Austrija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Povijest: dodan tekst
m slike
Redak 47:
== Ime Austrija ==
Službeni naziv ''Österreich '' potječe od stare visokonjemačke riječi ''Ostarrîchi'' (istočni [[reich]]) i kao takvo se prvi put spominje [[996.]] godine.
[[Datoteka:Ostarrichi.jpg|mini|lijevodesno|200px|Dokument iz [[996.]] ]]
Taj izraz odnosio se na markgrofoviju kojom je vladao grof od Babenberga Henrik I , smješten na teritoriju koji je otprilike u današnjoj pokrajini Donjoj Austriji.
Ime Austrija je latinizirani oblike germanske riječi za istok , *austrō se također spominje i u imenu ''Austroazija'', istočnom dijelu Franačke.
Redak 53:
 
<!--
 
 
However, Friedrich Heer, one the most important Austrian historians in the 20th century, stated in his book Der Kampf um die österreichische Identität (The Struggle Over Austrian Identity), that the Germanic form Ostarrîchi was not a translation of the Latin word, but both resulted from a much older term originating in the Celtic languages of ancient Austria: More than 2,500 years ago, the major part of the actual country was called Norig by the Celtic population (Hallstatt culture); No- or Nor- meant "east" or "eastern",[citation needed] whereas -rig is related to the modern German Reich; meaning "realm". Accordingly, Norig would essentially mean Ostarrîchi and Österreich, thus Austria. The Celtic name was eventually Latinised to Noricum after the Romans conquered the area that encloses most of modern day Austria, in approximately 15 BC. Noricum later became a Roman province in the mid 1st century AD.[8]
 
-->
 
== Povijest ==
{{glavni|Povijest Austrije}}
[[Datoteka:Venus_von_Willendorf_01.jpg|thumb|150px|desno|[[Venera iz Willendorfa]]]]
 
=== Ukratko ===
Line 93 ⟶ 92:
=== Austro-Ugarska ===
{{glavni|Austro-Ugarska}}
[[Datoteka:Franz_ferdinand_autriche.jpg|thumb|desno|Prijestolonasljednik [[Franjo Ferdinand]]]]
[[Austrijsko carstvo]] je [[1867]]. godine podijeljeno je kao dvojna monarhija, [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] na [[Cislajtanija|austrijski]] i [[Zemlje Krune sv. Stjepana|mađarski]] dio. Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] Austrija [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|okupira Bosnu i Hercegovinu]], koju [[1908.]] godine [[Aneksija|anektira]].<ref>{{cite web|url=https://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/boshtml/bos127.htm |title=The Annexation of Bosnia-Herzegovina, 1908 |publisher=Mtholyoke.edu |date= |accessdate = 2. lipnja 2018.}}</ref>
 
=== Prvi svjetski rat ===
{{glavni|Sarajevski atentat}}
[[28. lipnja]] [[1914.]] godine, [[Gavrilo Princip]], izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu - [[Franjo Ferdinand|Franju Ferdinanda]] i njegovu suprugu [[Sofija Chotek|Sofiju]].
Line 100 ⟶ 101:
Napad Austro-Ugarske na [[Kraljevina Srbija|Kraljevinu Srbiju]] aktivirao je niz savezništava koji su pokrenuli lančanu reakciju objava rata, [[1914.|iste godine]] započinje [[Prvi svjetski rat]]. Sa ukupnom površinom od 676.615 -km<sup>2</sup> Austro-Ugarska je bila druga po veličini zemlja u [[Europa|Europi]], a s 53 milijuna stanovnika [[1914.]] godine, treća u Europi.
 
=== Prva Republika ===
{{glavni|Njemačka Austrija}}
[[Datoteka:Deutschösterreich1.png|thumb|desno|Karta [[Njemačka Austrija|Njemačke Austrije]]]]
[[Austro-Ugarska]] raspada nakon što je izgubila [[Prvi svjetski rat]], pa je [[Saint-germainski ugovor|mirovnim ugovorom u Saint-germainu]] i [[Trianonski ugovor|mirovnim ugovorom u Trianonu]] [[1918.]] godine, nastala [[Njemačka Austrija|Republika Njemačka Austrija]] ([[njemački|njem.]] ''Republik Deutschösterreich'' ili ''Deutsch-Österreich''), nazivana kao ''Prva Republika'' ([[njemački|njem.]] Erste Republik), s prvim predsjednikom vlade [[Karl Renner|Karlom Rennerom]].
 
=== Anschluss ===
{{glavni|Anschluss}}
[[Datoteka:Stimmzettel-Anschluss.jpg|desno|thumb|Glasački listić, [[1938.]]]]
[[1938.]]. godine, [[Austrija]] je pripojena nacističkoj [[Treći Reich|Njemačkoj]].<ref>Ian Kershaw, 2001, Hitler 1936-1945: Nemesis. str. 83</ref>
 
[[Adolf Hitler]], koji je i sam rodom iz austrijskog grada [[Braunau na Innu|Braunau na Innu]], imao je veliku želju za pripojenjem Austrije Njemačkoj što je i pokazao [[1934]].g. kad je javno zahtijevao pripojenje Austrije.
I sama politika tadašnjeg [[Treći Reich|Reicha]] je bila vođena pod sloganom: ''"Svi Nijemci u jednoj državi."''
 
Godine [[1938.]] Hitlerove pristaše ulaze u austrijsku vladu gdje odmah preuzimaju ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova. S već velikim utjecajem unutar države, već iste godine organiziraju [[referendum]] o pripojenju [[Treći Reich|Trećem Reichu]]. Referendum je održan pod strogim nadzorom nacista tako da su oni doslovno vidjeli tko je zakružio "ZA" , a tko "PROTIV" pripajanja Njemačkoj. Zbog ovakve stroge kontrole rezultati referenduma su bili nevjerojatni, čak '''99,7%''' stanovništva Austrije izjasnilo se '''za pripojenje'''.
 
=== Drugi svjetski rat ===