi. ~~[[Datoteka:CNT LO UNL 480319110 9692747a67 b d.jpg\|thumb\|Prvosvibanjski prosvjed radikalne ljevice u [[Francuska\|Francuskoj]].]]~~ '''Krajnja ljevica''', '''ekstremna ljevica''', '''radikalna ljevica''' ili '''ultra-ljevica''' su izrazi kojima se označavaju politički [[pokret (politika)\|pokreti]], [[politička stranka\|stranke]] i [[ideologija\|ideologije]] koji pripadaju [[ljevica\|ljevici]], a koje karakterizira odbacivanje postojećeg poretka uključujući [[pluralizam (politika)\|pluralizam]] i [[demokracija\|demokraciju]] odnosno svih ostalih političkih pokreta, ideologija i stranaka, uključujući one koji pripadaju tzv. umjerenoj ljevici. Krajnja ljevica se zalaže za društvo koje bi bilo bazirano na individualnoj i kolektivnoj slobodi, jednakosti, solidarnosti i međusobnoj pomoći, lišeno svih oblika represije, hijerarhije i vlasti pojedinca nad pojedincem. Pristalice krajnje ljevice smatraju da je za ostvarivanje ovih ideja neophodno raskinuti sa svim oblicima autoritarnog načina organizovanja. Zbog toga se jedni organizuju u radničke političke stranke i teže da parlamentarno djeluju anti-sistemski odozgo. Dok, drugi se isključivo organizuju vanparlamentarno, na radnim mjestima, u obrazovnim institucijama, i uopće svim mjestima na kojima su pojedinci poniženi i eksploatisani, na principima nehijerarhijske direktne demokracije i djeluju anti-sistemski odozdo. U suvremenom svijetu se pod ekstremnom ljevicom obično smatraju pokreti koji se ideološki svrstavaju uz [[anarhizam]], [[komunizam]], anarhokomunizam, boljševizam, staljinizam, trockizam, maoizam, kastroizam te, u manjoj mjeri, [[feminizam]] i [[zelena politika\|zelenu politiku]]. Kao jedan od povijesnih primjera ekstremne ljevice se često navodi [[Jakobinska diktatura\|jakobinstvo]] u doba [[francuska revolucija\|francuske revolucije]]. Pristalice krajnje ljevice smatraju da je svijet podijeljen na eksploatisane, čiji su naizrazitiji predstavnici pripadnici radničke klase, i eksploatatore, među kojima se ističe kapitalistička klasa. Radničku klasu čine svi koji su primorani da prodaju kapitalistima svoju radnu snagu kako bi obezbjedili društveno i fizički funkcionalnu egzistenciju, a kapitalističku klasu svi oni koji tu radnu snagu eksploatišu. Interesi radničke klase su potpuno suprotni interesima klase kapitalista koja ih izrabljuje, otuđuje njihov rad i živi na njihovoj grbači. Dok god postoji kapitalistička društveno-ekonomsko uređenje postojaće i ove dve suštinski suprotstavljene i sukobljene klase. Osobe koje pripadaju ekstremističkim skupinama same sebe vrlo rijetko nazivaju [[ekstremizam\|Ekstremistima]]. Članovi takvih [[skupina]] sami sebe ili svoje skupine opisuju unutar političkog spektra predstavnicima "[[radikalna ljevica\|radikalne ljevice]]". Svijet je podijeljen na dve klase: klasu eksploatatora (kapital) i klasu eksploatisanih (rad), stoga su za pristalice krajnje ljevice suprotnost slobode sve strukture, organizacije ili pojedinci koji pokušavaju da održe ili pogoršaju takvo stanje. Zalažući se za besklasno društvo bore se protiv države (za njeno odumiranje ili ukidanje) - strukture čija je jedina svrha obezbjeđivanje i zaštita interesa vladajuće klase, i kapitalističkih odnosa u društvu. Svakako, borbu pristalica ove političke ideje čini i borba protiv svih negativnih proizvoda takvog društva: svake vrste nacionalizma i svake vrste diskriminacije. Desni i lijevi ekstremizam zajednički djeluje protiv [[pluralizam (politika)\|pluralizma]], koji se temelji na [[višestranački sustav\|višestranačju]], a time i pravo na [[opozicija\|opoziciju]]. Oba ekstremizma razmišljaju u [[stereotip]]ima "prijatelj-neprijatelj" i imaju visok stupanj [[dogmatizam\|dogmatizma]].<ref>Eckhard Jesse: s.v. Extremismius, in: Andersen, U. / Woyke, W. (Hrsg.): ''Handwörterbuch des politischen Systems der Bundesrepublik Deutschland'', 5. aktualisierte Auflage, Bonn 2003, S. 178</ref> Pristalicama ove političke filozofije je jasno da je ispunjenje njihovih konačnih zahtjeva - oslobođenje radničke klase i svih individua koje je čine, i prevazilaženje države i kapitalističkog sistema - potpuno suprotno interesima politikanata i gazda, stoga, pored svakodnevnih borbi na radnom mjestu ili kroz pokrete i stranke za poboljšanje uslova rada, svjesni su nužnosti radikalnog raskida sa ovakvim društvom i njegove radikalne promene. Njihove aktivnosti su orijentirane u skladu ideološke orijentacije - revolucionarno-marksistički ili anarhistički - za uspostavu socijalističkog / [[komunizam\|komunističkog]] sustava ili društva bez vlasti ("[[anarhija\|anarhije]]"). Krajnja ljevica zahtjeva korijenitu transformaciju društva, iz kapitalizma, u kojem trenutno živimo, u društvo slobode, jednakosti i solidarnosti – u samoupravnu radničku demokraciju. Pri time se ljevičarski ekstremisti predstavljaju kao [[radikalni demokrati\|radikalna demokracija]] da bi svoje ciljeve predstavili kao "borbu za [[mir]] i [[socijalna pravda\| socijalnu pravdu]] u načelu društvenog napretka". Neke od odlika za koje se bori krajnja ljevica su samoupravljanje, federalizam i uzajamna pomoć. ~~S tim mobiliziraju postojeće [[autoritet\|antiautoritarne]] usmjerene osobe da bi ih usmjerili protiv postojećih [[demokracija]].~~ '''Samoupravljanje''' znači upravljanje sobom, svojim radnim mjestom i svim ostalim aspektima života. Ono podrazumijeva direktno i ravnopravno učestvovanje svih članova u aktivnostima zajednice. Krajnja ljevica se zalaže za to da pojedinci, kolektivi, radna mjesta, općine, gradovi i druge zajednice same direktno-demokratski odlučuju o svojoj sudbini, po svojoj slobodnoj volji, bez uplitanja bilo kakvog autoriteta. ~~== Ljevičarski ekstremizam ==~~ '''Federalizam''', pretpostavljajući autonomiju, na ravnopravnim osnovama povezuje društveno-ekonomske grupacije u zajedničku organizaciju. Federalizam je svojom strukturom zapravo federacija federâcija, odnosno konfederacija. '''Ljevičarski ekstremizam''' je naziv za razne struje i [[ideologija\|ideologije]] unutar [[politička ljevica\|političke ljevice]], koja odbijaju [[parlamentarna demokracija\|parlamentarnu demokraciju]], [[tržišno gospodarstvo]] ili [[kapitalizam]], i žele taj sustav zamjeniti [[egalitarizam\|egalitarističkim]] [[politički sustav\|političkim sustavom]].<ref>Oliver H. Woshinsky. ''Explaining Politics: Culture, Institutions, and Political Behavior''. Oxon, England, UK; New York, New York, USA: Routledge, 2008.Pp. 145-149.</ref> Smatraju da je '''uzajamna pomoć''' mnogo bolji način napredovanja pojedinca i cjelokupnog društva u odnosu na međusobno takmičenje koje postoji u kapitalizmu. Uzajamna pomoć prozilazi iz posmatranja svijeta kao cjeline, uprkos različitostima. Ljevičarski ekstremistički nastrojene osobe ili stranke predstavljaju prijetnju [[demokracija\|demokraciji]]. Gospodarske krize uzimaju kao razlog kako bih oštro napadali tzv. "kapitalistički sustav". Pri tome se ne radi o korekcijama u gospodarskom razvitku nego o pokušaju zamjene demokracije [[totalitarizam\|totalitarno]] socijalističkom sustavom. Stoga je krajnja ljevica anti-autoritarna, anti-kapitalistička, anti-militaritička, anti-klerikalistička, anti-nacionalistička ili ako vam se više sviđa, direktno-demokratska, socijalistička, slobodarska, sekularna, inter-nacionalistička... ~~== Ljevičarski ekstremizam u Europi ==~~ [[Rote Armee Fraktion]] u Njemačkoj [[Crvene brigade]] u [[Italija\|Italiji]]: Skupina koja je uglavnom počinili 1970. - 1976. iznude i politička ubojstva, otmice, ubojstva i bombaške napade. Razbijena je 1982. Talijanska Komunistička partija (CPI) je zbog svoje Euro-komunističkog parlamentarne orijentacije, a ne kao krajnje ljevice. [[Action directe]] u [[Francuska\|Francuskoj]]. Od 1983. skupina počinila brojan ubojstva. 21. veljače 1987. uhičeni su osnivači skupine. "Skupina 17. studenoga". U razdoblju od 1975. - 2002. 23 ljudi je ubijeno od strane t eskupine. Uz pomoć [[Scotland Yard]]a 2002. 15 članova skupine je uhićeno. [[ETA]]-baskijska paravojna organizacija [[Koalicija radikalne ljevice]] u Grčkoj [[Sinn Féin]] u Sjevernoj Irskoj i Republici Irskoj ~~== Ljevičarski ekstremizam u svijetu ==~~ [[Radnička stranka Kurdistana]] na bliskom istoku ([[Kurdistan]] i okolica) [[Stranka crnih pantera]]- u SAD-u ~~== Povezani članci ==~~ * [[Ljevičarski fašizam]] * [[Jugonostalgija]] * [[Ekstremna desnica]] * [[Radikalni centar]] == Izvori == {{~~izvori~~reflist}} == Vidi još == [[Socijalizam]] [[Demokratski socijalizam]] [[Slobodarski socijalizam]] [[Marksizam]] [[Anti-autoritarni komunizam]] [[Anarhizam]] *[[Anarho-komunizam]] {{Politički spektar}} [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Političke ideje]]

Krajnja ljevica: razlika između inačica