Austrija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Savezne države: sredio |
sredio, uskoro nastavljam |
||
Redak 1:
{{redirect|Österreich}}
{{Okvir_zemlje_svijeta
| ime = Republika Austrija
| izvorno_ime = Republik Österreich <br /> Republik Östareich
| ime_genitiv = Austrije
| eng_ime = Austria
| zastava = Flag of Austria.svg
| grb = Austria Bundesadler.svg
| lokacija = Europe location AUT.png
| službeni_jezik = [[Njemački jezik|njemački]] <b><sup>1)</sup></b>
| glavni_grad = [[Beč]]
| najveći_grad = [[Beč]]
| predstavnik_države_množina = Predsjednici
| predstavnik_države = Predsjednik
| predstavnik_države_osoba = [[Alexander Van der Bellen]]
| predsjednik_vlade_osoba = [[Sebastian Kurz]]
| površina_poredak = 112
| površina = 83.872,1
| vode = 1,3
| stanovništvo_poredak =
| stanovništvo = 8.
| godina_popisa =
| gustoća_stanovništva =
| neovisnost = državnim ugovorom [[27. srpnja]] [[1955.]]
| BDP_PKM_godina =
| BDP_PKM =
| BDP_PKM_rang =
| BDP_PKM_per_capita =
| BDP_PKM_per_capita_rang =
| valuta = [[euro]] <b><sup>2)</sup></b>
| stoti_dio_valute = 100 centa
| vremenska_zona = +1 <br /> [[UTC]] +2 ljeti
| himna = ''[[Land der Berge, Land am Strome]]'' <br /> ("Zemljo brda, zemljo na rijekama")
| internetski_nastavak = [[.at]]
| pozivni_broj = +43
| komentar = <sup>1)</sup> Regionalni jezici su [[Slovenski jezik|slovenski]] u [[Koruška (
| moto = nema
}}
'''Austrija''' ([[Njemački jezik|
Austrija je [[parlamentarna demokracija]]. Sastoji od devet [[Austrijske savezne države|saveznih država]], i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je [[Švicarska]]).
Line 69 ⟶ 70:
Saveznici su nakon [[N|Drugog svjetskog rata]] držali Austriju pod okupacijom do [[1955.]] godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost potpisivanjem [[Austrijski državni ugovor|Austrijskog državnog ugovora]] i pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti [[komunizam|komunizma]] u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]], Austrija se politički sve više angažirala, te je [[1995.]] godine postala članica [[Europska unija|Europske Unije]], a [[2002.]] je uvela valutu [[Euro]].
== Politika ==
{{glavni|Politika Austrije}}
Redak 129:
|}
==
{{glavni|Zemljopis Austrije}}
[[Datoteka:Photo großglockner kleinglockner glocknerscharte austria 2006-09-01.jpg|mini|desno|[[Grossglockner]], najviši vrh Austrije.]]
Line 142 ⟶ 137:
Najveći gradovi su:
* [[Beč]] (glavni grad)
* [[Graz]]
Line 150 ⟶ 144:
* [[Klagenfurt]]
== Promet ==
Značajnije riječne luke za međunarodni promet su [[Beč]] i [[Linz]] ([[Dodatak:Popis zračnih luka u Austriji]]).
== Gospodarstvo ==
{{glavni|Gospodarstvo Austrije}}
Line 161 ⟶ 153:
Članstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj Austrije između sadašnjih i budućih članica EU. Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je gospodarski porast na 1.2% u [[2001.]] godini.
== Obrazovanje ==
{{glavni|Obrazovanje u Austriji}}
[[Datoteka:Melk Stift Altstadt.jpg|mini|desno|Najstarija gimnazija u Austriji.]]
Obrazovni sustav u Austriji reguliran je na saveznom nivou, tako da su sve škole širom Austrije, osim [[alternativna škola|alternativnih]], jednake. U nadležnosti [[savezno ministarstvo obrazovanja, znanosti i kulture Austrije|Ministarstva obrazovanja]] je i obrazovanje nastavnika i održavanje škola.
== Stanovništvo ==
{{glavni|Stanovništvo Austrije}}
=== Jezik ===
[[Datoteka:Spitzzicken_-_Hrvatski_Cikljin.JPG|thumb|250px|Dvojezični natpis u Gradišću]]
Prema Ustava Austrije iz [[1920.]] godine, službeni jezik u Austriji je [[njemački jezik]]. Austrijska varijanta njemačkog jezika je [[materinski jezik]] oko 98% od ukupnog broja austrijskih državljana. Razlika ''austrijskog njemačkog'', sastoji se u riječima, koje su karakteristične u upotrebi na području Austrije, različitim gramatičkim pravilima, kao i korištenjem riječi koje su u [[njemački jezik]] ušle iz jezika susjednih i bivših [[Austro-Ugarska|austro-ugarskih]] naroda (npr. ''Kukuruz, Kren, Golatsche, Sliwowitz, Powidl, Fisole''). U području [[Gradišće|Gradišća]] i [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruške]], službeni jezik je pored njemačkog, [[hrvatski]] i [[slovenski]], na kojim se jezicima, može odvijati dvojezična nastava u školama, izdavati dokumenti, obilježavati službene državne institucije i prometne oznake. U nekim općinama [[Gradišće|Gradišća]] je [[romski jezik]] priznat kao službeni jezik.
Jedan dio državljana Austrije pripada manjinama. [[Hrvatska]] manjina je najzastupljenija u [[Gradišće|Gradišću]], gdje živi oko 35.000 [[Gradišćanski Hrvati|Hrvata]]. U [[Koruška (
=== Demografije ===
{{glavni|Etničke grupe Austrije}}▼
Prema popisu iz [[2011.]] godine, su 85 % stanovništva etnički [[Austrijanci]]. 5,2 % su narodi [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]; 2,7 % [[Nijemci]]; 2,2 % [[Turci]] a među ostalim spadaju [[Arapi]], [[Česi]], [[Mađari]] i [[Poljaci]].<ref>[http://medienservicestelle.at/migration_bewegt/wp-content/uploads/2012/07/IBIB_2012_Integrationsbericht.pdf Etničke grupe], medienservicestelle.at, pristupljeno 13. svibnja 2018.</ref>
=== Vjeroispovijest ===
U Austriji je službeno priznato dvanaest religija <ref>[http://diepresse.com/home/panorama/religion/477092/index.do?from=suche.intern.portal Članak u ''Die Presse'', 8. svibnja 2009. godine] {{de icon}}</ref> i religioznih zajednica. Za službeno priznanje od strane države potrebno je priznanje, zahtjevom zatražiti od Ministarstva školstva i kulture. Nakon ispunjavanja preduvjeta, religioznoj se zajednici priznaje status, čime zajednica ostvaruje određene prednosti i povlastice, koje joj država garantira i potpomaže. Uslovi za prihvatanje državno priznate religiozne zajednice su između ostalog:
* broj članova, koji bi trebao prelaziti 16.000 članova,
* pozitivan odnos zajednice prema državi i društvu,
* obavezivanje zajednice na sprječavanju psihičkog uticaja na razvoj zajednice, te
* kontrola finacijskih sredstava zajednice, koja ne bi trebala biti korištena samo u religiozne svrhe.
Ispunjavanjem ovih uslova i dobijanjem statusa, religiozna zajednica ima pravo na:
▲{{glavni|Etničke grupe Austrije}}
* organiziranje nastave religije i njezino financiranje od strane državnih organa,
* oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na zemljište,
* pravo na postavljanje svećenika u vojsci, stručnom savjetu državne televizije ORF i dušebrižnika u bolnicama, kao i
* zaštitu crkvenog osoblja od progona, zbog propovijedanja u smislu tokova i pravila zajednice,
{|class=wikitable
|-align="center" bgcolor="#00FF7F"
!colspan="2"| Priznate religije u Austriji
==Kultura==▼
|- align=center
!width=160px| Religija !!width=100px|Broj članova <sup>1</sup>
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Rimokatolička crkva]] <sup>2</sup> ||align=right| 5.600.000
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Islam]] ||align=right| 515.914 <ref>[http://diepresse.com/home/panorama/oesterreich/542461/index.do?from=simarchiv Članak u ''Die Presse'', 25. veljače 2010., na osnovu publikacije Österreichische Integrationsfond (ÖIF) na dan 1. siječnja 2009. godine] {{de icon}}</ref>
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Protestantizam]] ||align=right| 375.000
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Grčka pravoslavna crkva]] ||align=right| 175.000
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Jehovini svjedoci]] ||align=right| 23.200
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Starokatolička crkva]] ||align=right| 14.500
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Budizam]] ||align=right| 10.400
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Judaizam]] ||align=right| 8.000
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Istočne pravoslavne Crkve]] ||align=right| 5.000
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Novoapostolska crkva]] ||align=right| 4.200
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Mormoni]] ||align=right| 2.250
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Metodisti]] ||align=right| 1.250
|}
<sup>1</sup> <small> Broj članova s popisa stanovništva iz 2001. godine </small> <br /> <sup>2</sup> <small> Broj na osnovu podataka iz 2007. godine </small>
▲== Kultura ==
{{glavni|Kultura Austrije}}
[[Datoteka:Joseph Haydn.jpg|mini|desno|[[Joseph Haydn]]]]
Line 193 ⟶ 224:
Treba spomenuti i slavne fizičare [[Ludwig Boltzmann|Boltzmanna]] i [[Erwin Schrödinger|Schrödingera]], filozofe [[Ludwig Wittgenstein|Wittgensteina]] i [[Kurt Gödel|Gödela]], psihoanalitičara [[Sigmund Freud|Freuda]], pisca [[Karl Bruckner|Brucknera]] i [[Robert Musil|Musila]] i slikara [[Gustav Klimt|Klimta]].
== Kuhinja ==
{{glavni|Austrijska kuhinja}}
Austrija je poznata i po svojoj kuhinji, a neki od specijaliteta su: Tirolske okruglice od slanine (''Tiroler Speckknödel''), Bečka salonska plućica (''Wiener Salonbeuschel''), Pržolica s lukom (''Zwiebelrostbraten''), Bečka kuhana govedina (''Wiener Tafelspitz''), [[Saće]] (''Buhteln''), [[Savijača od jabuka]] (''Apfelstrudel''), carski drobljenac (''Kaiserschmarrn''), [[Salzburški žličnjaci]] (''Salzburger Nockerln''), [[Germknedle]] (''Germknödel'')
== Državni blagdani (neradni dani) ==
<TABLE border=1 align=center cellpadding=2 cellspacing=0>
<tr style=background:#efefef ;>
Line 223 ⟶ 251:
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.austria.gv.at/ Službeni portal Austrije]
* [http://www.bmlv.gv.at/english/index.shtml Austrijske oružane snage]
Line 232 ⟶ 259:
* [http://volksgruppen.orf.at/hrvati ORF-redakcija za narodne grupe]
* [http://www.austrianews.co.uk Austria News] Austrian news in English language
{{Portal Europa}}
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons = Österreich
|