Metković: razlika između inačica

 

Prva partizanska postrojba na području Metkovića bila je Prva neretvanska četa, osnovana 23. travnja 1942. u Desnama. Njeno prvo borbeno djelovanje bilo je potapanje glibodera na ušću Neretve u noći između 4. i 5. svibnja 1942. U srpnju 1942. njenom reorganizacijom članovi su raspoređeni u bataljun ''Josip Jurčević'' koji je djelovao na području makarskog okruga i šire. Antifašistički pokret u ovom kraju znatnije jača 1943. Osim vojnih postrojbi, formiraju se i organi vlasti (''Komande mjesta'' i ''Komande područja''), pa je tako za područje Metkovića 1. veljače 1943. osnovana Komanda mjesta Metković. Daljnjim jačanjem pokreta početkom ožujka 1943. osnovan je [[Biokovski partizanski odred]] pod čijim su se zapovjedništvom nalazile partizanske jedinice Metkovića i okoline. Sredinom travnja 1943. formirana je Druga neretvanska četa te Pasička četa, a u kolovozu 1943. formiran je Neretvanski narodnooslobodilački odred. <ref name="Jurić-kotar"/>{{is|136.-137.}}

Tijekom rata Metković je u više navrata bombardiralo savezničko zrakoplovstvo. Razlog tomu ponajviše je taj jer je Metković imao veliko prometno značenje od mora prema unutrašnjosti te zbog intenzivnog kretanja njemačkih vojnih snaga. Prvi okršaj s njemačkim zrakoplovstvom zabilježeno je 25. listopada 1943. bez nekih velikih posljedica. Nakon drugog okršaja 28. listopada između Opuzena i Komina, vlasti su izdale naređenje o potpunom zamračenju Metkovića i ostalih naselja u kotaru. Zarobljeni talijanski vojnici i stanovništvo izvodili su radove na 20-ak skloništa., ponajviše u podnožju [[Predolac|Predolca]]. Dana 6. studenoga 1943. oko podne Metković je prvi put bombardiran. Od 12 savezničkih zrakoplova, njemačka protuzračna obrana oborila je 4 a civilnih žrtava nije bilo. Istoga dana oko 15 sati saveznički zrakoplovi su nanovo bombardirali grad, kada su smrtno stradala dva civila te tri pripadnika njemačkih snaga. Daljnja bombardiranja prouzročila su paniku među stanovništvom koje se dijelom iselilo u okolna naselja, a život u gradu bio je paraliziran. Luka je gotovo prestala s radom, jednako tako škole i trgovačke radnje. Najgori napad izveden je 8. siječnja 1944. kada je živote izgubilo 11 stanovnika uz velika razaranja objekata i šest potopljenih brodova u luci. Grad je praktično opustio, a napadi uz žrtve i materijalna razaranja nastavljeni su i dalje. Posljednji napad savezničkog zrakoplovstva izveden je 20. listopada 1944.<ref name="Jurić-kotar"/>{{is|154.-158.}}