Razlika između inačica stranice »Ikavski govor«

Dodana 62 bajta ,  prije 2 godine
bez sažetka
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje
* '''Ikavska čakavština''' je najpoznatiji tip primorskih i otočnih ikavaca koji obuhvaća većinu Hrvata čakavaca. Ikavski ili bar poluikavski (ikavsko-ekavski) glas izgovaraju čakavci zapadne Istre, [[Lošinj]]a, [[Kvarner]]a, [[Gacka (regija)|Gacke]], dalmatinske obale do Cetine i na većini otoka (osim [[Mljet]]a).
 
* '''Ikavska kajkavština''' je dosad najmanje proučeni tip ikavaca, a obuhvaća dio Hrvata kajkavaca koji uz ''kaj'' izgovaraju ikavski glas. U Hrvatskoj još slično govore kajkavski ikavci sjeverne Istre (''Mlun, Slum, Brul'' itd.), pa u Gorskom Kotaru [[Fužine]], [[Lokve]], [[Ogulin]] i [[Hreljin]], u Pokuplju [[Severin na Kupi]], [[Ribnik]], [[Ozalj]] i [[Pribić]], u [[Turopolje|Turopolju]] ''Horvati'' i [[Donja Zdenčina|Zdenčina]] (vidi [[seobe Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16. st.]]), u jugozapadnom Zagorju [[Zaprešić]], [[Brdovec]] i ''Marija Gorica'', uz donji tok rijeke Sutle, u nizinskim selima općine Samobor (Otok, Bobovica i Podvrh) itd. Zanimljivo je iz ranijih stoljeća da su kajkavski ikavci dijelom živjeli i na jugozapadu [[Zagreb]]a, gdje je zapisano više starih ikavizama, npr. ''"Plac pod črišnju"'' odakle nastaje sadašnja [[Trešnjevka]]. Kajkavska ikavica se u inozemstvu još govori u selima srednjeg [[Gradišće|Gradišća]] i manje na jugozapadu [[Slovačka|Slovačke]] gdje su se naselile izbjeglice pred Turcima iz naše [[Kostajnica|Kostajnice]]. Pretpostavlja se da je ova kajkavština nastala doseljavanjem ikavskih govornika iz [[Pounje|Pounja]] i njihovom kajkavizacijom.
 
==Literatura==
Anonimni suradnik