Prvu ideju o "Beljskom nacionalnom parku" iznosi prirodoslovac Szecheny [[1935.]] godine. U bivšoj [[SFRJ]], točnije od [[1959.]] Kopačkim ritom upravlja lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen" iz [[Beograd]]a, koje u suglasnosti sa tadašnjim zavodom za zaštitu prirode [[1958.]] godine traži proglašenje Nacionalnog parka "Moša Pijade", s čime se ne slaže Konzervatorski zavod iz Zagreba koji je zastupao ideju upravljanog prirodnog rezervata. Tijekom tog razdoblja, izgrađeno je naselje Tikveš i istoimeni [[Dvorac Tikveš|dvorac]] sa pripadajućim gospodarskim objektima za lov i rekreaciju tadašnjeg predsjednika [[Josip Broz|Josipa Broza Tita]]. Angažmanom Drage Getza i nekoliko uglednih prirodoslovaca Kopački rit [[1967.]] zbog svoje očuvanosti, velike bioraznolikosti i ekološke vrijednosti postaje "Upravljani prirodni rezervat". Nekoliko godina kasnije, točnije [[1976.]], uže područje parka je proglašeno Specijalnim zoološkim rezervatom, a šire područje Parkom prirode "Kopački rit", ukupne površine 10.500 ha. Godine [[1993.]] Kopački rit je proglašen međunarodno značajnim močvarnim područjem zaštićen [[Ramsarska konvencija|Ramsarskom konvencijom]]. Od [[1997.]] godine parkom prirode upravlja Javna ustanova "Park prirode Kopački rit". Odlukom Hrvatskog Sabora Park prirode je proširen [[1999.]] na sadašnjih 17.700 ha površine.<ref name="geo"/>
Pitanje treba li Kopački rit biti proglašen nacionalnim parkom se otvaralo više puta. Zahtjevi su ponovljeni 1958., 1982. i 1999. godine. Zagovaratelji statusa nacionalnog parka smatraju kako bi se time poboljšao razvoj ekološkog turizma i pozivaju se na činjenicu da su svi nacionalni parkovi u Hrvatskoj vezani uz fenomen [[krš]]a. U istočnoj Hrvatskoj tako još uvijek nije proglašen niti jedan [[nacionalni park]].<ref name="geo"/>
Tijekom povijesti je u nekoliko navrata na području današnjeg Parka prirode proglašavana "ekološka katastrofa". Tijekom prekopavanja hulovskog kanala [[1969.]] u ritu je izgubljeno 3000 ha površine pod vodom. Te godine Kopačko jezero je gotovo presušilo. Godine 1985. je u jezero Sakadaš iscurio gnoj svinjogojske farme iz Darde, čime je uginuo veliki broj ribe. Ljudskim djelovanjem, izlovom ribe i odstrjelom ptica i divljači narušava se ekološka ravnoteža. Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], dio parka je miniran, a čišćenje parka je otežano jer su [[Mina|mine]] ukopane u močvarni mulj. U Posebnom zoološkom rezervatu pod minama je oko 3700 ha površine.<ref name="geo"/>
