Inačica od 28. svibnja 2018. u 20:09 uredi Walter9 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.007 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 28. svibnja 2018. u 20:10 uredi ukloni ovu izmjenu Walter9 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.007 edits m →‎„Šahirani grb“ Novija izmjena →
Redak 18: == „Šahirani grb“ == Šahirani grb pojavljuje se od kraja [[15. stoljeće\|15. stoljeća]], isprva kao pretenzijski grb [[Habsburg]]ovaca, a potom i kao zemaljski grb [[Kraljevina Hrvatska\|Kraljevine Hrvatske]], u okviru javne heraldike dinastije [[Jagelovići\|Jagelovića]].<ref>Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 62.</ref> Diplomatsku potvrdu dobio je [[1. siječnja]] [[1527.]] godine u [[Cetingradska povelja\|povelji]] o izboru [[nadvojvoda\|nadvojvode]] [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva\|Ferdinanda I.]] za [[hrvatski vladari\|hrvatskoga kralja]]. Tom prilikom, otisnut je na pečatu s 8 × 8 srebrno-crvenih kvadrata s natpisom Sigillum Regni („Pečat Kraljevstva“).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23191 Hrvatski grb – Hrvatska enciklopedija]</ref> Koristio se povremeno sve do posljednjeg samostalnoga zasjedanja [[Hrvatsko-dalmatinski sabor\|Hrvatsko-dalmatinskog sabora]], koji je održan [[1557.]] godine u [[~~Seničnjak~~Sjeničak\|Steničnjaku]], da bi se kasnije koristio kao „neslužbeni“ grb uz službeni grb Slavonije. Najstariji do sada poznati šahirani grb prikazan je na freski s motivom heraldičkog „Davidova tornja“, koja se nalazi u [[dominikanci\|dominikanskom]] [[samostan]]u u [[tirol]]skom gradu Bozenu, a datira se između [[1490.]] i [[1494.]] godine. Iz [[1495.]] godine datira šahirani grb oslikan na svodu kuće gradskog suca Waltera Zellera u [[Innsbruck]]u, da bi se takav grb pojavio oko [[1498.]] godine u insbruškom grbovniku Jörga Rugena, koji je bio u službi cara [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva\|Maksimilijana I.]] Šahirane grbove nalazimo i kao dio dva najveća [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva\|Maksimilijanova]] grafičko-propagandna projekta, ''Trijumfalnoj povorci'' i ''Trijumfalnome luku'' (između 1507. i 1518.). Također, šahirani hrvatski grb u rasporedu kvadrata 5x6 s početnim [[srebro\|srebrnim]] poljem, nalazi se među trideset i šest grbova habsburških zemalja, uz znamenja [[Bosna\|Bosne]] i Dalmacije, na [[mramor]]nom [[epitaf]]u cara Maksimilijana I. <ref>Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 62.</ref>

Grb Republike Hrvatske: razlika između inačica