Centralno grijanje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Centralno grijanje |
Nadopunio Centralno grijanje |
||
Redak 137:
{| class="wikitable"
|-
!
|-
! !! Dubina radijatora !! Dubina radijatora !! Dubina radijatora !! Dubina radijatora
| 900 || 510 || 710 ▼
|-
! '''Visinski razmak nazuvica''' !! 160 mm !! 220 mm !! 160 mm !! 220 mm
|-
! [[metar|mm]] !! (W/m<sup>2</sup>) !! (W/m<sup>2</sup>) !! (W/m<sup>2</sup>) !! (W/m<sup>2</sup>)
|-
|-
|-
|}
▲500 490 465 710 680
▲350 500 475 720 700
==== Konvektori ====
'''Konvektori''' su grijala od rebrastih čeličnih cijevi ili od bakrenih cijevi s aluminijskim lamelama. Ugrađeni su u posebno limeno kućište ili u zidnu udubinu s oplatom na prednjoj i bočnim stranama. Toplina se odaje praktički samo konvekcijom ([[toplinsko strujanje]]). Zrak, koji struji kroz kućište, pored ugrijanih površina lamelnih grijača, dobiva zbog povišenja temperature znatan [[uzgon]], tako da u prostoriji nastane umjerena [[cirkulacija]] zraka. Strujanje zraka kroz konvektor bit će to jače (intenzivnije) što je veća visina kućišta, a pri tom se povećava i toplinski učin konvektora. Oplate kućišta konvektora izgrađuju se od drva, lima, eternita, ploča od umjetnih materijala i tako dalje. Izbor materijala ovisi samo o arhitektonskim zahtjevima. Prednosti su konvektora prema radijatorima: znatno manje dimenzije i težina, manja cijena, kraće vrijeme zagrijavanja te različite mogućnosti ugradnje. Nedostatak im je što su neprikladni za čišćenje pa se često nagomilava prašina unutar kućišta.
'''Tablica: prosječna vrijednost specifičnog odavanja topline konvektora pri temperaturi prostorije 20 °C za toplu vodu t = 80 °C'''▼
{| class="wikitable"
|-
! !! Visina ugradnje !! Visina ugradnje !! Visina ugradnje !! Visina ugradnje
|-
! '''Dubina ugradnje''' !! 400 mm !! 600 mm !! 800 mm !! 1000 mm
|-
! [[metar|mm]] !! (W/m<sup>2</sup>) !! (W/m<sup>2</sup>) !! (W/m<sup>2</sup>) !! (W/m<sup>2</sup>)
|-
|-
|}
=== Cjevovodi ===
Za uređaje grijanja upotrebljavaju se samo [[čelik|čelične]] [[cijev]]i, i to cijevi s [[navoj]]ima promjera od 3/8[[Palac (jedinica)|"]] do 1 1/4", bešavne cijevi s promjerom od 40 do 300 mm i zavarene šavne cijevi (obično veliki [[promjer]]i). Cijevi se međusobno spajaju uglavnom [[zavarivanje]]m. Priključak cijevi na naprave (kotlove, grijala i slično) i spajanje s [[armatura]]ma, radi mogućnosti rastavljanja, obavlja se za cijevi s navojima pomoću vijčanih [[spojka|spojki]] ili kolčaka s desnim, odnosno desnolijevim navojem; a za cijevi većih promjera s prirubnicama koje su zavarene ili uvaljane na cijevi. Kad se mijenja smjer cjevovoda upotrebljavaju se fazonski komadi kao što su lukovi, koljena i odvojci, bilo s navojima ili za zavarivanje. Radi preuzimanja [[Toplinsko istezanje|toplinskog istezanja]] (dilatacija) pri zagrijavanju cijevi, ugrađuju se između čvrstih držača kompenzatori u obliku U cijevi ili lira, odnosno aksijalni [[opruga|opružni]] kompenzatori.
▲Tablica: prosječna vrijednost specifičnog odavanja topline konvektora pri temperaturi prostorije 20 °C za toplu vodu t = 80 °C
Armature u uređajima za grijanje služe za zatvaranje ili prigušivanje [[protok]]a vode, odnosno pare, i za regulaciju tlaka i protoka. Izrađuju se iz [[sivi lijev|sivog lijeva]], [[mjed]]i, [[bronca|bronce]] ili čelika.
▲100 275 370 420 445
▲200 250 340 390 410
== Izvori ==
| |||