Periodni sustav elemenata: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika VukCukic321 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika C3r4
Oznaka: brzo uklanjanje
Nadopunio Periodni sustav elemenata
Redak 1:
[[datoteka:Carbon-atom.jpg|mini|250px|desno|1/12 mase atoma [[ugljik]]a <sup>12</sup>C je danas [[atomska jedinica mase]].]]
'''Periodni sustav elemenata''' je prikaz poznatih [[kemija|kemijskih]] [[kemijski element|elemenata]], koji su složeni po [[elektronska struktra|elektronskoj strukturi]].
 
[[datoteka:Bohr model.jpg|mini|250px|desno|[[Atom]] [[vodik]]a je dugo bio [[atomska jedinica mase]].]]
== Sustav ==
 
'''Periodni sustav elemenata''' je sustavni tablični poredak [[kemijski element|kemijskih elemenata]] koji odražava njihovu [[atom]]sku građu i sličnost njihovih [[fizika]]lnih i [[kemija|kemijskih]] svojstava. [[Period]]ičkomu ponavljanju kemijskih i fizikalnih svojstava elemenata uzrok je periodička sličnost [[Elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] atoma elemenata poredanih po rastućem [[atomski broj|atomskom broju]]. Nova perioda u periodnom sustavu započinje kada se u elektronskoj konfiguraciji atoma počne popunjavati nova [[elektronska ljuska]]. Stoga atomi elemenata u jednoj periodi imaju jednak broj ljusaka, ali različit broj [[elektron]]a u vanjskoj ljusci (valentni elektroni). Suprotno, atomi elemenata unutar jedne skupine (stupac) imaju različit broj ljusaka, ali im je broj [[Valencija (kemija)|valentnih]] elektrona jednak. Kako broj valentnih elektrona određuje kemijska svojstva elementa, elementi jedne skupine imaju slična kemijskih svojstva.
 
Suvremena tablica periodnoga sustava, prema preporuci [[Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju|Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju]] (IUPAC, 1988.), sadrži 7 perioda i 18 skupina elemenata. Svi su elementi u periodnome sustavu naznačeni svojim [[Kemijski simboli|kemijskim simbolima]], kojima se dodaju oznake: [[atomski broj]] (redni broj) kao lijevi supskript, a [[maseni broj]] kao lijevi superskript. <ref> '''periodni sustav elemenata''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47629] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>
 
== Glavne skupine periodnoga sustava ==
Glavne skupine periodnoga sustava jesu: 1., 2., 13., 14., 15., 16., 17. i 18. skupina:
* elementi 1. skupine (osim [[vodik]]a) nazivaju se [[alkalijski metali]], jer tvore jake [[Baze (kemija)|baze]] ili [[Lužine (kemija)|lužine]] ([[alkalije]]).
* elementi 2. skupine su [[zemnoalkalijski metali]], jer također tvore jake lužine, a uz to su sastojci [[Zemljina kora|Zemljine kore]].
* elementi od 3. do 11. skupine zovu se [[prijelazni metali]], jer tvore prijelaz između lijeve i desne strane tablice.
* elementi 12. skupine, [[cink]], [[kadmij]] i [[živa]], nemaju posebno ime.
* elementi 13., 14. i 15. skupine nazivaju se prema prvom elementu u skupini: [[Bor (element)|borova]] (13), [[ugljik]]ova (14) i [[dušik]]ova (15) skupina.
* elementi 16. skupine su [[halkogeni elementi]], jer ulaze u sastav [[Mineralne sirovine|ruda]].
* elementi 17. skupine zovu se [[halogeni elementi]], jer s [[metal]]ima tvore [[soli]],
* elementi 18. skupine nazivaju se [[plemeniti plinovi]], jer u uobičajenim uvjetima ne reagiraju ni s jednim elementom.
* unutar šeste periode nalazi se niz kemijski vrlo sličnih elemenata, od atomskoga broja 57 do 71, koji se prema prvom članu niza, [[lantan]]u, nazivaju [[lantanoidi]].
* unutar sedme periode nalazi se niz također kemijski vrlo sličnih elemenata, od atomskoga broja 89 do 103, a prema prvom članu niza, [[aktinij]]u, zovu se aktinoidi. Lantanoidi i aktinoidi nazivaju se i unutrašnji prijelazni elementi i zbog preglednosti najčešće se prikazuju posebno, na dnu tablice. [[Skandij]], [[itrij]] i lantanoidi zajedno se nazivaju i [[Rijetki zemni metali|rijetke zemlje]].
 
=== Sustav ===
Sljedeća slika prikazuje današnji periodni sustav elemenata, iako je netočan iz više razloga. Prvi razlog je taj, što helij ne pripada p-bloku kao ostali plemeniti plinovi već s-bloku te mu nije mjesto na samome kraju 1 periode{{Nedostaje izvor}}. Drugi razlog je taj, što se i ovdje, kao i u mnogim drugim periodnim sustavima elemenata, lutecij stavlja u f-blok, iako po svojoj elektronskoj konfiguraciji pripada d-bloku{{Nedostaje izvor}}.
Za svaki je element naveden [[atomski broj]] i [[kemijski simbol]].
Line 51 ⟶ 69:
 
Mendeljejev je k tome složio par elemenata izvan striktnog poretka po masi jer su se tako bolje slagali sa osobinama susjednih elemenata, ispravio je greške u vrijednostima više atomskih masa, te je [[Mendeljejevovi predviđeni elementi|predvidio postojanje i osobine]] nekoliko elemenata koji su otkriveni tek kasnije. Mendeljejevu je kasnije priznato da je otkrio elektronsku strukturu elemenata krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Danas već postoje [[Prošireni periodni sustav elemenata|prošireni periodni sustavi elemenata]] u kojima su popisani elementi koji još ne postoje.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
* Ivan Filipović, Stjepan Lipanović: ''Opća i anorganska kemija'', Školska knjiga, Zagreb, 1995.
* Nenad Raos: [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=110893 Periodni sustav u Hrvata], [[Kemija u industriji]], 60 (2011) 633 - 638.
 
== Vanjske poveznice ==
Line 56 ⟶ 79:
*[http://pse.pbf.hr/ Periodni sustav elemenata s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu]
*[http://www.ktf-split.hr/periodni/ Periodni sustav elemenata s Kemijskog-Tehnološkog fakulteta - Split]
 
==Literatura==
* Ivan Filipović, Stjepan Lipanović: ''Opća i anorganska kemija'', Školska knjiga, Zagreb, 1995.
* Nenad Raos: [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=110893 Periodni sustav u Hrvata], [[Kemija u industriji]], 60 (2011) 633 - 638.