|
Smatra se da je naziv nastao u vriјeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], iz saziva Skupštine, kada su republikanci, suprotstavljeni monarhistima sјedili na lijevoj strani skupštine.
Suvremena i nova ljevica teži umanjenju ili prevazilaženju svih [[društvena stratifikacija|društvenih stratifikacija]].<ref name="expo">Woshinsky, Oliver H., ''Explaining Politics: Culture, Institutions, and Political Behavior'' (Oxon, England, UK; New York, New York, USA: Routledge, 2008) pp. 145-149.</ref> Suvremena i nova ljevica se zalaže za umanjenje neslobode, nejednakosti i nesolidarnosti u društvu, koje uzrokuje ekonomski kapitalizam, a kao krajnji cilj vidi prevazilaženje ekonomskog kapitalizma i uspostavljanje društveno-ekonomskog uređenja baziranogutemeljenog na [[direktnaizravna demokracija|direktnojizravnoj demokraciji]] u političkoj i ekonomskoj sferi, te na demokratski planiranoj proizvodnji. To je sustav proizvodnje i raspodjele koji bi bio u skladu sas potrebama svake pojedinke i svakog pojedinca, te društva kao cjeline, i koji bi uzimao u obzir nosive kapacitete i usloveuvjete regeneracijeobnove okoliša.
Zagovara dostizanje postkapitalističkog društva koje bi bilo baziranozasnovano na individualnojpojedinačnoj i kolektivnoj slobodi, jednakosti, solidarnosti i međusobnoj pomoći, zbog čega teže umanjenju i prevazilaženjunadići svih oblika represije, hijerarhije i vlasti pojedinca nad pojedincem. PristalicePristaše ove politike smatraju da je za ostvarivanje ovih ideja neophodno umanjiti i prevazićinadići sve oblike autoritarnog načina organizovanjaorganiziranja. Zbog toga se organizujuorganiziraju u ljevičarske političke stranke i pokrete.
PristalicePristaše suvremene i nove ljevice shvatajushvaćaju svoj ideal kao proces umanjenja i prevazilaženjanadilaženja nepravdinepravda koje stvara ekonomski kapitalizam, koji slijedi višestoljetnu tradiciju borbiborba naprednih pokreta, radnika, poljoprivrednika, žena, manjina i starosjediocastarosjedilaca.
Obilježja suvremene i nove ljevice za umanjenje nepravdinepravda koje stvara ekonomski kapitalizam:
* Na nivourazini poduzeća to znači razvijanje mehanizama demokracije na radnom mjestu;
* Na nivourazini ekonomije to znači razvijanje društvene i demokratske koordinacije umjesto slijepe tržišne proizvodnje;
* Na nivourazini državnih institucija to znači širenje predstavničkog tipa demokracije sas mehanizmima direktneizravne demokracije (npr. participativni proračun, opoziv zastupnika i gradonačelnika, itd.);
* Na nivourazini društva to znači borba protiv svakog oblika podređenosti i iskorišćavanjaiskorištavanja, naročito borba protiv diskriminacije na osnovuosnovi rase, polaspola, seksualne orijentacije, nacionalne ili etničke pripadnosti, svjetonazora, hendikepa, pripadnosti manjinskoj zajednici i sl.;
* U odnosu na okoliš to znači usklađivanje gospodarstva u skladu sas nosećim i obnovljivim sposobnostima okoliša, te sas uvođenjem ekološki prihvatljivih tehnologija.
PristalicePristaše suvremene i nove ljevice se zalažu za internacionalizam, umanjenje i prevazilaženje nepravdi koje stvara svjetski kapitalizam, pa se vezuju uz napredne pokrete i stranke iz cijelog svijeta. Borba obuhvata svjetski anti-kapitalistički pokret, kojeg čine različiti radnički i sindikalni pokreti, pokreti za ljudska i manjinska prava i slobode, te suvremene ljevičarske stranke, organizacije i pojedinci.
Napredni pokreti se obično organizujuse organiziraju na dva načina. OrganizujuOrganiziraju se kao stranke koje žele dobiti demokratsku političku moć i djelovati kao anti-sistemska vlast, ali i kao pokreti koji se bore za prevazilaženjenadilaženje sistemasustava bez želje za preuzimanjem političke vlasti. ObeObje strategije su značajne: oni koji djeluju odozdo, i prevazilazenadilaze dosadašnje društvene odnose, i oni koji u formalnom političkom prostoru mijenjaju politike odozgo.
Termin suvremena ljevica, nova ljevica ili demokratska ljevica se koristi se i kao sinonim za različite anti-autoritarne socijalističke i neo-marksističke pokrete, organizacije i stranke, ali se pridjev "demokratski" koristi za razlikovanje demokratskih ljevičara od boljševizma 20. stoljeća i marksističko-lenjinističkog modela izgradnje socijalizma, koji se smatra nedemokratskim i autoritarnim, te iskrivljenjem plemenite ideje socijalne pravde.
Načelna obilježja suvremene i nove ljevice su: anti-autoritarnost i demokratičnost; anti-kapitalizam; anti-militarizam; sekularizam i anti-klerikalizam; internacionalizam i anti-nacionalizam...
== Izvori ==
{{reflistizvori}}
== Vidi još ==
| 