Wikipedija

Marksizam: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Ispravljanje sitnijih gramatičkih pogrješaka.
Redak 20:
* simpatija prema [[radnička klasa|radničkoj klasi]] i [[proletarijat|proletarijatu]]
 
Glavne točke razdora među marksistimaMarksistima jejesu stupanj njihove posveteposvećenosti prema [[revolucija|revoluciji]] radnika kao sredstvo postizanja ljudske [[politička emancipacija|emancipacije]] i [[prosvjetiteljstvo (koncept)|prosvjetiteljstva]] i točan mehanizam kojim se takva revolucijaista može uspješno izvestiizvršiti.
 
== Klasični marksizam ==
{{marksizam}}
 
Klasični marksizam jejeste korpuszdružena operatovna postrojba teorije direktno razrađenrazrađena od [[Karl Marx|Karla Marxa]] i [[Friedrich Engels|Friedricha Engelsa]]. Izraz «klasični marksizam» se često koristi dakada se razlikuje između «marksizma» kao što je široko smatrano i onoga «što je Marx vjerovao»,
što nije nužno ista stvar. Npr. kratkoKratko prije negono što je umropreminuo [[1883]]. Marx je napisao pismo vođi francuskihFrancuskih radnika [[Jules Guesde|Julesu Guesdeu]] i svojemsvojemu vlastitomvlastitu zetu [[Paul Lafargue|Paulu Lafargueu]], koji su oboje tvrdili da predstavljaju marksističke principe, gdje ih je optužio za «revolucionarno i opovrgavanje vrijednosti sukoba reformista. ParafrazirajućiCitirajući Marxa: «Ako je to marksizam onda, ja nisam marksist.» Kao što je američki marksistički učenjak [[Hal Draper]] izrekao: «postoje malo mislilaca u modernoj povijesti čija je misao bila tako loše predstavljena, od strane marksista i antimarksista.»
 
===Karl Marx i Friedrich Engels===
[[Datoteka: Karl Marx 001.jpg|mini|lijevo|150px|[[Karl Marx]] – Suosnivač marksizma (sa Engelsom)]]'''Karl Heinrich Marx''' je bio izrazito utjecajni [[njemačka|njemački]] [[filozofija|filozof]], [[politička ekonomija|politički ekonomist]] i [[socijalizam|socijalistički]] [[revolucionar]]. Marx se doticao velikog broja različitih problema, uključujući [[otuđenjeOtuđenje]] i izrabljivanje radnika, kapitalistički način proizvodnje i [[povijesni materijalizam]]. Ipak, najpoznatiji je po analizi povijesti u kontekstu klasnih borbi kao što je to sažela početna rečenica u Komunističkom Manifestu: «Povijest svih dosadašnjih postojećih društava je povijest klasnih borbi.» Utjecaj njihovih ideja, već popularnih tijekom njegova života, je mnogo bio proširen pobijedom [[rusija|ruskih]] [[boljševici|boljševika]] u Listopadskoj revoluciji [[ 7. stu 1917. – 8. stu 1917.]]. Ustvari postoje mali broj dijelova svijeta koji nisu značajno bili dodirnuti marksističkim idejama u tijeku 20. stoljeća.
 
[[Datoteka:Engels.jpg|mini|desno|150px|[[Friedrich Engels]] je bio suosnivač i zagovornik marksizma]]
'''Friedrich Engels''' je bio njemački [[politička filozofija|politički filozof]] 19. stoljeća. OnZačetnik je razviorazvoja [[komunizamkomunizma|komunističkukomunističke]] ideju uz MarxaKarl-a Marx-a.
 
Prvi put su se susreli osobno u rujnu [[1844]]. Otkrili su da imaju slične poglede na filozofiju i kapitalizam te su odlučili da rade zajedno, napravivši određen broj radova među koje spada ''Die heilige Familie'' ([[Sveta obitelj]]). Nakon što je francuska vlada deportirala Marxa iz [[francuska|Francuske]] u siječnju [[1845]]. Engels i Marx su odlučili da se presele u [[belgija|Belgiju]] koja je tada omogućavala veću [[sloboda izražavanja|slobodu izražavanja]] nego neke druge zemlje u [[europa|Europi]]. Engels i Marx vratili su se u Bruxelles u siječnju [[1846]]. gdje su zasnovali komunistički komitet za korespondenciju.
 
[[1847]]. Engels i Marx su zajedno započeli pisati jedan pamflet(tekst u kojem se izražava polemički o znanstvenim,vjerskim i političkimtemama) temeljen na Engelsovim ''Principima komunizma''. Dovršili su pamflet od 12,000 riječi u šest tjedana napisavši ga takvim načinom da komunizam bude razumljiv široj publici i izdali ga kao ''[[Komunistički manifestManifest]]'' u veljači [[1848]]. U svibnju te godine Belgija je izbacila Marxa i Engelsa. Preselili su se u Koln gdje su započeli izdavati radikalne novine ''[[Neue Rheinische Zeitung]]''. [[1849]]. Marx i Engels su morali napustiti [[njemačka|Njemačku]] i smjestili su se u [[London]]. Pruske vlasti su vršile pritisak na britansku vlast da izbaci tu obojicu, ali premijer [[Lord John Russell]] je odbio. Samo sa novcem koji je jedino Engels mogao zaraditi, obitelj Marx je živjela u teškom siromaštvu.
 
Poslije Marxove smrt u [[1883]]. Engels je posvetio ostatak svoga života uređujući i prevodeći Marxove spise. Ali, i značajno doprinio [[feministička teorija|feminističkoj teoriji]] vidjevši na primjer uzrok monogamnog braka dominaciju muškarca nad ženom. U tom smislu povezuje komunističku teoriju sa obitelji tvrdeći da su muškarci dominirali ženama kao što je kapitalistička klasa dominirala radnicima. Engels je umro u Londonu [[1895]].
Redak 53:
===Glavne ideje===
Glavne ideje Marxova i Engelsova kolektivnoga dijela uključuju:
* [[sredstva proizvodnje]]: Sredstva proizvodnje su kombinacija [[sredstva rada]] i [[predmet rada|predmeta rada]] korišteni od radnika da rade proizvode. U ''sredstva rada'' spadaju strojevi, alati, oprema, infrastruktura i «sve one stvari s pomoću kojih čovjek djeluje na predmet rada i pretvara ga.» U ''predmet rada'' spadaju sirovi materijali i materijali direktno preuzeti iz prirode. Sredstva proizvodnje sama po sebi ne proizvode ništa – [[rad (ekonomikaekonomija)|radna snaga]] je potrebna da se proizvodnja uspostavi.
 
* [[način proizvodnje]]: NačinNačino proizvodnje je određena kombinacija [[proizvodne sile|proizvodnih sila]] (uključujući sredstva proizvodnje i radnu snagu) i društvenih i tehničkih [[proizvodni odnosi|proizvodnih odnosa]] (u što spada vlasništvo, moć i kontrolni odnosi koji vladaju proizvodnom imovinom društva često kodificirani kao zakon; kooperativni radni odnosi i oblici povezivanja; odnosi među ljudima i predmetima njihovog rada i odnos između društvenih klasa).
 
* temelj i [[nadstruktura]]: Marx i Engels koriste metaforu «temelj-struktura» da objasne ideju da totalitet odnosa između ljudi sa obzirom na «društvenu proizvodnju njihovih postojanja» oblikuje ekonomski temelj na kojemu izrasta nadstruktura političkih i legalnih institucija. Bazi suodgovara društvena svijest u koju spada religijske, filozofske i ostale velike ideje. Baza uvjetuje oboje, nadstrukturu i društvenu svijest. Konflikt između razvoja materijalnih produktivnih sila i proizvodnih odnosa uzrokuje društvene revolucije i ishodna promjena u ekonomskom temelju će prije ili kasnije dovesti do preoblikovanja nadstrukture. Ali za Marxa proces nije jednosmjeran – refleksivan je. Temelj određuje nadstrukturu u prvoj instanci i ostaje temelj oblika društvene organizacije koja tada može ponovno djelovati na oba djela metafore «temelj-struktura» Odnos između nadstrukture i temelja se smatra dijalektičnim a ne distinkcija između dva prava entiteta «u svijetu».
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Marksizam"