Otvori glavni izbornik

Promjene

Nema promjene veličine, prije 1 godinu
bez sažetka
| slika_širina = 200px
| naslov = Portret Johannesa Keplera iz 1610. nepoznatog autora
| datum_rođenja = [[27. prosinca]] [[1571.]].
| mjesto_rođenja = [[Weil der Stadt]] kraj [[Stuttgart]]a, [[Njemačka]]
| datum_smrti = [[15. studenog]] [[1630.]].
| mjesto_smrti = [[Regensburg]], [[Njemačka]]
| prebivalište =
| doktorski_mentor = Michael Mästlin
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Keplerovi zakoni]]:<br /> [[Prvi Keplerov zakon]], <br /> [[Drugi Keplerov zakon]], <br /> [[Treći Keplerov zakon]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
}}
 
'''Johannes Kepler''' ([[Weil der Stadt]] kraj [[Stuttgart|Stuttgarta]], [[27. prosinca]] [[1571.]]. - [[Regensburg]],[[15. studenog]] [[1630.]].), [[njemačka|njemački]] [[astronom]], [[matematičar]] i [[Astrologija|astrolog]]. Ustanovio je [[Planetarna putanja|gibanje planeta]] po [[elipsa]]ma, te time srušio teorije i vjerovanja da se [[Planet|planeti]] oko [[Sunce|Sunca]] gibaju po [[kružnica]]ma ([[Prvi Keplerov zakon]]).<ref>"Faktopedija", ilustrirana enciklopedija 11. izdanje, 2004. Mozaik knjiga, str.32</ref> Nakon teškog djetinjstva odlučio se za crkvenu karijeru, pa je 1584. stupio u [[sjemenište]] u Adelsbergu. Pošto je primljen na Sveučilište u [[Tübingen]]u, gdje ga je astronomiji poučavao [[Nikola Kopernik|Kopernikov]] sljedbenik Michael Mästlin, napustio je svećeničku službu i 1594. prihvatio katedru [[astronomija|astronomije]] u [[Graz]]u. Njegov su rad zapazili [[Galileo Galilei]] i [[Tycho Brahe]], koji ga je pozvao za pomoćnika u [[Prag]]. Nakon Braheove smrti 1601., preuzeo je njegov položaj dvorskoga matematičara i astrologa cara [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolfa II]]. Od listopada 1604. do početka 1606. promatrao je novu zvijezdu (Keplerova [[supernova]] ili SN 1604), koja je sjajem u maksimumu nadmašivala sjaj [[Jupiter]]a; na mjestu [[zvijezde]], za koju se danas zna da je bila supernova, zapažaju se samo difuzni ostatci, bez ostatka zvijezde.
 
Koristeći vrlo točna Braheova opažanja [[planet]]a [[Mars]]a, Kepler je otkrio pravilnosti u planetskim gibanjima koja su poznata pod imenom [[Keplerovi zakoni]]. Prva dva zakona objavio je 1609. u svojem glavnom djelu ''[[Astronomia nova]]''. On je bio prvi od astronoma koji se sasvim riješio epicikala, [[geometrija|geometrijskih]] konstrukcija koje su uvedene u [[geocentrični sustav|geocentričnom sustavu]]. U istom djelu objavio je svoje tumačenje [[Morske mijene|plime i oseke]] kao posljedice djelovanja [[Mjesec]]a. No njegovo traženje razloga zbog kojih se planeti gibaju svojim stazama gubilo se u naivnim predodžbama. Tek je [[Isaac Newton]], na temelju dinamike i triju Keplerovih zakona, ustanovio [[Newtonov zakon gravitacije|zakon opće gravitacije]].
[[Datoteka:Kepler-solar-system-1.png|mini|250px|desno|Keplerov model [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] iz ''[[Mysterium Cosmographicum]]'' (''Svemirska tajna'') 1600.]]
=== Profesor Kepler ===
Poslije četiri godine studija teologije, upravo kad je bio pred završnim ispitima, ponuđeno mu je mjesto [[profesor]]a Protestantske škole u [[Graz]]u. Profesori su zaključili da će nezavisnineovisni, znatiželjni i prkosni Kepler, koji je javno branio Kopernika, biti bolji profesor nego [[svećenik]]. Kepler je bio počašćen, no nije bio oduševljen – položaj je bio nizak. Na kraju su znatiželja i nezavisnostneovisnost tog položaja prevagnuli i on prihvaća ponudu u travnju 1594., u dobio od 23, pod uvjetom da se može vratiti i završiti teološki studij.
 
Predavanja matematike u Grazu su bila veliko razočarenje za njega. Imao je malo učenika, uzbuđivao se zbog malih stvari koje su bile nerazumljive njegovim učenicima. Neuspjeh ga je tjerao u očaj, te je molio svog profesora Maestlina da ga vrati. No uprava škole je bila zadovoljna njime, te mu nije dopustila da se vrati na sveučilište u Tübingenu. Drugi dio njegova posla se svodio na ''primjenjenu astronomiju'', [[astrologija|astrologiju]]. Morao je pisati godišnje [[kalendar]]e i [[horoskop]]e, što mu je osobno bilo zanimljivo. Za jedan kalendar je dobivao 20 florina, što je tada bila pristojna suma.
[[Datoteka:Libr0310.jpg|mini|desno|250px|Orginalna naslovnica [[Rudolfove tablice|Rudolfovih tablica]].]]
[[Datoteka:Kepler-world.jpg|mini|desno|450px|Mapa svijeta iz Rudolfovih tablica.]]
Nakon progona i bijega iz [[Linz]]a Kepler dobiva dvije ponude: Sveučilište u [[Bologna|Bologni]] mu nudi da naslijedi Maginija, a [[Francis Bacon]] ga poziva u Englesku. Obje je odbio - isto kao što Galileo nikad ne napušta [[Italija|Italiju]], [[Isaac Newton|Newton]] [[Engleska|Englesku]], tako ni Kepler tadašnje [[Sveto Rimsko Carstvo|njemačko carstvo]]. Nakon što je završio posao s [[Tabuli Rudolphinae|Rudolfovim tablicama]] u [[Ulm|Ulmu]], odlazi u [[Prag]] gdje je u to vrijeme Car došao okruniti sina za kralja Češke. Tu sreće njegovog slavnog generala, grofa Walensteina. Prije 25 godina Walenstein je preko posrednika tražio od Keplera [[horoskop]]. Kepler je saznao o kome je riječ i proriče mu briljantnu budućnost vojskovođe. Šesnaest godina kasnije izrađuje mu još jedan. Kada su se susreli u Pragu, Walenstein mu predlaže da bude, pored carskog, i njegov privatni matematičar. Kako nije znao kamo će, Kepler pristaje. Walenstein je bio potpuno nezainteresiran za znanost, samo su mu [[horoskop|horoskopi]] bili važni. A kad ih je Kepler počeo pisati oprezno, Walenstein je od njega tražio podatke o položaju planeta koje je slao poslušnijim astrolozima. Kepler tada sa svojim zetom počinje štampati [[efemeride]], posao se svodio na to da na osnovu svojih [[Tabuli Rudolphinae|Rudolfovih tabelatablica]] izračunava detaljno kretanje planeta tokom godine, na osnovu čega se rade horoskopi. Te su knjige bile popularne, ali njihovo pripremanje je predstavljalo najniži nivo do kojeg se on spustio. To ga je dovelo do psihičkog stanja u kojemu će iskoristi prvu priliku da ode - bilo kuda. Planira otići u [[Regensburg]] i utjerati od cara 12000 florina duga. Putovao je na jednoj ragi koju u Ratisbonnu prodaje za dva florina. Tri dana kasnije dobiva groznicu i nekoliko dana kasnije, [[15. studenog]] [[1630]]., umire u pedesetdevetoj godini. Car mu je ostao dužan, ne samo onih 12000 florina.
 
=== Drugi brak i suđenje majci ===
 
=== Rudolfove tablice ===
Kepler je obećao Tycho Bracheu da će dovršiti njegove astronomske tabeletablice i objaviti ih. Kad je prešao pedesetu Kepler konačno započinje posao i privodi ga kraju 1624. Već po starom običaju, novac za tisak je morao dugo čekati – godinu dana. Konačno uspijeva dobiti 2000 florina (od 6299, koliko je tražio). To je bilo dovoljno samo za papir. Tiskanje je morao platiti sam. Kad napokon dovodi tiskare u [[Linz]] pokrenuti posao, stiže i nova nevolja: počinje novi progon protestanata. Tada protestantski seljaci dižu bunu, opsjedaju Linz i 30. lipnja 1626. pale dio grada u kojem je bila [[tiskara]]. Sve do tada tiskano je uništeno, ali Kepler uspijeva spasiti originalne tablice. Zatim odlazi u Ulm, gdje uspijeva na brzinu tiskati 1000 primjeraka i poslati ih na Frankfurtski sajam knjiga. Astronomi su je rado dočekali, i ona služi cijelo stoljeće kao referentna knjiga.
 
== Izvori ==