Memoari: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
povezani članci, ilustracija
predložak, povezani članci
Redak 1:
{{književnost}}
[[File:Caesar bsb beck.jpg|thumb|Cezarov memoar o galskom ratu, izdanje iz 15. stoljeća (oko 1469.)]]
'''Memoari''' (prema ''franc.'' ''mémoires - uspomene''; ''lat.'' ''memoria - sjećanje''), [[književna vrsta]] u kojoj autor iznosi svoja sjećanja i razmišljanja o društvenim, političkim, znanstvenim ili kulturnim događajima u kojima je sudjelovao ili im svjedočio. Pripada u [[Diskurzivni rod|diskurzivni književni rod]]. Memoarski tekst je sličan [[Autobiografija|autobiografiji]], od koje se uglavnom razlikuje po širini tematike. U autobiografiji je središnja tema sam autor, dok se u memoarima u većoj mjeri bilježe i drugi ljudi i događaji u kojima je autor sudjelovao.<ref>[https://www.britannica.com/topic/memoir-historical-genre ''Memoir'', Britannica, Britannica Inc., 29. lipnja 2017.] (pristupljeno 12. prosinca 2017.)</ref>
 
Redak 5:
 
==Memoari kroz povijest==
[[File:Caesar bsb beck.jpg|thumb|150px|left|Cezarov memoar o galskom ratu, izdanje iz 15. stoljeća (oko 1469.)]]
Kao književna vrsta memoari potječu još iz [[Antika|antike]], gdje su bili važna karika [[Historiografija|historiografije]]. Iz [[Ksenofont|Ksenofontovog]] memoara [[Kirov pohod]] saznaje se o neuspješnom pohodu perzijskog princa [[Kir Mlađi|Kira Mlađeg]] protiv brata Artakserksa, dok u [[Uspomene na Sokrata|Uspomenama na Sokrata]] svjedoči o svom učitelju, starogrčkom filozofu [[Sokrat|Sokratu]]. U vojnom memoaru [[Komentari o galskom ratu]] (''Commentarii de Bello Galico''), rimski vojskovođa [[Gaj Julije Cezar]] opisuje germanska i keltska plemena koja su se opirala rimskom osvajanju; to je i prvi poznati zapis o njima. U [[Komentari o građanskom ratu|Komentarima o građanskom ratu]] (''Commentarii de Bello Civili'') prikazuje sukob s [[Gnej Pompej|Gnejem Pompejem]] i rimskim Senatom. Iz srednjeg vijeka datiraju memoari venecijanskog trgovca i istraživača [[Marko Polo|Marca Pola]] (oko 1300. g.), poznatog po putovanjima u tada slabo poznatu Kinu. U 14. stoljeću žanr je posebno popularan u Francuskoj.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40055 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Memoari''] (pristupljeno 12. prosinca 2017.)</ref>
 
Line 11 ⟶ 12:
[[Winston Churchill]] je za memoare o [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] nagrađen [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovom nagradom za književnost]] (1953).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11737 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Churchil, Winston Leonard Spencer''] (pristupljeno 12. prosinca 2017.)</ref> Autor zapaženih memoarskih zapisa iz ratnog razdoblja je i njegov francuski suvremenik [[Charles de Gaulle]]. Memoar književnice [[Simone de Beauvoir]] (1959.) pokriva razdoblje do njene 21. godine, bilježeći odrastanje u imućnijoj francuskoj obitelji, prijatelje i suvremenike te studij na [[Sorbonne|Sorbonni]] koji je tada pohađao i [[Jean Paul Sartre]].<ref>[https://www.kirkusreviews.com/book-reviews/simone-de-beauvoir/memoirs-of-a-dutiful-daughter/ ''Memoirs of a dutiful daughter'', Kirkus Review, objavljeno online 10. listopada 2011.] (pristupljeno 12. prosinca 2017.)</ref>
 
[[Edward Said]] u svojoj memoarskoj knjizi "Nepripadanje" (Out of place, 1999.) donosi sliku nekadašnje [[Palestina|Palestine]], “svijeta koji je nestao”. Opisuje i ljude i zbivanja u Egiptu i Libanonu kakvima ih se sjeća iz djetinjstva. Kratko bilježi i mladenačko sjećanje na kasnije popularnog holivudskog glumca [[Omar Sharif|Omara Sharifa]].
 
==Vidi još==
Line 19 ⟶ 20:
*[[Esej]]
*[[Polemika]]
*[[Biografija]]
*[[Autobiografija]]
*[[Dnevnik (književnost)]]
 
==Izvori==