Rakovički ustanak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Nema sažetka uređivanja
Redak 49:
# Sudovanja nema za vrijeme narodnoga ustanka, a izdat će se naknadno posebne naredbe o obstojećem zakonu za vrijeme ustanka.
# Ukidaju se regimente i uvađaju slobodne županije.
# Svećenici obih vjeroispovijedanja imadu narod poučiti u ljubavi i slozi kršćanskoj«.}}<ref>[[Ferdo Šišić]], [http://www.noviultimatum.com/PDF-KNJIGE/Ferdo__i_i_-Kvaternik__Rakovi_ka_buna_.pdf ''Kvaternik (Rakovička buna)''], Zagreb, 1926., str. 20.</ref>
 
Istoga dana upućen je Rakijaš s 300 vojnika da pobuni [[Drežnik Grad|Drežnik]], ali se neobavljena posla vratio u Rakovicu.<ref>Ferdo Šišić, [http://www.noviultimatum.com/PDF-KNJIGE/Ferdo__i_i_-Kvaternik__Rakovi_ka_buna_.pdf ''Kvaternik (Rakovička buna)''], Zagreb, 1926., str. 19.</ref>
 
[[9. listopada]] odatle su ustanici na čelu s Kvaternikom krenuli u Plaški, prenoćivši u Plavčoj drazi. Stigavši tamo u utorak [[10. listopada]] oko podne nisu naišli ni na kakvi vojnički otpor.<ref>Ferdo Šišić, [http://www.noviultimatum.com/PDF-KNJIGE/Ferdo__i_i_-Kvaternik__Rakovi_ka_buna_.pdf ''Kvaternik (Rakovička buna)''], Zagreb, 1926., str. 22.</ref> Tada reagira austrijska vojska, pa se na samu dojavu o dolasku ogulinske [[Regimenta|regimente]] većina od 1.700 vojnika razbježala te je ostalo uz Kvaternika nešto više od 400 momaka.<ref name="Ferdo Šišić">Ferdo Šišić, [http://www.noviultimatum.com/PDF-KNJIGE/Ferdo__i_i_-Kvaternik__Rakovi_ka_buna_.pdf ''Kvaternik (Rakovička buna)''], Zagreb, 1926., str. 24.</ref> Kvaternik se nakon toga odlučio vratiti natrag s onima koji su još ostali uza nj te se utaboriše u Ljupči planini, nedaleko od sela Močila, i ondje prenoćiše.<ref name="Ferdo Šišić"/>
 
[[11. listopada]] Kvaternik, Bach, Rakijaš i jedan od braće Čuić ubijeni su, dok je drugi brat Čuić, Rade, uspio pobjeći, prvo u Bosnu a zatim u [[Srbija|Srbiju]].
Redak 62:
Čim je ustanak likvidiran, vlasti su krenule u akciju hvatanja ostalih ustanika. Odmah ih je uhićeno devedeset i osam.<ref>Zvonimir Kulundžić, ''Odgonetavanje "Zagonetke Rakovica"'', Multigraf, Zagreb, 1994., ISBN 953-6060-02-7, str. 685.</ref> Četvrti dan sedmorica su osuđena na smrt vješanjem "zbog zločinstva pobune". To su bili '''Petar Ugarković''' (graničar pješak), '''Petar Čuić''' (regrut), '''Marko Milošević''' (graničar), '''Janko Čuić''' (graničar), '''Ilija Šaša''' (graničar), '''Jozo Stergar''' (regrut) i '''Petar Tepavac''' (graničar). Budući da nije bilo krvnika koji bi izvršio tu zadaću, svi su istoga dana strijeljani. Tri dana kasnije osuđeni su na smrt '''Lazo Čuić''' (graničar), '''Filip Milanović''' (podbaša), '''Petar Došen''' (graničar) i '''Miladin Šaša''' (regrut). Svi su strijeljani izuzev posljednjega koji je pomilovan na osamnaest godina teške tamnice. Uhićeni su, također, Petar Vrdoljak (kasnije osuđen na 12 godina teške tamnice, s time da kroz mjesece travanj i listopad bude do kraja robijanja zatvoren u [[Samica|samici]]), '''Rudolf Fabijani''' (proglašen nekrivim - oslobođen) i '''Franjo Turkalj''' te graničari '''Milovan Miljković''' (14 godina teške tamnice), '''Maksim Čuić''' (8 godina teške tamnice), '''Lazo Šaša''' (4 godine teške tamnice), '''Mihael Bosnić''' (proglašen nekrivim - oslobođen), '''Petar Vojnović''' (proglašen nekrivim - oslobođen), '''Mihajlo Manojlović''' (proglašen nekrivim - oslobođen) i '''Stjepan Đaković''' (proglašen nekrivim - oslobođen).
 
Uhićivanja nisu prestajala te su, između [[12. listopada|12.]] i [[13. listopada]], uhićeni gotovo svi stanovnici Zagreba koji su nosili prezime '''Starčević'''.<ref name="Zvonimir Kulundžić">Zvonimir Kulundžić, ''Odgonetavanje "Zagonetke Rakovica"'', Multigraf, Zagreb, 1994., ISBN 953-6060-02-7, str. 688.</ref> Uhićeni su Antun Starčević, njegov sinovac [[David Starčević|David]], [[Đuro Starčević|Đuro]] svršeni preparandist{{fusg|2}} i Antun ml. u to vrijeme još uvijek [[gimnazija]]lac.<ref name="Zvonimir Kulundžić"/> Također, uz njih uhićeni su i pravnik [[Franjo Matasić]] urednik posljednjega broja ''Hervatske'', [[Milan Novak]] vježbenik kod Poreznog ureda (osumnjičen za pisanje proglasȃ) te književnik [[Danilo Medić]]. Oba mlada Starčevića, Milan Novak i Danilo Medić ubrzo su bili pušteni dok su Antun i David Starčević ostali u istražnome zatvoru nepuna dva i pol mjeseca, do [[24. prosinca]] 1871. godine, kada su bili pušteni i protiv njih bio je obustavljen svaki daljnji postupak.<ref name="Zvonimir Kulundžić"/> Jedini iz te grupeskupine bio je izveden pred sud i osuđen,<ref name="Zvonimir Kulundžić"/> na sedam godina [[Tamnica|tamnice]],<ref>Zvonimir Kulundžić, ''Odgonetavanje "Zagonetke Rakovica"'', Multigraf, Zagreb, 1994., ISBN 953-6060-02-7, str. 49.</ref> pravnik Franjo Matasić.
 
== Bilješke ==