Transcendentalizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
n.č.
(Nema razlike inačica)

Inačica od 31. svibnja 2018. u 14:15

Transcendentalizam, idealistički pokret u američkoj književnosti i filozofiji sredine 19. stoljeća, nastao 1830-ih u bostonskim krugovima pod utjecajem njemačkog i engleskog romantizma.[1] Određuju ga kao “romantički i mistički individualizam”.[2] Bio je više društveni pokret nego filozofska škola.[3] Odigrao je bitnu ulogu u intelektualnom životu Amerike.[2]

Najistaknutiji pripadnik je pjesnik i esejist Ralph Waldo Emerson (1803.-1882.), čiji ogled “Priroda” (1836.) se smatra manifestom transcendentalizma.[1] U eseju “Self-Reliance” (1841.) Emerson izražava nekonformistički individualizam i nužnost oslanjanja na sebe sama.[1] Henry David Thoreau (1817.–1862.) se u autobiografičnom djelu “Walden” suprotstavlja materijalizmu svoga vremena i prikazuje svjesno izabrano osamljeništvo.[1][2] Principe romantičnog individualizma dovodi do krajnjih granica u eseju “Građanska neposlušnost”. Njihova djela su se čitala i u europskim obrazovanim krugovima. Pokretu su pripadali i Margaret Fuller (1810.-1850.), Amos Bronson Alcott, William Ellery Channing i dr. Fuller je napisala prvi američki feministički manifest “Žena u devetnaestom stoljeću”.

U filozofskom smislu, transcendentalizam prihvaća Kantovo načelo intuitivne spoznaje koja ne potječe od osjetila, te odbacuje organiziranu religiju. Zagovara krajnje individualističko slavljenje božanstva u svakom ljudskom biću.[1] Transcendentalisti su naglašavali spiritualno jedinstvo svijeta. Vjerovali su da je čovjek po svojoj prirodi dobar i afirmirali njegovu slobodu, suprotno kalvinističkim učenjima o iskonskom grijehu čovjeka i predodređenju. Odbacuju znanstveni materijalizam, vjerujući da je intuicija bolji izvor znanja nego logičko zaključivanje i osjetilno iskustvo. Zastupali su napredna stajališta o emancipaciji žena i ukidanju ropstva.[3]

Izvori

  1. a b c d e Chris Baldick, Concise dictionary of literary terms, Oxford University Press, 2004., str. 262, ISBN 978-0-19-860883-7
  2. a b c LZMK, Hrvatska enciklopedija, ‘’Sjedinjene Američke Države’’ (pristupljeno 31. svibnja 2018.)
  3. a b The Oxford Companion to Philosophy, Anima mundi, ur. Ted Honderich, Oxford University Press 2005, str. 923-924 ISBN 0-19-926479-1