Inačica od 9. siječnja 2007. u 13:30 uredi Flopy (razgovor \| doprinosi) 16.845 edits Iznova napisan članak, znatno opširnije ← Starija izmjena		Inačica od 10. siječnja 2007. u 10:39 uredi ukloni ovu izmjenu Flopy (razgovor \| doprinosi) 16.845 edits m ispravci i više poveznica Novija izmjena →
Redak 11: Svetonije je rođen oko godine 70. poslije Krista (sam za sebe kaže da je u doba cara [[Domicijan]]a bio „mladić“, ''adulescens'' odn. ''adulescentulus''). Vjerojatno je potjecao iz grada Anabe, staroga [[Feničani\|feničkoga]] lučkog grada zapadno od [[Kartaga\|Kartage]], koga su u [[Treći punski rat\|Trećem punskom ratu]] (149. – 146. prije Krista) osvojili Rimljani. Na to ukazuje jedan natpis koji je tamo pronađen 1951. gdje je očito riječ o Svetoniju (Pisaurum, Lanuvium und Ostia). Svetonijeva obitelj očito je kroz više generacija imala veze s carskom kućom. Svetonije navodi kakao izvor za jednu anegdotu o caru [[Kaligula\|Kaliguli]] u djelu „Dvanaest rimskih careva“ svoga oca Svetonija Leta koji je pripadao [[Vitez\|viteškom]] staležu (''equester ordo'') i koji je godine 69. kao [[Vojnički tribun\|tribun]] (''tribunus angusticlavius'') 13. legije na strani cara [[Oton]]a. Ništa više o njemu nije poznato. === Obrazovanje === Redak 30: Svetonije je unatoč tomu počeo karijeru na carskom dvoru. Prvo je preuzeo službu ''a studiis'', čija se zadaća ne može točno odrediti, ali je vjerojatno to bila arhivska služba kao i nadgledanje javnih rimskih knjižnica (''a bybliothecis''). Možda su te dvije službe bile sjedinjene u jednu, nije točno poznato. Do toga mu je možda pomogao njegov novi patron prefekt [[Pretorijanci\|pretorijanaca]] Septicije Klar. Oko godine 121. Svetonije je preuzeo dužnost ''ab epistulis'', voditelja kanzelarije cara [[Hadrijan\|Hadrijana]]. To je bio položaj koji je donosio znatan politički utjecaj u Rimu. Redak 44: == Svetonije kao pisac == Književni rad je u Rimu bio društveno mnogo manje priznat nego politička ili vojna djelatnost. Gornji se stalež time bavio u slobodno vrijeme što je i kod Svetonija bio slučaj ~~velikim~~veliki ~~dijelom~~dio njegova života. Svetonijevi suvremenici bila su dva vrlo utjecajna pisca, [[Tacit]] i već spomenuti Plinije Mlađi. Plinije Mlađi spona je među obojicom jer je obojici bio prijatelj, a deset godina mlađem Svetoniju i zaštitnik (patron). Redak 63: Svetonije je prije pisanja nekog svog djela brižno proučavao izvore koji su mu, budući da je radio u dvorskome arhivu, bili na raspolaganju u izobilju. Pri tom se nije služio samo arhivom nego i senatskim zapisnicima, službenim priopćenjima, pismima, memoarima i političkim lecima. Svetonije često citira odlomke iz drugih djela kao što su opuruke i pisma. Njegovi podaci u pravilu su precizni. Primjer za to je Svetonijevo datiranje rođenja cara [[Tiberije\|Tiberija]] za koje navodi više izvora. Također je pisao i na temelju dvorskih ogovaranja i glasina. Svetonije je za formu svojih djela izabrao biografiju, tada relativno mladu književnu vrstu, radi njene preglednosti. Tako je biografije careva pisao prema sljedećoj shemi. 1. Porijeklo; 2. Mladost i odgoj; dovde ide kronološki; 3. Vojna i politička djelatnost; 4. Privatni život; 5. Predznaci prilikom rođenja i smrti; 6. Smrt, sprovod i oporuka. Redak 75: Osim kritika kvalitete njegovih djela Svetoniju se često predbacuje da je nekritički obrađivao i citirao izvore, a često je pisao i na temelju glasina i ogovaranja čime je izgubio na neutalnosti. Teško je recimo vjerovati da su pojedini carevi vodili takav nemoralan život kako im predbacuje Svetonije. Svakako je tu bilo i autorove subjektivnosti i pristranosti. ~~Unatoč tome, neosporna je činjenica da je Svetonije jedan od najznačajnih povjesničara antike čije je utjecaj sezao još stoljećima poslije.~~ === Značaj=== Svetonije je sa svojim djelima imao veliki utjecaj na kasnije autore, sve do kasne antike i [[Bizant\|bizantskoga]] doba; tako naprimjer na već spominjano djelo [[Historia Augusta]], nastalo nakon 405. Svetonijeve biografije nastavio je u grubljoj formi [[Aurelije Viktor]], što nije sačuvano u potpunosti. Svetonijeve biografije bile su i predložak za nastanak dvaju vrlo čitanih djela kršćanske tematike; [[Sveti ~~jeronim~~Jeronim]] napisao je u petome stoljeću književnopovijesno djelo ''De viris illustribus'', a one su bile uzor u devetom stoljeću i za [[Einhard]]a, biografa [[Karlo Veliki\|Karla Velikog]]. Svetonije je u doba renesanse bio inspiracija i za [[Francesco Petrarca\|Francesca Petrarcu]] (''De viris illustribus'').

Svetonije: razlika između inačica