Mile Budak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
rev. na inačicu 5051968 od 21. ožujka 2018. u 12:33 koju je unio Zeljko |
|||
Redak 80:
{{citat2|Mi imamo ne samo pravo, nego i dužnost tražiti od ovdašnjeg pravoslavnog življa, da taj živalj uvidi, što jest i da se prema tome snađe. Imamo zato pravo govoriti, ako je tko Srbin ima Srbiju, i to je njegova domovina. (Ministar Mile Budak na skupu u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]])}}<ref>[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Nezavisne Države Hrvatske'', Drugo, dopunjeno izdanje, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2002., ISBN 953-6308-39-8, str. 180.</ref>
U prosincu 1941. godine postao je član [[HAZU]].<ref name="tko je tko"/> U [[Vlada NDH|vladi NDH]] bio je ministar nastave, zatim ministar vanjskih poslova te poslanik u [[Berlin]]u (1941.-43.). Na vlastiti zahtjev je [[5. studenoga]] [[1943.]] godine razriješen dužnosti ministra vanjskih poslova i umirovljen.<ref name="tko je tko"/> Iz Zagreba odlazi [[6. svibnja]] [[1945.]] godine, britanske vojne vlasti su ga [[18. svibnja]] iste godine izručile jugoslavenskim vlastima, a Vojni sud II. armije optužio ga je za ratni zločin, Budak se izjasnio kao nevin po svim točkama optužbe, a isti je dan osuđen na smrt vješanjem.<ref>[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1348 LZMK / Krležijana: Budak, Mile], pristupljeno 15. rujna 2015.</ref><ref name="tko je tko"/> Zajedno s ostalim članovima vlade NDH likvidiran je u [[Maksimir]]skoj šumi i pokopan u zajedničkoj grobnici čije je mjesto sve do današnjega dana nepoznato
Tijekom i nakon [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]] nekoliko je ulica po gradovima i selima u Hrvatskoj nazvano po Budaku<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/bauk-zeli-ukloniti-ulice-mile-budaka-i-10-travnja-522449 Bauk želi ukloniti ulice Mile Budaka i 10. travnja]</ref> kao i jedna u Mostaru u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref>[https://www.google.hr/maps/place/Dr.+Mile+Budaka,+Mostar+88000,+Bosna+i+Hercegovina/@43.3507286,17.8058518,17z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x134b43a0398daa09:0xbc58dd05c1c25b10!8m2!3d43.3507247!4d17.8080405 Ulica Dr Mile Budaka, Mostar]</ref>
== Književnik ==
Redak 122:
* ''Hrvatski narod u borbi za samostalnu i nezavisnu Hrvatsku državu'', Izdanje Hrvatskoga kola u Sjedinjenim Državama i Kanadi, [Philadelphia?], 1934.<ref>{{eng oznaka}} [https://openlibrary.org/books/OL24196132M/Hrvatski_narod_u_borbi_za_samostalnu_i_nezavisnu_Hrvatsku_drz%CC%8Cavu Hrvatski narod u borbi za samostalnu i nezavisnu Hrvatsku državu. By Mile Budak], openlibrary.org, preuzeto 19. travnja 2017.</ref>
=== Književna vrijednost ===
Književna vrijednost Budakova je neprijeporna, no upitno je koliko je njegov diskurs intrigantan za suvremenoga čitatelja. Često uspoređivan s "mitskim realizmom" [[Wladyslaw Reymont|Wladyslawa Reymonta]] ili ruskih pripovjedača kao što je [[Mihail Aleksandrovič Šolohov|Šolohov]], Budak je doživio progonstvo iz hrvatske književnosti tijekom jugokomunističke samovlasti. No, raspad komunizma i Jugoslavije, koji su potakli interes za Budakovo djelo već zbog arome prije zabranjenoga voća, dosta je brzo splasnuo jer moderna čitateljska publika nema previše sluha za epopeje i regionalne mitove. To nije umanjivanje piščeve vrijednosti, nego jednostavna konstatacija da je Budak po svojoj poetici dosta stran vladajućem senzibilitetu. Od njegovih djela najčitkija ostaje autobiografska proza ''Ratno roblje'', u kojoj je izuzetno dojmljivo opisao svoje povlačenje kao austrougarskoga dočasnika sa srpskom vojskom preko Albanije.
== Literatura ==
| |||