Španjolska: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Zamijenjen sadržaj stranice s »Kraljevina Pederska ==Zemljopis== * [http://www.sobrecroacia.com Stranica na kojoj se mogu dobiti svi odgovori na pitanja o Španjolskoj ili Hrvatskoj] * [htt...«
Oznake: zamijenjeno preko 90 % teksta blanking VisualEditor
m rev. na inačicu 5091701 od 5. lipnja 2018. u 15:11
Redak 1:
{{Okvir_zemlje_svijeta |
Kraljevina Pederska
ime = Kraljevina Španjolska |
izvorno_ime = Reino de España |
ime_genitiv = Španjolske |
eng_ime = Spain |
zastava = Flag of Spain.svg |
grb = Escudo de España (mazonado).svg |
lokacija = Europe location ESP.png |
službeni_jezik = [[Španjolski jezik|španjolski]] <b><sup>1)</sup></b> |
glavni_grad = [[Madrid]] |
predstavnik_države_množina = Kraljevi |
predstavnik_države = Kralj |
predstavnik_države_osoba = [[Felipe VI.]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Pedro Sánchez]] |
površina_poredak = 51 |
površina = 504 030 |
vode = 1,04 |
stanovništvo_poredak = 27 |
stanovništvo = 46 030 109 |
godina_popisa = 2010. |
gustoća_stanovništva = 93 |
neovisnost = ujedinjenjem [[1492.]] |
BDP_PKM_godina = 2010. |
BDP_PKM = 1364 milijarda $ |
BDP_PKM_rang = 9. |
BDP_PKM_per_capita = 29 651 $ |
BDP_PKM_per_capita_rang = 25. |
valuta = [[euro]] <b><sup>2)</sup></b> |
stoti_dio_valute = 100 centa |
vremenska_zona = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti |
himna = [[Marcha Real]] |
internetski_nastavak = [[.es]] |
pozivni_broj = +34 |
komentar = <sup>1)</sup> uz španjolski, službeni jezici u pojedinim autonomnim zajednicama su [[Katalonski jezik|katalonski]], [[Baskijski jezik|baskijski]] , [[Galicijski jezik|galicijski]] i [[okcitanski |okcitanski]]; </br><b><sup>2)</sup></b> do [[1999.]] [[španjolska peseta]] |
moto = [[Non plus ultra|Plus ultra]] ([[latinski jezik|latinski]], "još dalje")
}}
'''Kraljevina Španjolska''' ([[španjolski]]: ''Reino de España'', [[katalonski]]: ''Regne d'Espanya'', [[baskijski]]: ''Espainiako Erresuma'', [[okcitanski]]: ''Reialme d'Espanha''), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od [[1986.]] godine članica je [[Europska unija|Europske unije]].
 
Smještena na jugozapadu [[Europa|Europe]], Španjolska zauzima veći dio [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]]. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]] ([[Balearski otoci]]) i [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]] ([[Kanarski otoci]]), sjevernoafrički primorski gradovi [[Ceuta]] i [[Melilla]], koji su pod španjolskom upravom te [[enklava]] [[Llívia]] u francuskim [[Pireneji]]ma.
 
Španjolska na sjeveru graniči s [[Francuska|Francuskom]] i [[Andora|Andorom]], na zapadu s [[Portugal]]om, te s [[Velika Britanija|britanskom]] kolonijom [[Gibraltar]] na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s [[Maroko]]m. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km.
 
Glavni grad Kraljevine Španjolske je [[Madrid]]. Grad s 3.155.359 stanovnika ([[Zajednica Madrida]] 5.964.143) smješten je u središtu [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]]. Drugi veći gradovi su [[Barcelona]], [[Valencia]], [[Sevilla]], [[Zaragoza]] i [[Málaga]].
 
==Zemljopis==
 
Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima.
 
===Položaj===
 
Španjolska se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu, između 43°47'24" sjeverne i 36°00'40" južne [[Zemljopisna širina|zemljopisne širine]] i između 7°00'29" istočne i 5°36'40" zapadne [[Zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]].
 
===Reljef===
[[Datoteka:Peñaranda de Duero.jpg|280px|desno|thumb|Peñaranda de Duero u [[Kastilja i León|Kastilji]]]]
Veći dio pirenejskog područja čini po postanku stara visoravan Meseta (građena od [[prekambrij]]skog i [[Paleozoik|paleozojskog]] kristaličnog [[Stijena|kamenja]] i starih [[kamenac]]a), koju Kastiljsko gorje dijeli na sjevernu i južnu Kastilju. Sjeverno i južno od Mesete prostiru se planinski lanci: [[Kantabrijsko gorje]] i [[Pireneji]] (Pico de Aneto, 3404 m) na sjeveru, a Betijski Kordiljeri ili Andaluzijsko gorje na jugu. Andaluzijsko gorje sastoji se od nekoliko masiva koji se pružaju paralelno s obalom Sredozemnog mora; središnji dio čini [[Sierra Nevada (Španjolska)|Sierra Nevada]] s najvišim vrhom Španjolske (Mulhacu, 3481 m). Između južnog ruba Mesete (Sierra Morene) i Andaluzijskog gorja nalazi se velika Andaluzijska tektonska [[Geološka depresija|depresija]] uz rijeku [[Guadalquivir]]. Na sjeveroistočnom rubu Mesete pruža se Ibersko gorje, građeno od krednih i jurskih naslaga, a između Iberskog gorja, Pireneja i Kantabrijskog gorja depresija rijeke Ebro (Aragonska dolina). S visoravni Mesete izdižu se planinski masivi Sierra de Gata, Sierra de Gredos i Sierra de Guadarrama, koji su nastali rasjedanjem u [[tercijar]]u. [[Obala]] je uglavnom strma i nerazvedena. Dobro je razvedena samo obala Galicije i sjeverozapadne Španjolske s mnoštvom zaljeva karakterističnih oblika.
 
===Klima===
 
Španjolska se nalazi u umjerenom pojasu, njen neujednačen reljef utječe na veliku [[klima]]tsku raznolikost. Često se za klimu Španjolske kaže da je [[Sredozemna klima|sredozemna]] (mediteranska). Međutim, to je samo donekle točno jer samo priobalno područje istoka, jugoistoka i juga Španjolske ima sredozemnu klimu. Po [[Zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]], najveći dio Španjolske trebao bi imati sredozemnu klimu, ali neke druge prirodne karakteristike stvaraju drukčije uvjete. Na izmjene klime primarno utječe visoki [[reljef]], odnosno viša [[nadmorska visina]], pa dolazi i do vertikalne klimatske slojevitosti. Uz to, [[planine]] se uglavnom izdižu uz rub države, odnosno [[Pirenejski poluotok|Poluotoka]], pa su značajna prepreka širenju klimatskih utjecaja s okolnih prostora. Zbog toga središnji dio Španjolske, visoravan Meseta, ima znatno drukčiju klimu od one koja bi odgovarala zemljopisnoj širini tog prostora, odnosno u značajnoj je mjeri kontinentalna. Na istoku i jugu Španjolske, gdje prevladava sredozemna klima (često se navodi i kao [[Suptropi|suptropska]]), srednje mjesečne [[Temperatura|temperature]] tijekom godine kreću se od 13[[Celzijev stupanj|°C]] do 25°C, a prosječno padne od 350 do 500 mm [[Oborine|padalina]]. Za ovo područje karakteristično je dugo, toplo, suho i sunčano [[ljeto]], kada maksimalne temperature dosegnu i 48°C. Sredozemna obala Španjolske ima najveći broj sunčanih sati u [[Europa|Europi]]. Na svim obalama zime su ugodne, a na jugu čak i tople. Sjeverozapad Španjolske ([[Atlantski ocean|atlantska obala]] koja izlazi i na [[Biskajski zaljev]]) ima svježiju klimu, pa se temperature kreću 8-20°C. S Biskajskog zaljeva prema Poluotoku kreću se vlažne mase, te na planinskim padinama padne najviše padalina, 900-2000 mm. Zbog blage [[Umjerena klima#Umjereno topla (oceanska) klima|oceanske klime]] i dosta padalina, čitavo je područje pod relativno bujnom i zelenom [[Vegetacija|vegetacijom]], pa se ova regija često naziva i Zelena obala (''[[Costa Verde]]''). Unutrašnju Španjolsku, s kontinentalnom klimom, karakteriziraju srednje mjesečne temperature 3-23°C, mada tokom [[Zima|zime]] temperature često budu ispod nule. U ovoj regiji prosječno godišnje padne ispod 500mm padalina, a na nekim sektorima i ispod 300. Istočni obod ove regije poprima neke karakteristike mediteranske klime, dok se sjeverozapadni rub približava oceanskoj.
 
===Hidrografija===
 
Može se reći da osnovu hidrografske mreže Španjolske čini pet [[Rijeka (vodotok)|rijeka]]:
 
* [[Guadalquivir]]
* [[Guadiana]]
* [[Tajo]]
* [[Duero]]
* [[Ebro]]
 
Rijeke na sjeverozapadu Španjolske imaju više vode, kraći tok, relativno veliki pad, a njihova [[estuarij]]ska ili rijaska ušća pogoduju razvoju vodenog prometa. Rijeke koje se spuštaju s visokih planina (Pireneja, Betijskih kordiljera, Kasteljanskog gorja i dr.) imaju velike padove i značajan hidroenergetski potencijal. U [[Vapnenac|vapnenjačkim]] terenima rijeke su najčešće formirale [[kanjon]]e, a ima i [[vodopad]]a i [[brzac]]a.
 
====Pitka voda====
 
Većinu [[Pitka voda|pitke vode]] dobivaju iz akumulacijskih jezera. Najveći dio rijeka zauzdan je za vrijeme vladavine [[Francisco Franco|Francisca Franca]], što je jedna od rijetkih stvari po kojoj je pamćen po dobru u kolektivnoj memoriji [[Španjolci|španjolskog naroda]]. Dobrobiti od umjetnih [[Jezero|jezera]] su nesagledive za zemlju poput Španjolske, koja se uslijed [[Globalno zatopljenje|klimatskih promjena]] pretvara u [[Pustinja|pustinjsku zemlju]]. Osim pitke vode, tu je i korist od dobivanja [[Električna energija|električne energije]], [[Turizam|turizma]], stvaranja novih [fekosustav]]a itd.
 
==Stanovništvo==
 
Prema popisu stanovništva iz [[2008.]] godine, u Španjolskoj živi 46.157.822 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 91,2 stanovnik/km<sup>2</sup>.
 
Buran povijesni razvoj utjecao je na karakteristike i raznolikost stanovništva. [[Španjolci]] čine oko 73% ukupne populacije, [[Katalonci]] 16,5%, [[Galjegi]] ([[Galicija, Španjolska|Galicija]]) 8%, [[Baski]] 2,3%, a ostali 0,2%. Španjolska je jedna od najizrazitijih [[Katoličanstvo|katoličkih]] zemalja pa je logično što je 68,5% stanovništva katoličke vjere, dok je 26,4% ateista i agnostika i 2,6% ostalih (muslimani, protestanti, budisti itd.). I Španjolska se sve brže [[Urbanizacija|urbanizira]], pa danas oko 80% stanovništva živi u [[grad]]ovima. U starosnoj dobi 0-19 godina je 33% populacije, u dobi 20-59 godina je 50%, a starijih od 60 godina ima 17%. Očigledno je i da španjolska populacija postaje sve starija, a na to utječe i niski [[prirodni prirast]], koji iznosi svega 1 promil (stopa [[natalitet]]a je 10 promila, a [[mortalitet]]a 9 promila).
 
===Etničke grupe===
 
{{Glavni|Etničke grupe Španjolske}}
 
===Sociološke karakteristike===
 
Španjolci su izrazito otvoreni i dobronamjerni prema ljudima. Gaje ogromnu ljubav prema [[Domovina|domovini]] i kao takvi imaju neobično razvijenu svijest prema zagađenju svake vrste. Tako je u [[Stanovništvo|stanovništvu]] svakog dana sve više prisutna svijest o [[Klimatske promjene|klimatskim promjenama]] koje se događaju na [[teritorij]]u na kojem obitavaju i u bližoj okolici.
 
==Povijest==
 
{{glavni|Povijest Španjolske}}
 
Španjolska je bila naseljena već u [[paleolitik]]u, o čemu svjedoči bogata [[likovna umjetnost]] (spilje [[Altamira]], [[Castillo]], [[Pindal]]) te drugi [[arheologija|arheološki ostaci]]. U kasnijem razdoblju [[Pirenejski poluotok]] naseljavaju [[Iberi]]. Oko 1200. godine prije Krista sa sjevera dolaze [[Kelti]], preplavljujući gotovo cijeli Poluotok i mješajući se s domaćim [[Iberi|iberskim stanovništvom]]. Oko 1100. godine prije Krista [[Feničani]] i [[Grci]] osnivaju svoje kolonije.
 
[[Datoteka:Spain Andalusia Cordoba BW 2015-10-27 12-15-09.jpg|mini|desno|350px|Rimski most u [[Córdoba (Španjolska)|Córdobi]]]]
 
[[Datoteka:Iglesia de San Pedro, Teruel, España, 2014-01-10, DD 10.JPG|260px|minijatura|desno|Crkva [[Sveti Petar|sv. Petra]] u [[Teruel]]u]]
 
Između prvog i drugog [[Punski ratovi|Punskog rata]] (između [[Rimljani|Rimljana]] i [[Kartažani|Kartažana]]), [[Kartažani]] osnivaju svoje kolonije, među kojima su najvažnije bile na [[Ibiza|Ibizi]] i u [[Cartagena|Cartageni]]. Porazivši Kartagu u Drugom punskom ratu (201. pr. Kr.), [[Rimljani]] započinju postupnu okupaciju poluotoka, zauzevši u idućih dvjestotinjak godina čitav teritorij Pirenejskog poluotoka. U prvim fazama rimske okupacije domaće je stanovništvo dizalo više ustanaka protiv osvajača. Nakon smrti jednog od vođi ustanka, Viriata (139. godine pr. Kr.), pobjede su bile sve rjeđe te je slabio otpor protiv Rimljana, a do konačnog sloma dolazi u vrijeme cara [[August]]a. Rimska okupacija Poluotoka kulminirala je uspostavom potpune rimske vlasti i osnivanjem provincije [[Hispanija|Hispanije]]. Pod rimskom vlašću Španjolska je ostala sve do [[5. stoljeće|5. stoljeća]]. Stanovnici Hispanije prihvatili su rimsku kulturu, jezik i zakone, ali je i njihova važnost [[Rimsko Carstvo|Carstvu]] bila velika.
 
Početkom 5. stoljeća na prostor današnje Španjolske provalila su germanska plemena [[Alani]], [[Svevi]] i [[Vandali]]. Ta su plemena došla iz današnje sjeverne [[Njemačka|Njemačke]], prošli kroz današnju [[Francuska|Francusku]] i prodrli na [[Pirenejski poluotok]]. Alani su osvojili pokrajinu Luzitaniju, Svevi pokrajinu Galiciju, a Vandali pokrajinu Andaluziju. Vandali su bili pritisnuti kasnije od zapadnih [[Goti|Gota]] te su zato prešli u [[Afrika|Afriku]], gdje su osnovali vandalsku državu koja se održala do sredine [[6. stoljeće|6. stoljeća]] (srušio ju je g. [[534.]] bizantski vojskovođa [[Belizar]]).
 
Kad su Vandali otišli u Afriku, uništili su zapadni Goti u Španjolskoj i svevsku državu g. [[585.]] te su zagospodarili cijelim poluotokom. Država zapadnih Gota održala se u Španjolskoj do g. [[711.]] Te su godine [[Arapi]] zauzeli Pirenejski poluotok i srušili državu zapadnih Gota. Zapadni su Goti oko g. [[600.]] prigrlili [[Katoličanstvo|katoličku vjeru]], pa su se sa svojim podanicima starosjediocima stopili u jedan narod — [[Španjolci|španjolski]].
 
[[Arapi|Arapska]] država na Pirenejskom poluotoku trajala je od godine [[711.]] do [[1492]]. Međutim, već je u [[11. stoljeće|11. stoljeću]] počela opadati jer su na nju stali sve više navaljivati [[Kršćanstvo|kršćani]] iz [[Franačka|Franačke]]. Glavni je grad arapske države u Španjolskoj bila [[Córdoba (grad u Španjolskoj)|Córdoba]]. Kršćani, koji su se održali u sjevernom dijelu Poluotoka i činili nekoliko državica, među kojima su bile Navarra i Katalonija, stali su od [[11. stoljeće|11. stoljeća]] potiskivati Arape sve više na jug. Od malih država nastale su tri veće: [[Aragonija]] na istoku, [[Portugal]] na zapadu, a u sredini [[Kastilja]]. Od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] pod arapskom je vlašću ostao još samo južni dio Poluotoka, s prijestolnicom u [[Granada|Granadi]].
 
Godine [[1469.]] oženio se aragonski kralj [[Ferdinand II. Aragonski|Ferdinand]] nasljednicom kastiljske kraljevske krune [[Izabela I. Kastiljska|Izabelom]], te su se tako ujedinile države Aragonija i Kastilija u ujedinjenu kraljevinu Španjolsku. Ferdinand i Izabela poveli su borbu protiv Arapa (Maura) i poslije desetogodišnjeg rata zauzeli sve njihove zemlje. Godine [[1492.]] osvojili su i arapski glavni grad Granadu. Arapi su zatim posve napustili Španjolsku, koja je napredovala, te postala jedna od najmoćnijih europskih država.
 
Upravo na kraju [[Srednji vijek|srednjega vijeka]], spajanjem Kastilje i Aragonije, stvorena je španjolska narodna država. Otkrićem novih zemalja u [[Amerika|Americi]] Španjolska je za kralja Ferdinanda Katoličkog i kraljice Izabele udarila temelje svojoj moći, veličini i [[Španjolsko kolonijalno carstvo|kolonijalnom gospodstvu]].
 
===Povezani članci===
 
* [[Popis španjolskih vladara]]
* [[Povijest Španjolske]]
 
==Politika==
 
===Ustav===
 
Španjolska ima dugu i nestabilnu povijest svoje [[ustav]]nosti, ponajprije zahvaljujući [[Politika|političkim]] previranjima u [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeću]]:
 
* '''Ustav iz Bayonee ([[1808.]])''' – zapravo i nije ustav. Nakon Ustanka u Aranjuezu, [[Napoleon]] je sazvao u Bayoni skupštinu španjolskih plemenitaša pred koje je stavio tekst ''ustava'', koji su zatim oni izglasali [[8. srpnja]] 1808. Španjolska je bila organizirana kao nasljedna [[monarhija]], s [[kraljem]] kao središtem moći, ali koji je morao poštivati prava građana zajamčena ustavom. Potom na prijestolje dolazi [[Napoleon Bonaparte|Napoleonov]] brat [[Josip I. Bonaparte|Josip I.]]
* '''Ustav iz [[1812.]]''' (naziva se na [[španjolski|španjolskom]] ''La Pepa'' (''Joža''), zato što je donesen na dan [[Sveti Josip|sv. Josipa]]) – prvi pravi španjolski ustav. Donesen je nakon pada Josipa I. Bonapartea. Imao je [[kompromis]]ni karakter između [[Liberalizam|liberalnih struja]] i [[Apsolutizam|apsolutista]]. Na snazi je zapravo bio samo šest godina, zbog toga što ga [[Ferdinand VII.]] nije poštovao ([[1812.]]-[[1814.]], kada ga je Ferdinand ukinuo, uspostavivši stari apsolutistički režim; [[1820.]]-[[1823.]]; [[1836.]]-[[1837.]])
* '''Ustav iz 1837.''' – regentica Marija Kristina, majka [[Izabela II.|Izabele II.]] bila je primorana vratiti se na stanje ustanovljeno Ustavom iz 1812.
* '''Ustav iz [[1845.]]''' – donesen nakon što je general Espartero preuzeo regenciju od Marije Kristine. [[Izabela II.]] proglašena je punoljetnom. Ustavom su se povećale kraljeve ovlasti.
* '''Ustav iz [[1856.]]''' – ovaj ustav nikad nije zaživio
* '''Ustav iz [[1869.]]''' – ustav donesen nakon bijega Izabele II. i preuzimanja vlasti od strane [[general]]a Serana. Ovaj [[Demokracija|demokratski ustav]], koji je bio na snazi do [[1871.]], poznavao je diobu [[vlast]]i na [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku]].
* '''Ustav iz [[1876.]]''' – nakon pada Prve Republike, nije postojala niti jedna politička grupacija koja je nudila formulu stabilne vlasti. [[Alfons XII.]] iz [[Engleska|Engleske]] ponudio je Španjolcima ustav koji se bazirao na liberalnoj monarhiji.
* '''Ustav iz [[1931.]]''' – ustav Druge Republike
* '''Ustav iz [[1978.]]''' – ustav koji je danas na snazi
 
====Ustav iz 1978.====
 
Ustav Španjolske iz 1978. godine je najviša i temeljna norma španjolskog [[Pravo|pravnog]] poretka. Posljedica je i vrhunac povijesnog procesa nazvanog ''Španjolska tranzicija'' ([[španjolski]] ''Transición Española'') koji označava prijelaz iz autoritativne države u [[parlament]]arnu monarhiju modernog, zapadnoeuropskog tipa [[1975.]] godine.
 
Ovaj Ustav određuje Španjolsku kao ustavnu monarhiju, s kraljem kao šefom države. Ustav također počiva na diobi vlasti.
 
Na općim i slobodnim izborima biraju se narodni predstavnici u parlamentu (''[[Cortes Generales|Las Cortes Generales]]''). Kortesi vrše zakonodavnu vlast, a sastoje se od dva doma: Kongres zastupnika i Senat, koji biraju [[Predsjednik vlade|predsjednika]] vlade i nadziru djelovanje izvršne vlasti.
 
Predsjednik vlade na čelu je izvršne vlasti, koju vrši zajedno s Vijećem ministara.
[[Sud]]ska vlast počiva na neovisnom sudstvu. Ustavni sud pazi da zakoni i djelovanje javne vlasti budu u skladu s Ustavom.
 
Ustav prekida [[Centralizam|centralističku]] tradiciju koja potječe još iz vremena [[Filip V., kralj Španjolske|Filipa V.]] ([[1700.]]). Kao rješenje za regionalni problem, kojeg su izazvale grupe [[Nacionalizam|nacionalista]] iz [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskije]] i [[Katalonija|Katalonije]], [[Galicija, Španjolska|Galicije]], [[Zajedica Valencija|Valencije]] i [[Andaluzija|Andauzije]], ustanovljen je novi model [[Decentralizacija|decentralizirane države]], u kojoj se svaka regija pretvara u [[Španjolske autonomne zajednice|autonomnu zajednicu]] s vlastitom vladom, parlamentom, regionalnim sudovima te statutima autonomije kojima se ustanovljuju njihove nadležnosti.
 
Ustav također priznaje mnoga individualna temeljna prava građana, te socijalna i [[Ekonomija|ekonomska]] prava.
 
===Državni organi===
 
* '''[[Kruna]] / [[Poglavar države]]''' (španj. ''La Corona'' / ''Jefatura del Estado'')
* '''[[Parlament]]''' ([[zakonodavna vlast]]) (španj. ''Las Cortes Generales'') koji se sastoji od dva doma:
** '''[[Senat]]''' (španj. ''Senado'')
** '''[[Kongres]] zastupnika''' (španj. ''Congreso de los Diputados '')
* '''[[Vlada]]''' ([[izvršna vlast]]) (španj. ''Gobierno''), sastavljena od [[predsjednik vlade|predsjednika vlade]] i [[ministar|ministara]]
* Vrhovnu Sudbenu vlasti čine:
** '''[[Vrhovni sud]]''' (španj. ''Tribunal Supremo'')
** '''[[Generalno vijeće sudske vlasti]]''' (španj. ''Consejo General del Poder Judicial'')
* '''[[Ustavni sud]] (španj. ''Tribunal Constitucional'').
 
==Teritorijalna podjela==
 
'''Španjolska''' je podjeljena na:
 
* '''[[španjolske autonomne zajednice|autonomne zajednice]]''' (španj. '''comunidades autónomas''') - ukupno 17
* '''autonomni gradovi''' (španj. '''ciudades autónomas''') - ukupno dva
 
Autonomne zajednice ustrojene su od '''[[Španjolske provincije|provincija]]''' (španj. '''provincias'''), a one se dalje dijele na '''općine''' (španj. '''municipios''').
 
===Autonomne zajednice i provincije===
 
{| {{prettytable}}
|- align="center" bgcolor="lightsteelblue"
! Autonomna zajednica !! Glavni grad !! Provincije
|-
| {{obrub|}}[[Datoteka:Flag of Andalusia.svg|30px|Zastava Andaluzije]]}} '''[[Andaluzija]]''' <br>šp. ''Andalucía''
| [[Sevilla]]
| Almería, Cádiz, Córdoba, Granada, Huelva, Jaén, Málaga
|- bgcolor="gainsboro"
| {{obrub|[[Datoteka:Flag of Aragon.svg|30px|Zastava Aragonije]]}} '''[[Aragonija]]''' <br>šp. ''Aragón''
| [[Zaragoza]]
| Huesca, Teruel, Zaragoza
|-
| {{obrub|[[Datoteka:Flag of Asturias (indoor).svg|30px|Zastava Asturije]]}} '''[[Asturija|Kneževina Asturija]]''' <br>španj. ''Principado de Asturias''<br>as. ''Asturies''
| [[Oviedo]]<br/>as. ''Uviéu''
| Asturias<br/>as. ''Asturies''
|- bgcolor="gainsboro"
| {{obrub|[[Datoteka:Flag of the Balearic Islands.svg|30px|Zastava Baleara]]}}'''[[Baleari]]'''<br />šp. ''Islas Baleares'' <br />kat. ''Illes Balears''
| [[Palma de Mallorca]]
| Islas Baleares<br/> kat. ''Illes Balears''
|-
| {{obrub|[[Datoteka:Flag of the Basque Country.svg|30px|Zastava Baskije]]}} '''[[Baskija (autonomna zajednica)|Baskija]]''' ili '''[[Baskija (autonomna zajednica)|Euskadi]]'''<br/>šp. ''País Vasco'' ili ''Euskadi''<br/>eu. ''Euskadi''
| [[Vitoria]]<br/>eu. ''Gasteiz''
| Álava, Viscaya, Guipúzcoa <br/>eu. ''Araba'',''Bizkaia'', ''Gipuzkoa''
|- bgcolor="gainsboro"
| {{obrub|[[Datoteka:Flag of the Canary Islands.svg|30px|Zastava Kanara]]}} '''[[Kanari]]'''<br>šp. ''Islas Canarias''
| [[Santa Cruz de Tenerife]] i<br/>[[Las Palmas de Gran Canaria]]
| Santa Cruz de Tenerife, Las Palmas de Gran Canaria
|-
| {{obrub|[[Datoteka:Flag of Cantabria.svg|30px|Zastava Kantabrije]]}} '''[[Kantabrija]]''' <br>šp. ''Cantabria''
| [[Santander]]
| Cantabria
|- bgcolor="gainsboro"
| {{obrub|[[Datoteka:Flag of Catalonia.svg|30px|Zastava Katalonije]]}} '''[[Katalonija]]''' <br>šp. ''Cataluña''<br/>kat. ''Catalunya''
| [[Barcelona]]
| Barcelona, Gerona, Lérida, Tarragona <br/>kat. ''Barcelona'', ''Girona'', ''Lleida'', ''Tarragona''
|-
| {{obrub|[[Datoteka:Bandera Castilla-La Mancha.svg|30px|Zastava Kastilja-La Manche]]}} '''[[Kastilja-La Mancha]]''' <br>šp. ''Castilla-La Mancha''
| [[Toledo]]
| Albacete , Ciudad Real, Cuenca, Guadalajara, Toledo
|- bgcolor="gainsboro"
| {{obrub|[[Datoteka:Flag of Castilla y León.svg|30px|Zastava Kastilija i León]]}} '''[[Kastilja i León]]''' <br>šp. ''Castilla y León''
| [[Valladolid]]
| Ávila, Burgos, León, Palencia, Salamanca, Segovia, Soria, Valladolid, Zamora
|-
| {{obrub|[[Datoteka:Flag Extremadura.svg|30px|Zastava Ekstremadure]]}} '''[[Ekstremadura]]''' <br>šp. ''Extremadura''
| [[Mérida]]
| Badajoz, Cáceres
|- bgcolor="gainsboro"
| {{obrub|[[Datoteka:Flag of Galicia.svg|30px|Zastava Galicije]]}} '''[[Galicija, Španjolska|Galicija]]'''<br/>šp. ''Galica''<br/>gal. ''Galiza'' ili ''Galicia''
| [[Santiago de Compostela]]
| La Coruña, Lugo, Orense, Pontevedra<br/>gal. ''A Coruña'', ''Lugo'', ''Ourense'', ''Pontevedra''
|-
| {{obrub|[[Datoteka:Bandera de La Rioja.svg|30px|Zastava La Rioje]]}} '''[[La Rioja]]'''
| [[Logroño]]
| La Rioja
|- bgcolor="gainsboro"
| {{obrub|[[Datoteka:Flag of the Community of Madrid.svg|30px|Zastava Madrida]]}} '''[[Zajednica Madrida]]''' <br>šp. ''Comunidad de Madrid''
| valign="top" | [[Madrid]]
| Madrid
|-
| {{obrub|[[Datoteka:Flag of the Region of Murcia.svg|30px|Zastava Regije Murcie]]}} '''[[Regija Murcia]]'''<br>šp. ''Región de Murcia''
| valign="top" | [[Murcia]]
| Murcia
|- bgcolor="gainsboro" valign="top"
|{{obrub|[[Datoteka:Flag of Navarre.svg|30px|Zastava Navarre]]}} '''[[Navarra]]'''<br/>eu. ''Nafarroa''
| [[Pamplona]]<br/>eu. ''Iruña''
| Navarra<br/>eu. ''Nafarroa''
|-
| {{obrub|[[Datoteka:Flag of the Land of Valencia (official).svg|30px|Zastava Valencije]]}} '''[[Valencijska Zajednica]]''' <br>šp. ''Comunidad Valenciana''<br/>vl. ''Comunitat Valenciana''
| [[Valencia]]
| Alicante, Castellón, Valencia <br/>vl. ''Alacant'', ''Castelló'', ''València''
|- align="center" bgcolor="lightsteelblue"
| colspan = "3" |'''Autonomni gradovi'''
|-
| colspan = "3" | {{obrub|}} '''[[Ceuta]]'''
|-
| colspan = "3" |{{obrub|[[Datoteka:Flag of Melilla.svg|30px|Zastava Melilla]]}} '''[[Melilla]]'''
|}
 
===[[Dodatak: Popis gradova u Španjolskoj|Popis Gradova u Španjolskoj]]===
 
===Povezani članci===
 
* [[Španjolske autonomne zajednice]]
* [[Španjolske provincije]]
 
==Jezici==
 
[[Španjolski jezik|Španjolski]] ili kastiljanski jezik službeni je jezik španjolske države svih autonomnih zajednica. 28.200.000 u Španjolskoj ([[1986.]]). Ostali jezici (ukupno ih ima 14 s 3 znakovna) koji se govore u Španjolskoj su:
 
*[[Španjolski znakovni jezik]] (mimika), 102.000 ([[1994.]])
*[[Aragonski]], 11.000 govornika od 2.000.000 (1994) etničkih Aragonaca. Službeni jezik u Aragonu.
*[[Asturleonski jezik]] (ili asturski) - nema status službenog jezika, ali uživa zaštitu u [[Asturija|Asturiji]]. 100.000 (1994.) u Španjolskoj.
*[[Baskijski jezik]] - službeni jezik u [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskiji]]. 580.000 u Španjolskoj ([[1991.]], L. Trask).
*[[Galicijski jezik]] - službeni jezik u [[Galicija, Španjolska|Galiciji]]; 3.170.000 u Španjolskoj ([[1986.]]).
*[[Aranski gaskonjski|Aranski jezik]] – ovaj okcitanski dijalekt ima status službenog jezika u dolini Aran u [[Katalonija|Kataloniji]]. 3.810 govornika u Španjolskoj od 5.552 etničkih (1991.).
*[[Katalonski jezik]] - službeni jezik u [[Katalonija|Kataloniji]], [[Zajednica Valencija|Zajednici Valencije]] (valencijski dijalekt) i na [[Balearski otoci|Balearskim otocima]]; 11.200.000 u Španjolskoj ([[2006.]]).
*[[Katalonski znakovni jezik]]. Službeni od (1994); 18.000 (1994.)
*[[Estremadurski]], 200.000 u Španjolskoj. Etnički znatno brojniji.
*[[Fala]], u Estremaduri; 10.500 (1994., T. Erickson).
*[[Kalo]], jezik Roma (španj. ''Gitana''), 40.000 u Španjolskoj.
*[[Quinqui]], nepoznat broj govornika kojim se služi etnička skupina Quinquillero.
*[[Valencijski znakovni jezik]]. Nepoznat broj govornika.
 
==Gospodarstvo==
 
S [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćim proizvodom]] od 838.672.000 [[euro|eura]] ([[2005]].), njegovim rastom od 3,4% (2005.) te [[Dohodak|dohotkom]] po glavi stanovnika od 20.268 [[euro|eura]] ([[2005]].), španjolsko je [[gospodarstvo]] jedno od vodećih u [[Europa|Europi]]. Prema klasifikaciji [[Svjetska Banka|Svjetske Banke]], Španjolska je osma gospodarska sila [[svijet]]a. Tako je bilo sve do [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|velike globalne krize]] koja je posebno pogodila španjolsko gospodarstvo i uzrokovalo njegovu stagnaciju, drastičan pad standarda te ogromnu nezaposlenost. Od 2015. godine Španjolska bilježi rast te polako izlazi iz krize.
 
Španjolska je [[Industrija|industrijski]] razvijena i [[Tehnologija|tehnološki]] napredna zemlja. U posljednjih nekoliko godina u industrijskim zonama niču tehnološki parkovi. Glavni su industrijski proizvodi [[tekstil]] i konfekcija, [[prehrambeni proizvodi]], [[metal]] i prozvodi od metala, [[automobil]]i i [[brodogradnja]].
 
Osnovne su kulture [[agrumi]], [[riža]], [[voće]], [[povrće]], [[maslina|masline]] i [[grožđe]]. Španjolska je, kao i [[Portugal]], poznata po proizvodnji [[pluto|pluta]]. [[Rude|Rudama]] je najbogatija zemlja južne Europe.
 
[[Turizam]] je jedna od glavnih grana djelatnosti.
 
Nezaposlenost je u studenom [[2006.]] godine bila 8.1%.
 
==Poveznice==
 
* [[Promet Španjolske]]
 
==Vanjske poveznice==
 
* [http://www.sobrecroacia.com Stranica na kojoj se mogu dobiti svi odgovori na pitanja o Španjolskoj ili Hrvatskoj]