Ivan Mažuranić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 78.0.31.22 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 69:
|vjera =
}}
'''Ivan Mažuranić''' ([[Novi Vinodolski]], [[11. kolovoza]] [[1814.]] - [[Zagreb]], [[4. kolovoza]] [[1890.]]), [[hrvat]]ski [[pjesnik]], [[jezikoslovac]] i [[političar]]. [[Hrvatski ban]] od [[1873.]] do [[1880.]] Poznat je po nadimku '''ban pučanin'''.{{Uz dozvolu drugih ljudi}}
 
== Politička karijera ==
== Politička karijeNajznačajnija je kreativna ličnost [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskoga narodnog preporoda]] (pjesnik, jezikoslovac, hrvatski [[ban]]). Potječe iz imućne građansko-težačke, poljodjelsko-vinogradarske obitelji u Novom Vinodolskom. Osnovnu školu pohađao je u Novom, gimnaziju u [[Rijeka|Rijeci]], a studirao je pravo i filozofiju u Zagrebu i mađarskom [[Sambotel]]u. Po svršetku studija radio je kao gimnazijski profesor, potom kao odvjetnik u [[Karlovac|Karlovcu]]. Godine 1848. Središnji odbor s Mažuranićem na čelu istaknuo je da je te godine prestala svaka državnopravna veza Hrvatske s Ugarskom, budući da Hrvatska prizna "neodvisnost i samostalnost" i "realni i virtulani teritorialni obseg" [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]]. Potom postaje voditeljem hrvatskog dikasterija na carskom dvoru u Beču. Službuje u Saboru od [[1861.]] godine, a [[1862.]] potaknuo je osnivanje Stola sedmorice. Predsjednik je [[Matica hrvatska|Matice ilirske]] 1858.-1872. Iako je u početku u politici podupirao [[Narodna stranka|Narodnu stranku]], 1862. pokreće osnivanje [[Samostalna narodna stranka|Samostalne narodne stranke]], kojoj je bio na čelu. Sklon je oslanjanju na Beč, što ga je i dovelo do banske časti. '''POVIJEST IVANA MAŽURANIĆA: ''zvali su ga banom Pučaninom, izum o slobodi tiska te izum o pučkom školstvu. ukinuo je nadzor nad školom crkvi.''''' ==
 
== Politička karijeNajznačajnijaNajznačajnija je kreativna ličnost [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskoga narodnog preporoda]] (pjesnik, jezikoslovac, hrvatski [[ban]]). Potječe iz imućne građansko-težačke, poljodjelsko-vinogradarske obitelji u Novom Vinodolskom. Osnovnu školu pohađao je u Novom, gimnaziju u [[Rijeka|Rijeci]], a studirao je pravo i filozofiju u Zagrebu i mađarskom [[Sambotel]]u. Po svršetku studija radio je kao gimnazijski profesor, potom kao odvjetnik u [[Karlovac|Karlovcu]]. Godine 1848. Središnji odbor s Mažuranićem na čelu istaknuo je da je te godine prestala svaka državnopravna veza Hrvatske s Ugarskom, budući da Hrvatska prizna "neodvisnost i samostalnost" i "realni i virtulani teritorialni obseg" [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]]. Potom postaje voditeljem hrvatskog dikasterija na carskom dvoru u Beču. Službuje u Saboru od [[1861.]] godine, a [[1862.]] potaknuo je osnivanje Stola sedmorice. Predsjednik je [[Matica hrvatska|Matice ilirske]] 1858.-1872. Iako je u početku u politici podupirao [[Narodna stranka|Narodnu stranku]], 1862. pokreće osnivanje [[Samostalna narodna stranka|Samostalne narodne stranke]], kojoj je bio na čelu. Sklon je oslanjanju na Beč, što ga je i dovelo do banske časti. '''POVIJEST IVANA MAŽURANIĆA: ''zvali su ga banom Pučaninom, izum o slobodi tiska te izum o pučkom školstvu. ukinuo je nadzor nad školom crkvi.''''' ==
 
== Banovanje ==