|
'''Dijagnostika''' (dijagnoza, ''διαγνοσισ'', grč.) je postupak je kojim se definira [[bolest]] ili patološko stanje, odnosno proces koji vodi do dijagnoze bolesti. U tom procesu liječnik se rukovodi [[simptom|simptomima]] i znakovima bolesti. Pod simptomima se podrazumijevaju tegobe koje sam bolesnik primjećuje, dok [[znak bolesti|znakove bolesti]] liječnik uočava na pacijentu.
Pod simptomima se podrazumijevaju tegobe koje sam bolesnik primjećuje, dok [[znak bolesti|znakove bolesti]] liječnik uočava na pacijentu.
Proces dijagnostike se sastoji od:<br> ▼
▲Proces dijagnostike se sastoji se od:<br>
*anamneze,
{{glavni|Anamneza (medicina)}}
Anamneza ([[grčki jezik|grč.]] ''mnesis'' – sjećanje) je ciljani je razgovor, kojim liječnik iz pacijentovog iskaza saznaje ono što je bitno za postavljanje dijagnoze.
Anamneza se sastoji iz:
*''Anamnesis morbi'' ([[latinski jezik|lat.]] ''morbus'' – bolest) - zapažanja samog pacijenta od trenutka kada je bolest počela da ga muči do trenutka pregleda;
*''Anamnesis vitae'' ([[latinski jezik|lat.]] ''vita'' - život) - sjećanje na druge bolesti od kojih je bolesnik bolovao ili eventualno još boluje u životu.
Nekada zbog prirode bolesti nije moguća komunikacija sas bolesnikom (nesvijest, malodobnost, duševne bolesti, itd.), pa se anamneza uzima od trećegtreće licaosobe (rodbina, staratelj) i tako uzeta anamneza se zove se [[heteroanamneza]] ([[grčki jezik|grč.]] ''heteros''}} - drugi).
== Fizikalni pregled ==
Fizikalni pregled je pregled prikupljanje informacija o stanju zdravlja bolesnika čulima liječnika. Prilikom fizikalnog pregleda koristerabe se samo najosnovniji [[medicinski instrumenti]]: [[fonendoskop]], [[manometar]], [[neurološki čekić]], [[stetoskop]], [[povećalo]] itd.
Načini fizikalnog pregleda su:
*''[[palpacija]]'' - pipanje.
Ovo su osnovne metode. Postoji čitava paleta kombiniranih metoda i „trikova“ zbog kojih, i pored napredovanja naukeznanosti i tehnike, fizikalni pregled liječnika i dalje čini osnovnu dijagnostičku metodu. Iako se u literaturi ne navodi kao posebna metoda, čulo mirisa je itekako je važno u postavljanju dijagnoze. Neki liječnici smatraju da je intuicija poseban oblik mišljenja koji se stiče iskustvom i koji dovodi do dijagnoze bez jasnog uzročno- posljedičnog niza u misaonom procesu.
== Ostale dijagnostičke metode ==
Ostale dijagnostičke metode počinju dobijatidobivati na značaju u [[20. stoljeće|20. stoljeću]], naglim razvojem [[kemija|kemije]], [[fizika|fizike]] i tehničkih nauka, i danas predstavljaju neodvojivi dio procesa dijagnostike većine bolesti i patoloških stanja. Primjeri:
*[[biokemijske analize]]
| 