Martin Luther: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
kontroverzno
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 11:
U studenome [[1510]]., zbog poslova svoga reda, posjetio je [[Rim]] gdje je obnašao dužnosti uobičajene za svećenika-gosta i bio šokiran raskošnim i razuzdanim životom rimskog svećenstva.<ref name="moljac"/> Godine 1511. postao je profesor biblijske [[Egzegeza|egzegeze]] u Wittenbergu. Iako još uvijek nesiguran u vlastiti spas Luther je postao aktivni propovjednik, učitelj i administrator.<ref name="moljac"/> Negdje u vrijeme proučavanja Novog Zavjeta u pripremama za svoja predavanja počeo je vjerovati kako kršćani nisu spašeni zahvaljujući vlastitim naporima već Božjom milošću, koju oni prihvaćaju u vjeri ("''Da, milošću ste spašeni - po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Božji''" Ef 2.8). [[31. listopada]] [[1517]]. na vrata crkve u Wittenbergu{{Nedostaje izvor}} izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o [[Indulgencija|indulgencijama]], dogmama i uređenju crkve. Povod za to bio je dolazak dominikanca [[Johann Tetzel|Tetzela]], papinog opunomoćenika za prodavanje [[oprost]]a. Tetzel je tada naime, u papino ime prodavao oproštajnice od prošlih i budućih grijeha, bez potrebe vjere i pokajanja, oproštenje se moglo kupiti ne samo za žive, već i za mrtve koji navodno borave u [[čistilište|čistilištu]]. Zanimljivo je spomenuti da prethodno opisani događaj Luther nijednom riječju nije spomenuo ni u jednom svom djelu iako je tim događajem obilježen početak vjerske reformacije. Lutherov je proglas izazvao veliko zanimanje javnosti i veoma brzo je preveden na [[njemački jezik]] (izvorno ga je Luther napisao na latinskom jeziku) te proširen diljem [[Njemačka|Njemačke]]. Rasprava o oprostu brzo se pretvorila u napad na papinstvo, a zatim i na čitavu tradicionalnu crkvenu organizaciju. Unatoč nalogu [[papa|pape]] [[Lav X|Lava X.]] (1518.) da se opravda pred njegovim izaslanikom, kardinalom Cajetanom (Tommaso de Vio) ostao je čvrsto pri svojim tezama.
 
== Početak sukoba sas katoličkom crkvom ==
Papa gnjevan{{Nedostaje izvor}} zbog Lutherove nauke izdao je [[1520]]. bulu ''Exsurge domini'', kojom je osudio 41 navodnu Lutherovu zabludu, naredio spaljivanje njegovih knjiga, te mu dao 60 dana da mu se podčini. Luther nimalo dirnut tom bulom, baca je u oganj, odnosno spaljuje skupa sa spisima onih koji su podržavali papinu nadležnost pred skupinom profesora, studenata i građana Wittneberga 10. prosinca te iste godine. Time on jasno pokazuje da raskida sa Rimom. Nakon spaljivanja Bule izdaje spis: "''Zašto je Dr. Martin Luther spalio papine knjige i knjige njegovih učenika''", u tom spisu on kaže: "''Mislim da tko god je tvorac te Bule, on je pravi [[antikrist]]... Ali ja ti kažem antikriste, da Luther koji je naučio da se bori, neće se dati zaplašiti tvojim praznim Bulama, jer je on navikao da pravi razliku između komada papira i svemoguće Božje riječi''". Proučavajući Ivanovo "Otkrivenje" i knjigu proroka Danijela on izjavljuje 15. kolovoza [[1520]].: "''Mi ovdje smo uvjereni da je papinstvo prijestolje pravog i stvarnog antikrista''". [[1521]] papa izdaje novu bulu ''Damnatio et excommunicatio Martini Lutheri''. Luther i njegove pristalice bili su sada isključeni iz crkve i stavljeni pod prokletstvo.