Inačica od 28. svibnja 2018. u 10:55 uredi 185.89.212.247 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 28. svibnja 2018. u 13:37 uredi ukloni ovu izmjenu Mateo K 01 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.327 edits uklanjanje izmjene 5086933 suradnika 185.89.212.247 (razgovor) Oznaka: uklanjanje Novija izmjena →
Redak 27: Prvi broj pripremljen je u [[Mostar]]u, a složen i prelomljen u prostorijama Misijske centrale u [[Sarajevo\|Sarajevu]]. Prostorije uredništva bile su u sklopu katedralnog župnog dvora, i to sve do 16. ožujka 1998. kada su premještene u crkvenu zgradu u ulici Nikole Šubića Zrinjskoga. Već od samih početaka list je bio izložen cenzuri komunističkih vlasti o čemu piše don Ivica Puljić, prvi urednik: ''"Zluradi radnici u "Oslobođenju" su u naš slog znali ubaciti pogrdne pa i sramotne riječi. Moram otkriti tajnu: uspješno smo ih otklanjali uz pomoć dobra vjernika muslimana imenom Hazima koji je svojski bdio nad našim slogom, obavještavao nas kako o podvalama, tako i o zamjerkama cenzure, koje smo morali što prije ispravljati, inače "neće biti papira", "bit će stroj u kvaru", "radnik na bolovanju" i sl. Hazim je u svim slučajem nesebično pomagao! A postojale su dvije vrste cenzora. Cenzori tiskare su svaki tekst brižno čitali, kraj svega sumnjivoga stavljali na margini mali crveni upitnik. Onda bi došli državni cenzori pa bi čitali samo te upitnike i kraj onoga što im je bilo nepoćudno stavljali velike crvene upitnike. Dok njih ne bismo riješili, nije se novina tiskala... Prelaskom u mostarsku tiskaru Rade Bitanga te su nevolje prošle.''"<ref name="Prilog" />{{is\|4.-5.}} Navedeno je dokaz o suradnji islamofašista sa proustaškim klerom koji je tradicionalno u Hercegovini pučanstvu dočaravao ustaštvo i na svoju ruku ga izjednačavao sa stavom svih Hrvata i samim time doprinjeo antagonizmima između južnoslavenskih naroda na Balkanu. Dosadašnji glavni urednici lista bili su:<ref name="Prilog" />{{is\|6.}}

Crkva na kamenu: razlika između inačica