Razlika između inačica stranice »Roberto de Visiani«

Dodano 305 bajtova ,  prije 2 godine
dopuna
m (Bot: brisanje 5 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q1389217 na Wikidati)
(dopuna)
'''Robero de Visiani''' ([[Šibenik]], [[9. travnja]] [[1800.]] - [[Padova]], [[4. svibnja]] [[1878]].), [[Hrvatska|hrvatski]] botaničar [[Italija|talijanskog]] porijekla.
 
Prof. Roberto de Visiani bio je dugogodišnji ravnatelj botaničkog vrta u [[Padova|Padovi]] od [[1837]]. do [[1878]]. Napisao je djelo „Flora Dalmatica” u tri velika toma. U njoj je obradio 2250 [[biljka|biljnih]] vrsta i nižih [[taksonomija|taksonomskih]] jedinica. Po prvi put je opisao 60 vrsta i 5 novih rodova biljaka. Po preporuci [[Antun Drobac|Antuna Dropca]] u djelo je uvrstio i po prvi put opisao sva fiziološka obilježja [[Dalmatinski buhač|dalmatinskog buhača]].<ref>Perić, Ivo, ''Dubrovačke teme XIX. stoljeća'', [[Matica hrvatska]], Zagreb, 1997., ISBN 953-150-109-2, str. 41.</ref> Pisao je [[hrvatski jezik|hrvatske]] i [[latinski jezik|latinske]] nazive. Istakao se u [[hortikultura|hortikulturnoj]] djelatnosti. Za istraživanje oplodnje [[vanilija|vanilije]] (''Vanila planifolia''), nagrađen je zlatnom kolajnom Hortikulturnog društva u [[Beč]]u. Organizirao je prvu izložbu cvijeća u tadašnjoj Lombardsko-venetskoj kraljevini [[1845]]., u čast 300. obljetnice osnutka botaničkog vrta. U Botaničkom vrtu u Padovi, nastavio je rad svojih prethodnika, sadnjom [[cedar|cedrova]], [[borovi|bor]]ova, [[magnolija]], a izveo je i brežuljke s krivudavim stazama u [[Engleska|engleskom]] stilu. Po njemu su nazvane biljke: Vizianijev vrisak ([[latinski jezik|lat]]. ''[[Satureja visianni]]'') i Vizianijeva modričica ([[latinski jezik|lat]]. ''[[Asperula visianni]]''). Pronašao je endemsku biljku [[dalmatinsko zvonce]] [[1847]]. godine u okolici [[Klis]]a. Pokopan je u Šibeniku.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Visiani, Roberto de}}