Razlika između inačica stranice »Ustaše«

Obrisan 431 bajt ,  prije 2 godine
Fašizam je postojao u Italiji. Ustaše su bili nacionalisti i separatisti
(+)
Oznaka: uređivač wikiteksta (2017.)
(Fašizam je postojao u Italiji. Ustaše su bili nacionalisti i separatisti)
| motivi = Stvaranje [[Hrvatsko državno pravo|neovisne hrvatske države na njezinu cjelokupnom etničkom i povijesnom području]]
| područje = {{ZD+X/I|ITAK}}<br>{{ZD+X/M|MAĐK}}<br>{{ZD+X/K|K JUG}}<br>{{ZD+X/N|NDH}}
| ideologija = [[hrvatski nacionalizam]]<br>[[fašizam]]
| aktivnosti =
| napadi = [[Aleksandar_I._Karađorđević#Atentat|Ubojstvo Aleksandra I. Karađorđevića]]
| političko krilo = ''nema''
}}
'''Ustaša - Hrvatska revolucionarna organizacija''' bio je [[Hrvatski nacionalizam|hrvatski]] [[Separatizam|separatistički]],<ref>{{Citiranje časopisa|title=ustaše {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=63437}}</ref> [[Fašizam|fašistički]]<ref>{{Citiranje www |naslov=ȕstaša |url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19gXRZ1&keyword=usta%C5%A1a |autor= |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač=Znanje, [[Sveučilišni računski centar]] |format= |jezik= |web_stranica=Hrvatski jezični portal |stranice= |nadnevak= |preuzeto=13. svibnja 2018. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref> i [[nacionalizam|nacionalistički]] pokret koji se borio protiv srpskog centralizma i hegemonije u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]].<ref>(njem.) [http://www.wissen.de/lexikon/ustascha Wissen Lexikon] Ụstascha "kroatische nationalistische Bewegung, 1929 gegründet, gegen die serbische Hegemonie in Jugoslawien gerichtet; herrschte 1941–1945 unter A. Pavelić mit deutsch-italienischer Protektion im selbstständigen Staat Kroatien; bildete auch nach 1945 im Ausland Untergrundgruppen." (pristupljeno 18. rujna 2017.)</ref><ref>(njem.) [https://balkanstories.net/2016/07/13/duden-interpretiert-ustasa-als-widerstandsbewegung/ Balkanstories.net] Tomislav Medak: Duden interpretiert Ustaša als Widerstandsbewegung "Us­ta­scha: Substantiv, feminin – 1941–1945; kroatische nationalistische Bewegung, die den serbischen Zentralismus in Jugoslawien bekämpfte" (pristupljeno 18. rujna 2017.)</ref><ref>(njem.) [http://www.kosmo.at/online-petition-gegen-duden-eintrag-ueber-ustascha/ Kosmo.at] Manuel Bahrer: Online-Petition gegen Duden-Eintrag über Ustascha. 14. srpnja 2016. (pristupljeno 18. rujna 2017.)</ref> Cilj pokreta je bio uspostaviti neovisnu Hrvatsku svim sredstvima, uključujući i primjenom terora i nasilja.<ref>(njem.) [http://www.sinti-roma.at/ante-pavelic/ Verein Ketani für Sinti und Roma - 2016] Ante Pavelić "...wo er die Ustaše gegründet, eine kroatische nationalistische Bewegung mit dem Ziel , einen unabhängigen Kroatien mit allen Mitteln zu schaffen, einschließlich der Verwendung von Terror" (pristupljeno 18. rujna 2017.)</ref> Do dolaska na vlast služio se i [[terorizam|terorističkim]] metodama. Ustaški režim je posebno bio [[revanšizam|revanšistički]] upravljen protiv Srba, zbog pretrpljena nasilja u Jugoslaviji. Zbog paktiranja s [[nacizam|nacistima]] i [[fašizam|fašistima]], ustaški režim primio je tuđu ideologiju mržnje prema [[Antisemitizam|Židovima]] i Romima te sudjelovao u progonima i [[genocid]]om nad tim narodima. Proganjao Hrvate političke protivnike. U uskim svezama s nacističkim i fašističkim zaštitnicima,<ref>[https://books.google.hr/books?id=AfSeBQAAQBAJ&pg=PT264&lpg=PT264&dq="kroatische+nationalistische+Bewegung" Google Knjige] Andrea von Treuenfeld: Zurück in das Land, das uns töten wollte: Jüdische Remigrantinnen erzählen ihr Leben - "Ustascha (kroatische nationalistische Bewegung mit enger Verbindung zu den deutschen Nationalsocialisten)", 264, Gutersloher Verlagshaus, 26. sij 2015. (pristupljeno 18. rujna 2017.)</ref> čije je mnoge metode obračunavanja preuzeo. Zbog uvezene, hrvatskoj političkoj kulturi strane antisemitske ideologije, kompromitirao hrvatsku borbu za neovisnost što je obilato zloupotrijebljeno protiv Hrvata u Jugoslaviji i Hrvata u inozemstvu.
 
Pripadnici organizacije nazivani su '''ustaše''', po starijoj hrvatskoj riječi za pobunjenike, ustanike, gerilce. Danas se ta riječ koristi isključivo<ref>(vidi članak [[zauzeto značenje]])</ref> kao naziv za pripadnike organizacije UHRO, organizirane nositelje ustaške strukture vlasti u [[NDH]] te pripadnike [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]]. Ustašku organizaciju osnovao je [[7. siječnja]] [[1929.]] u [[Italija|Italiji]] [[Ante Pavelić]].<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=41447 Hrvatska enciklopedija]</ref> Ustaški pokret nastao je kao radikalan nacionalistički i [[Šovinizam|šovinistički]] odgovor na hrvatsko nezadovoljstvo položajem u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Između [[1929.]] i [[1941.]] pokret je djelovao kao [[terorizam|teroristička]] organizacija s ciljem stvaranja nezavisne hrvatske države na što većem području, koja bi obuhvaćala i čitavu BiH. Djelovali su uglavnom u emigraciji - [[Fašistička Italija|Italiji]] i [[Kraljevina Mađarska|Mađarskoj]], gdje su imali svoje logore za obuku. [[Mussolini]] je podupirao skupinu, očekujući zauzvrat Dalmaciju i dijelove Hrvatskog primorja. Članovi pokreta izveli su [[1932.]] napad na žandarmerijsku stanicu u [[Brušane|Brušanima]] kraj [[Gospić]]a, a [[1934.]] sudjelovali su u pripremi i izvedbi atentata na kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra]] u [[Marseilles]]u. Na Mussolinijevo insistiranje, nakon [[Raspad Kraljevine Jugoslavije|napada]] Sila osovine na Jugoslaviju organizacija vlasti i kontrola u novostvorenoj [[NDH]] povjerena je ustaškom pokretu. Vlast je organizirana [[totalitarizam|totalitarno]] i koncentrirana u rukama poglavnika [[Ante Pavelić]]a, oko kojeg je stvoren [[kult ličnosti]]. Fašistička narav ustaškog pokreta te želja za stvaranjem [[Etničko čišćenje|etnički čiste]] države rezultirala je masovnim progonima, zatvaranjima i ubojstvima Srba, Židova, Roma i svih Hrvata neistomišljenika. Tijekom četiri godine postojanja NDH, procjenjuje se da je ubijeno oko 30.000 Židova<ref name="ushmm">{{eng oznaka}} [http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&ModuleId=10005449#RelatedArticles United States' Holocaust Memorial Museum]</ref> te otprilike jednako Roma, dok je broj stradalih civila Srba oko 217.000.<ref name="žerjavić">Žerjavić, Vladimir: Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga. Gubici stanovništva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, Zagreb: Globus, 1992</ref>