Periodni sustav elemenata: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Periodni sustav elemenata |
Nadopunio Periodni sustav elemenata |
||
Redak 3:
[[datoteka:Bohr model.jpg|mini|250px|desno|[[Atom]] [[vodik]]a je dugo bio [[atomska jedinica mase]].]]
'''Periodni sustav elemenata''' je sustavni tablični poredak [[kemijski element|kemijskih elemenata]] koji odražava njihovu [[atom]]sku građu i sličnost njihovih [[fizika]]lnih i [[kemija|kemijskih]] svojstava. [[Period]]ičkomu ponavljanju kemijskih i fizikalnih svojstava elemenata uzrok je periodička sličnost [[Elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] atoma elemenata poredanih po rastućem [[atomski broj|atomskom broju]]. Nova perioda u periodnom sustavu započinje kada se u elektronskoj konfiguraciji atoma počne popunjavati nova [[elektronska ljuska]]. Stoga atomi elemenata u jednoj periodi imaju jednak broj ljusaka, ali različit broj [[elektron]]a u vanjskoj ljusci (valentni elektroni). Suprotno, atomi elemenata unutar jedne skupine (stupac) imaju različit broj ljusaka, ali im je broj [[Valencija (kemija)|valentnih]] elektrona jednak. Kako broj valentnih elektrona određuje kemijska svojstva elementa, elementi jedne skupine imaju slična kemijskih svojstva. <ref> '''periodni sustav elemenata''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47629] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>
Suvremena tablica periodnoga sustava, prema preporuci [[Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju|Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju]] (IUPAC, 1988.), sadrži 7 perioda i 18 skupina elemenata. Svi su elementi u periodnome sustavu naznačeni svojim [[Kemijski simboli|kemijskim simbolima]], kojima se dodaju oznake: [[atomski broj]] (redni broj) kao lijevi supskript, a [[maseni broj]] kao lijevi superskript. <ref> '''periodni sustav elemenata''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47629] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>▼
== Glavne skupine periodnoga sustava ==
Line 21 ⟶ 19:
=== Sustav ===
▲Suvremena tablica periodnoga sustava, prema preporuci [[Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju|Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju]] (IUPAC, 1988.), sadrži 7 perioda i 18 skupina elemenata. Svi su elementi u periodnome sustavu naznačeni svojim [[Kemijski simboli|kemijskim simbolima]], kojima se dodaju oznake: [[atomski broj]] (redni broj) kao lijevi supskript, a [[maseni broj]] kao lijevi superskript.
{{PeriodniSustav}}
== Povijest ==
Sustav je nastao kao rezultat nastojanja mnogih [[kemičar]]a da nađu što prikladniji način da se [[kemijski element]]i poredaju tako da sličnosti među njima budu što uočljivije. Preteče otkrivanja periodnoga sustava elemenata bili su [[Antoine Laurent de Lavoisier|A. L. Lavoisier]] (potkraj 18. stoljeća), [[William Prout|W. Prout]] (1815.), [[Johann Wolfgang Döbereiner|J. W. Döbereiner]] (1829.), [[M. J. von Pettenkofer|Max Joseph von Pettenkofer]] (1850.), [[William Odling|W. Odling]] (1857.), [[Stanislao Cannizzaro|S. Cannizzaro]] (1858.), [[Alexandre-Émile Béguyer de Chancourtois|A. B. de Chancourtois]] (1862.) i [[John Alexander Reina Newlands|J. A. R. Newlands]] (1864.).
Izvorni je sustav stvoren kad se još nije znao sastav [[atom]]a: ako se elementi slože po [[atomska masa|atomskoj masi]], a zatim se neke druge osobine stave uz atomsku masu, javlja se
<table cellspacing="5">
Line 66 ⟶ 62:
</table>
Zatim je engleski kemičar
=== Pravi otkrivači periodnoga sustava ===
Pravi su otkrivači periodnoga sustava [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|D. I. Mendeljejev]] i [[Julius Lothar von Meyer|J. L. von Meyer]]. Oni su, neovisno jedan o drugom, sastavili tablicu periodnoga sustava, iako ju je Mendeljejev objavio godinu dana prije (1869.) i prvi je uvidio puni smisao tog otkrića, ostavljajući u tablici prazna mjesta za elemente koji će se tek otkriti.
Redajući elemente prema rastućim [[Relativna atomska masa|relativnim atomskim masama]] (tada [[atomska težina|atomskim težinama]]), dobili su poredak u kojem su se u [[period]]ičnim razmacima nalazili elementi sličnih kemijskih svojstava. Taj je poredak bio gotovo istovjetan s današnjim poretkom dobivenim redanjem elemenata po rastućem [[atomski broj|atomskom broju]]. Iznimka su bili parovi <sub>18</sub>Ar - <sub>19</sub>K, <sub>27</sub>Co - <sub>28</sub>Ni, <sub>52</sub>Te - <sub>53</sub>J, <sub>90</sub>Th - <sub>91</sub>Pa i <sub>92</sub>U - <sub>93</sub>Np, u kojima prvi element ima manji atomski broj, ali veću relativnu atomsku masu. Razlog je te nepravilnosti taj što se elementi sastoje od [[izotop]]a, pa je u izotopnoj smjesi nekih elemenata (na primjer [[kalij]]a) najobilniji lakši izotop, a kod drugih (na primjer [[argon]]a) najobilniji je teži izotop. Zbog toga je srednja vrijednost relativne atomske mase kalija (39,098) manja od argona (39,948), iako je njegov atomski broj veći. Kada je Mendeljejev postavio svoj periodni zakon, bila su poznata samo 63 kemijska elementa, tako da su mnoga mjesta u tablici ostala prazna. Smatrajući da su svojstva svakog elementa određena njegovim položajem u periodnom sustavu, Mendeljejev je predvidio postojanje i svojstva tada još nepoznatih elemenata. Potonja otkrića [[germanij]]a, [[skandij]]a i [[galij]]a potvrdila su ispravnost njegovih pretpostavki.
Iako je među mnogim pokušajima grafičkoga prikaza periodnoga sustava bilo i onih u obliku trokuta, spirale, pužnice, stošca, piramide i cilindra, danas periodni sustav elemenata ima oblik [[Pravokutnik|pravokutne]] tablice u kojoj vodoravni redci tvore periode, i to cijele ili polovične (dugi i kratki oblik periodnoga sustava), a okomiti stupci tvore skupine elemenata.
== Izvori ==
| |||