Lijepa naša domovino: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 5065699 suradnika 31.217.22.59 (razgovor) Oznaka: uklanjanje |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 26:
== Stihovi ==
Zagrebački pravnik [[Antun Mihanović]], jedan od pjesnika [[
{{Citat5|<poem>
Redak 52:
== Napjev ==
Popijevka “Lijepa naša domovino” nastala je krajem [[1840-ih]]. Ne zna se točna godina njezina nastanka, ali se obično navodi [[1848.]] godina. Nije posve sigurno ni tko je skladatelj, ali se u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] uvriježilo mišljenje da je to [[Josip Runjanin]] ([[1821.]] – [[1878.]]).
Runjanin nije imao formalno glazbeno obrazovanje, a 1848.
Runjanin je uglazbio samo dvije kitice Mihanovićeve pjesme, pa je popijevka zapravo dvodijelna pjesma sa 16 taktova (sheme ''a – a1 – b – a1'').
Redak 62:
Ne zna se kako je izgledao izvorni napjev. Prvi poznati zapis potječe od [[Vatroslav Lichtenegger|Vatroslava Lichteneggera]], pjevačkog pedagoga, iz [[1861]]. godine. Slušao je kako pjevaju njegovi učenici (učiteljski pripravnici) i zabilježio note, "ukajdiv melodiju onako kako su mu pripravnici pjevali" ([[Franjo Ksaver Kuhač]]).
Lichtenegger je priredio skladbu za muški četveropjev. Godine [[1862.]] njegova je
U godinama koje su uslijedile, popijevka se pojavljivala u raznim zbirkama pod naslovom ''Hrvatska Domovina'', a pod imenom ''Liepa naša'' nalazimo je prvi put [[1864.]] godine u zbirci "raznih četveropjev(h) što ih izdade Glasbeno društvo duh(ovne) mlad(eži) Zag(rebačke)". Ta dva naslova su se izmjenjivala do [[1890-ih]] godina, kada se kao naslov uvriježio prvi stih, ''Lijepa naša domovino''.
Bilo je i drugih glazbenih
I danas postoje mnoge glazbene
Službeni notni zapis himne je konačno utvrđen [[1990.]]
== Tekstualne preradbe ==
Današnji zakonski tekst himne nije posve isti kao Mihanovićev
{{Quote box
Redak 103:
* ''svog' doma'' → ''svoj narod''
Primjerice, [[Antun Gustav Matoš]] je pisao „Oj hrvatska zemljo mila.“.<ref name="Bar">Barac, Antun
Na prijedlog hrvatskog književnika [[Milivoj Slaviček|Milivoja Slavičeka]],
Službeni tekst himne je konačno utvrđen [[21. prosinca]] [[1990.]]
== Svojstvo himne ==
Tijekom 19. stoljeća "Lijepa naša" se pjevala u svečanim nacionalnim prilikama kao i razne druge popijevke. Bila je samo jedna od mnogih narodnih himna, koje je zapisao Antun Mihanović [[1846.]] godine (''Bože živi'', ''Još Horvatzka ni propala'', ''Mi smo, braćo ilirskog''
Savez hrvatskih pjevačkih društava obratio se Hrvatskom saboru [[1907.]] godine “glede uzakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme ''Lijepa naša domovino'' hrvatskom himnom”. Iako
Također se neslužbeno pjevala između dva rata. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugoga svjetskog rata]] pjevali su je i ustaše i partizani. Tijekom [[narodnooslobodilački rat|narodnooslobodilačkog rata]] ''Lijepa naša'' nastavila je biti simbolom hrvatske političke tradicije i identiteta. Status himne neformalno joj je priznat na osnivačkoj skupštini [[ZAVNOH|ZAVNOH-a]] održanoj [[13. lipnja|13.]] i [[14. lipnja]] [[1943.]] godine u [[Otočac|Otočcu]] i [[Plitvička jezera|Plivičkim jezerima]], kada je prvo zasjedanje ovoga tijela zaključeno svečanim izvođenjem ''Lijepe naše''. Poslije rata nije ugušena, nego se u svečanim prilikama svirala odmah nakon [[Hej, Slaveni|jugoslavenske himne]].<ref>[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=12720 Obilježja državnosti Republike Hrvatske-Himna Republike Hrvatske]</ref> Program [[Hrvatski radio|Radio Zagreba]] završavan je svake noći
Prvi put u povijesti je službeno proglašena državnom himnom u prvom ustavnom amandmanu (točka 4.) dana [[29. veljače]] [[1972.]] godine. U točki je pisalo da je "Himna Socijalističke Republike Hrvatske (...) ''Lijepa naša domovino''", što je preneseno i u Ustav SR Hrvatske [[1974.]] godine. [[Ustav Republike Hrvatske]] iz 1990. godine navodi da ''Lijepa naša domovino'' ima status i funkciju hrvatske državne himne, a Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske navodi njezin službeni tekst i notni zapis, koji su time postali obvezatni.
Redak 121:
== Spomenik himni ==
Usred doline na [[Zelenjak]]u je podignut spomenik hrvatskoj himni u obliku obeliska visokoga 12,20 m koji je postavljen zalaganjem [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja«]] [[24. studenoga]] [[1935.]] godine. Ovdje je, navodno, Mihanović bio nadahnut za pisanje himne. Na otkrivanju spomenika unatoč vremenskim nepogodama bilo je nazočno preko 20 000 osoba koje su otpjevale himnu nekoliko puta.
== Literatura ==
* Jagarčec, Nadica ; Blažičko, Zvonimir. ''Lijepa naša domovino
* Jankovič, Ján. ''Lijepa naša je aj naša
{{Wikisource|Lijepa naša domovino}}
|