Austrija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Politika: {{zastario}}
m sitnice
Redak 81:
 
=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Imperial Coat of Arms of the Empire of Austria (1815).svg|thumb|desno|200px|Austrijski carski grb]]
Nakon što su teritoriju današnje Austrije osvajali [[Rimsko carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Langobardi|Lombardi]], [[Ostrogoti]], [[Bavarska|Bavarci]] i [[Franci]], ona dolazi pod vlast dinastije [[Babenbergovci|Babenberga]] od [[10. stoljeće|10.]] do [[13. stoljeće|13. stoljeća]], kad su ih naslijedili [[Habsburg|Habsburgovci]]. [[976.]] godine spominje se [[markgrof]] [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] iz [[Babenbergovci|dinastije Babenberg]], kao povjerenik cara [[Oton I. Veliki|Otona I]]. Prvo spominjanje Austrije, kao ''Ostarrîchi''<ref name="Geschichte">'-{''Karl Vocelka''', ''Geschichte Österreich''. ISBN 978-3-453-21622-8 Heyne Verlag München}-</ref> zabilježeno je [[1. studenoga]] [[996.]] godine u ugovoru o poklonu 950 [[hektar|ha]] zemljišta, cara [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Otona III]], [[episkop|biskupu]] od [[Freising]]a u okolini današnje općine [[Neuhofen an der Ybbs]] u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]], riječima: „''...in regione vulgari vocabulo '''Ostarrîchi''' in marcha et in comitatu Heinrici comitis filii Luitpaldi marchionis.''“
 
Line 129 ⟶ 130:
=== Suvremeno doba ===
[[1955.]] godine počinje gospodarski uspon Austrije, koji je [[1989.]] godine rezultirao zahtjevom za pristup u [[EU]], od [[1995.]] Austrija je punopravna članica [[EU]]. [[2002.]] je uvela valutu [[euro]].
 
== Politika ==
{{zastario}}
{{glavni|Politika Austrije}}
[[Šef države]] je predsjednik, koji se bira na općim izborima svakih 6 godina. Predsjednik bira [[Kancelar Austrije|kancelara]], koji je obično vođa najjače stranke u parlamentu. Austrijski parlament ima dva doma: ''Bundesrat'' (savezno vijeće), koji ima 64 predstavnika saveznih država prema broju stanovnika, i ''Nationalrat'' (državno vijeće), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.
 
Nakon tri desetljeća vlasti socijaldemokrata ([[SPÖ]]), [[2000.]] godine osnovana je desna koalicija konzervativne Narodne stranke ([[Österreichische Volkspartei|ÖVP]]) i desničarske Slobodarske stranke ([[Freiheitliche Partei Österreichs|FPÖ]]). Nakon što je unutar FPÖ zavladala gužva oko politike i vodstva stranke, savezni kancelar [[Wolfgang Schüssel]] (ÖVP) najavio je [[9. rujna]] [[2002.]] da će [[opći izbori]] biti održani prijevremeno, krajem studenoga. U izborima od [[24. studenog]] 2002. stranka ÖVP premoćno je pobijedila (42.3% glasova), dok je FPÖ dobio 10.1%.
 
Austrijski parlament (''Nationalrat'', 183 zastupnika) ima sljedeći sastav:
 
* 79 zastupnika iz Narodne stranke (ÖVP - [[Österreichische Volkspartei]]) (42.3% glasova)
* 69 zastupnika iz Socijaldemokratske stranke (SPÖ - [[Sozialdemokratische Partei Österreichs]]) (36.51%)
* 18 zastupnika iz Slobodarske stranke (FPÖ - [[Freiheitliche Partei Österreichs]]) (10.1%)
* 17 zastupnika iz Stranke zelenih ([[Die Grünen]]) (9.47%)
 
Dana [[28. veljače]] [[2003.]] koalicija između ÖVP i FPÖ je obnovljena, a Wolfgang Schüssel (ÖVP) je opet postao savezni kancelar. Njegov zamjenik je bio [[Herbert Haupt]] (FPÖ) dok ga nije zamijenio [[Hubert Gorbach]] (FPÖ) 20. listopada 2003. Prije toga su dugo trajali "ispitivački pregovori" ("''Sondierungsgespräche''") između ÖVP i ostalih najvećih stranaka - FPÖ, [[SPÖ]] i Zelenih.
 
== Administrativna podjela ==
Line 188 ⟶ 173:
|}
|}
 
{{Austrijske savezne države}}
 
== Zemljopis ==
Line 269 ⟶ 256:
 
Značajnije riječne luke za međunarodni promet su [[Beč]] i [[Linz]] ([[Dodatak:Popis zračnih luka u Austriji]]).
 
== Politika ==
{{zastario}}
{{glavni|Politika Austrije}}
[[Šef države]] je predsjednik, koji se bira na općim izborima svakih 6 godina. Predsjednik bira [[Kancelar Austrije|kancelara]], koji je obično vođa najjače stranke u parlamentu. Austrijski parlament ima dva doma: ''Bundesrat'' (savezno vijeće), koji ima 64 predstavnika saveznih država prema broju stanovnika, i ''Nationalrat'' (državno vijeće), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.
 
Nakon tri desetljeća vlasti socijaldemokrata ([[SPÖ]]), [[2000.]] godine osnovana je desna koalicija konzervativne Narodne stranke ([[Österreichische Volkspartei|ÖVP]]) i desničarske Slobodarske stranke ([[Freiheitliche Partei Österreichs|FPÖ]]). Nakon što je unutar FPÖ zavladala gužva oko politike i vodstva stranke, savezni kancelar [[Wolfgang Schüssel]] (ÖVP) najavio je [[9. rujna]] [[2002.]] da će [[opći izbori]] biti održani prijevremeno, krajem studenoga. U izborima od [[24. studenog]] 2002. stranka ÖVP premoćno je pobijedila (42.3% glasova), dok je FPÖ dobio 10.1%.
 
Austrijski parlament (''Nationalrat'', 183 zastupnika) ima sljedeći sastav:
 
* 79 zastupnika iz Narodne stranke (ÖVP - [[Österreichische Volkspartei]]) (42.3% glasova)
* 69 zastupnika iz Socijaldemokratske stranke (SPÖ - [[Sozialdemokratische Partei Österreichs]]) (36.51%)
* 18 zastupnika iz Slobodarske stranke (FPÖ - [[Freiheitliche Partei Österreichs]]) (10.1%)
* 17 zastupnika iz Stranke zelenih ([[Die Grünen]]) (9.47%)
 
Dana [[28. veljače]] [[2003.]] koalicija između ÖVP i FPÖ je obnovljena, a Wolfgang Schüssel (ÖVP) je opet postao savezni kancelar. Njegov zamjenik je bio [[Herbert Haupt]] (FPÖ) dok ga nije zamijenio [[Hubert Gorbach]] (FPÖ) 20. listopada 2003. Prije toga su dugo trajali "ispitivački pregovori" ("''Sondierungsgespräche''") između ÖVP i ostalih najvećih stranaka - FPÖ, [[SPÖ]] i Zelenih.
 
== Obrazovanje ==
Line 287 ⟶ 290:
{{glavni|Etničke grupe Austrije}}
Prema popisu iz [[2011.]] godine, su 85 % stanovništva etnički [[Austrijanci]]. 5,2 % su narodi [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]; 2,7 % [[Nijemci]]; 2,2 % [[Turci]] a među ostalim spadaju [[Arapi]], [[Česi]], [[Mađari]] i [[Poljaci]].<ref>[http://medienservicestelle.at/migration_bewegt/wp-content/uploads/2012/07/IBIB_2012_Integrationsbericht.pdf Etničke grupe], medienservicestelle.at, pristupljeno 13. svibnja 2018.</ref>
 
 
=== Vjeroispovijest ===
Line 332 ⟶ 334:
| align=left| [[Metodisti]] ||align=right| 1.250
|}
<sup>1</sup> <small> Broj članova s popisa stanovništva iz 2001. godine </small> <br /> <sup>2</sup> <small> Broj na osnovu podataka iz [[2007.]] godine </small>
 
== Kultura ==
Line 341 ⟶ 343:
Treba spomenuti i slavne fizičare [[Ludwig Boltzmann|Boltzmanna]] i [[Erwin Schrödinger|Schrödingera]], filozofe [[Ludwig Wittgenstein|Wittgensteina]] i [[Kurt Gödel|Gödela]], psihoanalitičara [[Sigmund Freud|Freuda]], pisca [[Karl Bruckner|Brucknera]] i [[Robert Musil|Musila]] i slikara [[Gustav Klimt|Klimta]].
 
=== Kuhinja ===
{{glavni|Austrijska kuhinja}}
Austrija je poznata i po svojoj kuhinji, a neki od specijaliteta su: Tirolske okruglice od slanine (''Tiroler Speckknödel''), Bečka salonska plućica (''Wiener Salonbeuschel''), Pržolica s lukom (''Zwiebelrostbraten''), Bečka kuhana govedina (''Wiener Tafelspitz''), [[Saće]] (''Buhteln''), [[Savijača od jabuka]] (''Apfelstrudel''), carski drobljenac (''Kaiserschmarrn''), [[Salzburški žličnjaci]] (''Salzburger Nockerln''), [[Germknedle]] (''Germknödel'')
Line 395 ⟶ 397:
|wikicitat =
}}
 
 
{{Europa}}
{{Europska unija}}
{{Zapadnoeuropska unija}}
{{Frankofonija}}
{{Zapadnoeuropska unija}}
{{Zemlje Austro-Ugarske Monarhije}}
 
<!-- interwiki -->
 
[[Kategorija:Austrija| ]]