Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodana 4.402 bajta ,  prije 1 godinu
Proširenje životopisa usklađeno sa monografijom Moderne galerije u Zagrebu 2018.
'''Albert Kinert''' ([[Vinkovci]], [[6. travnja]] [[1919]]. - [[Zagreb]], [[4. srpnja]] [[1987]].), hrvatski slikar, kipar i grafičar
 
1928. dolazi u Zagreb i tu se za stalno nastanjuje.
Diplomirao je u [[Zagreb]]u, a bio je profesor odjela za grafiku na ALU. U početku je bio sklon [[postimpresionizam|postimpresionizmu]], a poslije se inspirira japanskom grafikom i grčkim arhajskim slikarstvom. Česta su mu tema simbolički slobodni prizori senzualnog i erotskog naboja. Izlagao je s grupom Mart, a bio je urednik lista Umjetnost. Uz slikarstvo i grafiku bavio se i [[kiparstvo]]m, ilustracijom i opremom knjiga.
 
1939. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Tijekom studija profesori su mu bili Omer Mujadžić, Krsto Hegedušić, Marino Tartaglia, Ljubo Babić i Tomislav Krizman.
Za vrijeme studija na akademiji 1944. i 1945. godine Kinert se bavio i crtanjem stripova za niz tadašnjih listova (Pokret, Zabavnik, Kerempuh).
 
1944. ženi se kolegicom iz klase Smiljom Božić. Iste godine rađaju mu se kćeri blizanke Dora i Nada.
Udruga Art9 objavila je knjigu stripa Alberta Kinerta "Čuvaj se senske ruke", u kojoj je objavljena i cjelovita Kinertova stripografija.
 
1945. završio je studij, iako će diplomu službeno primiti 1948., nakon završetka rata. U tom periodu živi od crtanja ilustracija i opreme knjiga.
 
1947. predložen je i izabran za asistenta na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, ali nakon tri mjeseca podnosi ostavku radi neslaganja s mentorom Tomislavom Krizmanom. Iste godine Petar Lubarda poziva ga u Umjetničku školu na Cetinjem, ali se radi nemogućnosti rješenja stambenog pitanja ubrzo vraća u Zagreb. Unatoč pozivu Krste Hegedušića da bude suradnikom Majstorske radionice, ostaje samostalnim umjetnikom. U tom je periodu iznimno plodan ilustrator (revije ''Otkrića'', ''Suvremena tehnika'', ''Vjesnik u srijedu'', knjige ''Bakonja fra Brne'', ''Priče iz davnina'' i mnoge druge).
 
1954. izabran je za nastavnika slikanja na Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, na kojoj predaje do 1956. godine.
 
1957. izlaže na prvoj izložbi grupe ''Mart'', a zatim s Pricom, Murtićem, Reiserom, Piceljem, Bakićem, Radovanijem i Džamonjom osniva grupu ''Zagreb 58''.
 
1960. boravi dva mjeseca u Parizu na studijskom boravku
 
1961. izabran je za docenta na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
 
1963. izlazi mu prva monografija autora Danijela Dragojevića (Naprijed, Zagreb).
 
1966. izabran je za izvanrednog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
 
1969. osniva Poslijediplomski studij za specijalizaciju i usavršavanje u disciplini grafike za ilustracije.
 
1971. redovni je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
 
1984. odlazi u mirovinu.
 
1985. Moderna galerija u Zagrebu priređuje mu opsežnu monografsku izložbu koju je priredio te studioznom selekcijom i kataloškim tekstom napravio Darko Schneider.
 
1988. posthumno mu izlazi zbirka pjesama „Psovka od ljubavi“ (Mladost, biblioteka Prizma).
 
2002. izlazi druga opsežna monografija o njegovom opusu autora Jagora Bućana (Art studio Azinović, Zagreb).
 
2013. u Galeriji likovnih umjetnosti Slavko Kopač u Vinkovcima organizirana mu je retrospektiva grafičkog opusa (izbor radova i kataloški tekst Jagor Bućan).
 
GRAFIČKE MAPE
 
1943. ''40 litografija'' (vlastito izdanje, naklada 10 primjeraka), predgovor Ljubo Babić
 
1957. ''8 linoreza u boji'' (izdanje Naprijed, Zagreb, naklada 100 primjeraka), uz pjesmu ''Govoreći istinu'' Zvonimira Goluba
 
1966. ''10 bakroreza'' (vlastito izdanje, 16 listova, naklada 13 primjeraka), predgovor ''Ekspresija duha'' Zrinka Jurčić
 
1980. ''Pjesan o ljubavi i smrti korneta Christopha Rilkea'' (izdanje Mladost, Zagreb, 6 listova, naklada 50 primjeraka), predgovor Josip Bratulić
 
1980. ''Psine večernjih bjesova'' (izdanje Grafoimpex, Zagreb, 7 listova, naklada 25 primjeraka)
 
1985. ''Vilin svlak'' (vlastito izdanje, 15 listova, naklada 10 primjeraka), predgovor Matko Peić
 
NAGRADE
 
1957. Nagrada grada Zagreba za grafiku za 1956. (''Ljetni pljusak II'', 1956., suha igla)
 
1957. Ljubljana, Počasno priznanje međunarodnog žirija II. međunarodne grafičke izložbe (''Razigrana obala'', 1957., linorez u boji)
 
1959. Ljubljana, Nagrada Savjeta za kulturu i prosvjetu NR Slovenije na III. Međunarodnoj grafičkoj izložbi (''Jutarnji lov II'', 1959., linorez u boji)
 
1960. Zagreb, Nagrada Kabineta grafike JAZU na I. zagrebačkoj izložbi grafike (''Otok'', 1959., linorez u boji)
 
1960. Zagreb, Otkupna nagrada Izdavačkog zavoda JAZU na I. zagrebačkoj izložbi grafike (''Jutarnji lov II'', 1959., linorez u boji)
 
1970. Zagreb, Nagrada Grigor Vitez za ilustraciju (''Najljepši klasični mitovi'', Školska knjiga, Zagreb; linorezi)
 
1970. Zagreb, godišnja nagrada Vladimir Nazor za samostalnu izložbu grafika i crteža u Kabinetu grafike JAZU
 
1973. Zagreb, Nagrada Ivana Brlić Mažuranić za ilustraciju
 
1979. Osijek, Grand Prix VII. Biennala Slavonaca za slikarstvo (''Krajolik po sebi'', 1978., ulje na platnu)
 
Napisao je skripta za studente, grafički priručnik ''Magija crno-bijelog'' i metodološki priručnik ''Asocijacije i meditacije između dva poteza''.
 
Izlagao je na trideset i osam samostalnih i preko dvije stotine skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu (Bijenale u Veneciji, Milano, Lugano, Antwerpen, Liege, Pariz, Varšava, Cincinnati, Chile, New York, Washington, Aleksandrija, Tokio).
 
Njegova slikarska, grafička i kiparska djela nalaze se u svim važnijim hrvatskim muzejima, galerijama i privatnim zbirkama, poput Moderne galerije u Zagrebu, Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Grafičkog kabineta HAZU u Zagrebu, Grafičke zbirke NSK u Zagrebu, Galerije umjetnina u Splitu, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Umjetničke galerije Dubrovnik, Narodnog muzeja u Zadru, Zbirke Ružić u Slavonskom Brodu, Gradskog muzeja u Vinkovcima, i mnogih drugih, primjerice, Muzeja moderne umjetnosti u Antwerpenu.
 
==Vanjske poveznice==
6

uređivanja