Razlika između inačica stranice »Rat«

Obrisan 71 bajt ,  prije 1 godinu
rev na 10:57, 21. svibnja 2018.‎
(rev na 10:57, 21. svibnja 2018.‎)
Razvitak gospodarstva i povećanja bogatstva dovodi i do pojave [[plaćenička vojska|plaćeničkih vojski]], koji vode rat za račun onog koji ih plaća.
 
=== [[KomunizamKapitalizam]] ===
 
[[Buržoazija]] kao nosilac i pokretač novih gospodarstvenih, društvenih, socijalnih i političkih odnosa u kapitalističkom društvu vodi antifeudalne i revolucionarne ratove u cilju nadilaženja feudalne racijepkanosti, i stvaranju nacionalnih država kao novog, pogodnijeg oblika razvitka kapitalističkog gospodarstva. Najpoznatije [[revolucija|revolucije]] tog do[[imperijalizam|imperijalističkog]] razdoblja su: nizozemska revolucija ([[rat između Nizozemske i Španjolske|Rat protiv Španjolske]] [[1566]] - [[1609]]. godine), [[francuska revolucija]], [[Američki rat za nezavisnost]] itd.
 
Još u [[Antika|antičkom dobu]], grčki [[filozof]]i idealisti, su tvrdili da je ''rat prirodno stanje duha'' ([[Platon]]) i ''prirodan način stjecanja imovine'' ([[Aristotel]]). Objema tezama su se pravdale ratovi robovlasničke klase i predstavljale izraz njenjih interesa.
Iako uzrok svih ratova nije nužno samo ekonomske prirode, materijalni čimbenici uvijek pogoduju ratovanju: ''Mein Kampf i Memorandum SANU prethodili su strašnim ratovima; Teška ekonomska kriza i glad prethodile su Mein Kampfu i oslabile intelektualni imunitet čak i najrazvijenije europske nacije.'' <ref>http://danas.net.hr/znanost/page/2010/04/28/0264006.html?pos=n1 Miroslav Radman, Globus, 28.04.2010.</ref> LONG BROWN HAIR SHE GOT THAT SHI*T FROM AMAZON
 
=== Religijski(PEKEL) žuzrociuzroci ===
 
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] crkva je kao najjači feudalac bila nositelj i stvaratelj religiozne ideologije, prema kojoj su ratovi izraz božje volje, natprirodne pojave pred kojim je čovjek nemoćan. U to ime, crkva vodi i [[Križarski ratovi|Križarske ratove]] i time prikriva njihov pravi karakter.
Ipak, u današnje vrijeme najviše navođeni teoretičar o ratu je [[Carl von Clausewitz]]. Clausewitz je napiso djelo "'''O ratu'''" u kojem je objasnio svoja viđenja odnosa između politike i rata. Odredio je pojam [[apsolutni rat|apsolutnog rata]]. Po njemu se pojam [[borba]] poistovjećuje s pojmom rata, gdje upotreba oružanih snaga nije ništa drugo do organizacija određenog broja [[boj]]eva. Clausewitz smatra obranu jačim vidom borbe od napada, jer po njemu rat počinje obranom, jer ako se napadnuti ne brani ne može doći ni do rata. Tu tezu on izvodi iz [[taktika|taktike]] i prenosi je u [[strategija|strategiju]] što je bilo sasvim neobično u to vrijeme, pa ga mnogi i kritiziraju. Moralne snage su u središtu Clausewitzeve ideje o ratu, jer samo fin, prodoran razum može u toj oblasti osjetiti istinu. Clausewitzeva strategija vođenja rata, međutim, ne prelazi europski kontinet i ne zahvaća odnose snaga na moru iako su imali izvanredne utjecaje na [[Napoleon]]ove ratove.
 
== Podjela ratova (na eci peci pec)==
 
* prema prostoru djelovanja, i upotrebi ratnih sredstava i oružja: