Razlika između inačica stranice »Sveučilište La Sapienza«

Opći i službeni opis izvan idoloških rasprava
m (novi ključ za kategoriju Talijanska sveučilišta: "La Sapienza" uz pomoć dodatka HotCat)
(Opći i službeni opis izvan idoloških rasprava)
|+ <big><big><br />'''Sveučilište Sapienza u Rimu'''<br /><small>'''Sapienza – Università di Roma'''</small></big></big>
|-
| style="background:#0047AB;"| <font color=WHITE>'''SlikaPovijesna kampusazgrada'''</font> || [[Datoteka:Borromini SantIvo.jpg|200 px]]
| [[Datoteka:Borromini SantIvo.jpg|200 px]]
|-
| style="background:#0047AB;"| <font color=WHITE>'''Godina osnutka'''</font> || [[1303.]]
| style="background:#0047AB;"| <font color=WHITE>'''Lokacija'''</font> || [[Rim]], [[Italija]]
|-
| style="background:#0047AB;"| <font color=WHITE>'''Službena stranica'''</font> || httphttps://www2www.uniroma1.it/default_e.phpit/
|}
{{Dodaj infookvir}}
Rimsko sveučilište Sapienza (talijanski: La Sapienza - Università di Roma), poznato u skraćenoj verziji Sapienza, državno je i istraživačko sveučilište smješteno u Rimu. Sapienza je najveće europsko sveučilište i jedno od najstarijih u povijesti, osnovano 1303. godine. Riječ je i o najprestižnijem talijanskom sveučilištu, prvorangiranom na nacionalnoj i južnoeuropskoj ljestvici sveučilišta. <ref>{{Citiranje časopisa|title=Sapienza University of Rome Ranking {{!}} CWUR 2017|url=http://cwur.org/2017/Sapienza-University-of-Rome.php}}</ref>
'''Sveučilište La Sapienza u Rimu''' poznato i pod kraćim imenom '''La Sapienza''' autonomno je i javno [[sveučilište]] u [[Rim|Rimu]] u [[Italija|Italiji]]. Sapienza je najveće sveučilište u Italiji po broju studenata, i najstarije od četiri javnih rimskih sveučilišta. Riječ ''sapienza'' znači ''mudrost'' ili ''znanje''. Prema ''QS World University Rankings'' iz 2010. nalazi se na 190. mjestu u svijetu.
 
Većina talijanske vladajuće poslovne i političke elite studirala je na Sapienzi koje je do 1982.g. bilo jedino državno sveučilište u Rimu<ref>{{Citiranje novina|title=Università «La Sapienza»:sfide, titoli e speranze|url=https://roma.corriere.it/notizie/cronaca/15_settembre_12/universita-la-sapienza-sfide-titoli-speranze-de49cdfc-596d-11e5-bbb0-00ab110201c3.shtml?refresh_ce-cp|work=Corriere della Sera|accessdate=2018-05-18|language=it-IT}}</ref>. Dug je niz uglednih almunia obrazovanih na Sapienzi, među kojima su mnogi nobelovci, predsjednici Europskog parlamenta i europski povjerenici, čelnici nekoliko naroda, religijski uglednici, važni umjetnici, znanstvenici i astronauti.
Zgrada La Sapienze nalazi se uz baziliku [[San Pietro in Vincoli]].
 
Na svjetskoj ljestvici - Top 10 QS World University Rankings by Subject- koja rangira po izvrsnosti najbolja sveučilišta u svijetu u 48 disciplina i 5 makro područja studija, Sapienza je najbolje sveučilište u svijetu na području antičkih znanosti, nadmašivši pritom Cambridge (2°), Oxford (3°) i Harvard (5°). Sapienza ulazi, također, u Top 10 za arheologiju (9°), zatim  među Top 50 za fiziku i astronomiju (39°), za opće prirodne znanosti (50°) i za izvedbene umjetnosti (30 °)<ref>{{Citiranje novina|title=Università, exploit della Sapienza: prima al mondo in Scienze dell'Antichità|url=https://www.ilmessaggero.it/primopiano/scuola_e_universita/universita_la_sapienza_prima_mondo_scienze_antichita-3577645.html|accessdate=2018-05-18}}</ref>. Riječ ''sapienza'' znači ''mudrost'' ili ''znanje''.<ref>{{Citiranje novina|title=La Sapienza prima al mondo in Scienze dell'antichità. Italia superstar nella classifica internazionale degli atenei|url=http://www.repubblica.it/scuola/2018/02/28/news/la_sapienza_prima_al_mondo_in_scienze_dell_antichita_italia_superstar_nella_classifica_internazionale_degli_atenei-190010423/?ref=RHRS-BH-I0-C6-P5-S2.6-T1|work=Repubblica.it|date=2018-02-28|accessdate=2018-05-18|language=it}}</ref>
== Povijest ==
Osnovao ga je papa [[Bonifacije VIII.]] [[1303.]] godine.
 
ZgradaPovijesna Lazgrada Sapienze nalazi se uz baziliku [[San Pietro in Vincoli]]. Osnovao ju je papa [[Bonifacije VIII.]] [[1303.]] godine.
=== Sramotno tjeranje pape Benedikta XVI. ===
 
== Didaktika i ustroj u brojkama ==
S više od 700 godina povijesti, kapaciteta od 112.000 studenata, 4.000 docenata i 2.000 službenika, tehničara i knjižničara, kao i 2.000 nadležnog osoblja u bolnicama, Sapienza je prvo sveučilište u Europi.  Unatoč impozantnoj veličini, kapacitetu i javnom karakteru Sapienzu odlikuje mobilnost, profiliranost, autonomnost, znanstveni i društveni utjecaj tipičan za najbolja svjetska sveučilišta.
 
  Edukacijski ustroj Sapienze uključuje više od 270 preddiplomskih i diplomskih smjerova, od kojih je više od 30 na engleskom jeziku, zatim više od 200 postdiplomskih master programa, otprilike 80 doktorskih studija i 80 specijalističkih usavršavanja.
 
  Visokoškolsko studiranje na ovom sveučilištu, bazirano na principu izvrsnosti, je besplatno za odlične studente. Naime, polaznici s maksimalnim srednjoškolskim prosjekom ocjena su oslobođeni školarina uz uvjet da i tijekom studija održavaju visoki prosjek.
 
  Za obitelji koje imaju više od jednog djeteta pri upisu se ostvaruje popust ovisno o broju uzdržavane djece; potom studiranje je besplatno za studente čiji obiteljski godišnji prihod ISEE ( Indicatore di Situazione Economica Equivalente) ne prelazi 14.000 eura dok su olakšice predviđene i za one čiji prihod ISEE ne prelazi € 40,000.
 
  Sveučilište sadrži 55 knjižnica (od kojih 3 imaju čitaonice otvorene 24 sata ), 18 muzeja, deskove za  informiranje CIao i Hello, zatim informacijsku mrežu šaltera Sort po fakultetima, odjel za prava osoba s invaliditetom, odjel za nalaženje postdiplomskog zaposlenja Placement Job Soul, uz ostalo sveučilišni kompleks koristi razgranatu internu poštansku i informatičku mrežu te internacionalni tim za odnose  s javnošću.
 
  Sapienza promovira brojne kulturne, društvene i sportske aktivnosti unutar svojih kampusa s više od 100 tisuća četvornih metara objekata za sve vrste sportova, razne orkestre i zborove u sklopu Musica Sapienza, izvedbene programe Theatron, web radio RadioSapienza itd.
 
  Studentska populacija Spianze obuhvaća više od 30.000 studenata van prebivališta, otprilike 8.000 stranih studenata i više od 3.300 studenata godišnje na međunarodnoj razmjeni. Zahvaljujući razgranatoj mreži suradnje sa sveučilištima diljem svijeta, Sapienza nudi svojim studentima brojne međunarodne prilike, uključujući dvostruko diplomiranje, stipendije za inozemstvo, stažiranja u raznim europskim i izvaneuropskim zemljama, međunarodne doktorate.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Chi siamo {{!}} Sapienza Università di Roma|url=https://www.uniroma1.it/it/pagina/chi-siamo}}</ref>
 
== PovijestIncident ==
 
=== Sramotno tjeranje pape Benedikta XVI.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Jerome Jareb's Interviews in Večernji list and Hrvatsko slovo|url=http://dx.doi.org/10.5840/jcroatstud20014221|date=2001|journal=Journal of Croatian Studies|volume=42|pages=173–174|id=10.5840/jcroatstud20014221}}</ref> ===
{{neutralnost}}
"2008. se godine dogodio sramotni događaj za ovo sveučilište. Zbio se nakon što je papa Benedikt XVI. bio pozvan posjetiti ovo sveučilište prigodom svečanoga otvaranja nove akademske godine, što je bio trebati biti prvi papin izlazak iz Vatikana 2008. godine.<ref name="radiovatikan">[http://storico.radiovaticana.va/cro/storico/2008-01/180210_akademska_zajednica_o_papinu_posjetu_sveucilistu_la_sapienza.html Radio Vatikan, hrvatski program] Akademska zajednica o Papinu posjetu sveučilištu "La Sapienza, 15. siječnja 2008.</ref>
 
Manjinska (samo 67 od 4500 profesora te nekih studentskih skupina<ref name="radiovatikan"/>, te nekolicina studenata uglavnom solidarne ultraljevičarske, [[antiklerikalizam|antiklerikalne]] pomoći s drugih Sveučilišta<ref name="Vinković">Mr. Karlo Vinković: Nedemokratski obračun s papom. La Sapienza popustila manjini. Ukupan broj profesora i predavača na Sveučilištu La Sapienza je 4500, peticiju je potpisalo njih 68. [[Hrvatsko slovo]], str. 29, petak, 25. siječnja 2008.</ref>), a vrlo glasna skupina profesora, zbog svojeg neznanja, apriorističkih predrasuda i negativnih stereotipa o katoličkoj Crkvi i samom papi (krivi stereotip o Crkvi kao kočničaru znanosti), prosvjedovala je zbog posjeta pape Benedikta XVI. ovom sveučilištu (potpisala je peticiju protiv papina dolaska na inauguraciju ovog sveučilišta, a povodom nekog Ratzingerovog govora iz 1990.<ref name="Vinković"/>), zbog čega je na kraju posjet i odgođen.<ref name="Paar">Iz krstionice. Akademik [[Vladimir Paar]] o odgodi Papina posjeta La Sapienzi: Neukusno i neozbiljno. [[Hrvatsko slovo]], str. 8, petak, 25. siječnja 2008. ([[IKA]])</ref> Ironična je činjenica da je u tom govoru u Parmi iz 1990. ondašnji kardinal Ratzinger rekao stvari, a antiklerikalni ultraljevičari izvukli su iz konteksta njegovu rečenicu, tek toliko da bi naivni povjerovali da je taj profesorsko-studentski prosvjed "spontani bijes slobodoumnih fizičara"<ref name="Vinković"/>. U toj je rečenici Ratzinger citirao Feyerabenda, filozofa znanosti, koji je ustvrdio da je u Galilejevom vremenu Crkva bila vjernija znanosti od samog Galileja pa je stoga proces protiv Galileja bio razuman i opravdan.<ref name="Vinković"/> Kontekst je biog govor o tome kako je znanost u tim vremenima gubila vjeru u samu sebe te je zapravo branio samog Galileja.<ref name="Vinković"/>
Po svemu sudeći radilo se o osobama koje iako su mahom fizičari (skupina je prosvjed obrazložila navodnim negativnim Papinim izjavama o "slučaju [[Galilej]]"), nisu su dostatno razumjele u fiziku, osobito u to da papa [[Benedikt XVI.]] izvrsno poznaje gradivo fizike, <ref name="Paar"/> odnosno radilo se o osobama koje se boje se čuti što papa želi reći, boje se Crkve i koji se boje dati prostora i vidljivosti Crkvi, <ref name="radiovatikan"/> pa ju nedemokratskim metodama ti isti "demokratski" prosvjednici žele spriječiti drugoj strani (Crkvi) reći što ima kazati. Ovu militantnu ljevičarsku akciju osudili su mnogi ugledni znanstvenici, među ostalim u Hrvatskoj akademik [[Vladimir Paar]]<ref name="Paar"/>, u Italiji profesor medicinske genetike Bruno Dallapiccola sa ovog istog sveučilišta,<ref name="radiovatikan"/>, prof. Daniela Biondo i prof. Nicola Galizia<ref name="IKA99693">[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=99693 Papa je dobrodošao na sveučilište La Sapienza] 15.01.2008 | 10:53 | IKA V - 99693/1 </ref> i dr., predstavnici mjesnih obrazovnih vlasti (koji "neprihvatljivima polemike i tonove koje koriste neki profesori i studenti protiv te inicijative, kao da bi poziv najvišem autoritetu Katoličke Crkve bio 'napad' na laicitet državnih institucija i samu autonomiju znanosti"),<ref name="IKA99693"/> skupina mladih don Orionove zajednice (čini ju 500 studenata iz toga dijela Italije, mnogi su studenti La Sapienze)<ref name="IKA99693"/>, talijanski predsjednik i premijer (oboje uvjereni ljevičari) bili su konsternirani i ispričali su se<ref name="Vinković"/> i tako dalje.
 
Slučaj La Sapienze pokazao je kako je antiklerikalistička struja povukla liberalnu kulturu prema ponoru autogetoizacije i nedemokratske netolerancije" - Piše: Zoran Vukman, „Globopolis. Lijevi militanti“ Hrvatsko slovo, str. 7, petak, 25. siječnja 2007. .<ref name="Vinković"/>
 
{{citat|Zar se ne stide oni koji su potpisali taj apel što žele spriječiti govoriti osobi svjetskoga glasa? Poštovanje prema osobi čije se ideje ne mora dijeliti, ali na sveučilištu mora biti gostoprimstva za svakoga, posebice možemo biti sretni što na naše sveučilište dolaze istaknuti likovi| prof. Bruno Dallapiccola<ref name="radiovatikan"/>}}
 
== Izvori ==
*Globopolis. Lijevi militanti. Piše: [[Zoran Vukman]], [[Hrvatsko slovo]], str. 7, petak, 25. siječnja 2007.
{{izvori}}
 
4

uređivanja