Razlika između inačica stranice »Dvanaesnik«

Dodan 231 bajt ,  prije 3 godine
ispravak
(horizontalni->vodoravni)
(ispravak)
 
{{anat|duodenum|Dvanaesnik}}, duljine cca. 30 cm (što odgovara širini dvanaest palčeva, od kojega i potječe naziv), jest dio [[Ljudska probava|čovjekovog probavnog sustava]], te prvi od tri dijela [[tanko crijevo|tankog crijeva]] u koga se ulijevaju probavni sokovi [[jetra|jetre]] i [[gušterača|gušterače]] (pH 5 - 7,5), [[želudac|želuca]], te [[žuč]] iz [[žučnjak|žučnog mjehura]]. Sloj sluznice sadržava probavne žlijezde. U crijevnim resicama krvne i limfe kapilare.
 
Dvanaesnik dijelimo u tri dijela, gornji dio, silazni dio i donji dio. Dijelovi dvanaesnika nepotpuno okružuju glavu gušterače. Gornji dio dvanaesnika nastavlja se vodoravno na pilorus želuca. Čini ga početno proširenje (lat. ''bulbus duodeni'') dugo 2-4cm. Silazni dio dvanaesnika je mjesto gdje [[glavni žučovod]] i [[glavni gušteračni vod]] izlijevaju svoje sadržaj u probavnu cijev. Donji dio čine vodoravni i uzlazi dio. Uzlazi dio u duodenalnojejunalnom zavoju (lat. ''flexura duodenojejunalis'') prelazi u [[jejunum]]. Sa vrh zavoja odvaja se tanki snop glatkih [[mišić]]nih vlakana koji čini suspenzorni mišić dvanaesnika (lat. ''musculus suspensorius duodeni''), poznat kao Treitzov mišić ili Treitzov ligament (naziv dobio po češkom patologu [[Václav Treitz|Václavu Treitzu]]).
 
Dvanaesnik je poput ostalih organa probavne cijevi građen od pet slojeva. Vanjska ovojnica (lat. ''tunica serosa'') je sloj [[potrbušnica|potrbušnice]], ispod kojeg se nalazi sloj rahlog [[vezivno tkivo|veziva]] (lat. ''tela subserosa'') subseroza. Najdeblja je mišićna ovojnica koja se sastoji od vanjskog uzdužnog i unutarnjeg kružnog sloja mišićnih niti. Submukoza je rahlo vezivo, a [[sluznica]] oblaže lumen dvanaesnika. Sluznicu čine mišićni tanki dio (lat. ''lamina muscularis mucosae''), vezivni dio (lat. ''lamina propria mucosae''), te jednoslojni cilinidrični [[epitel]].
 
[[Datoteka:Gray1100.png|mini|desno]]
[[Datoteka:Duodenumanatomy.jpg|mini|desno]]
 
Dvanaesnik dijelimo u tri dijela, gornji dio, silazni dio i donji dio.
 
Dvanaesnik dijelimo u tri dijela, gornji dio, silazni dio i donji dio. Dijelovi dvanaesnika nepotpuno okružuju glavu gušterače. Gornji dio dvanaesnika nastavlja se vodoravno na pilorus želuca. Čini ga početno proširenje (lat. ''bulbus duodeni'') dugo 2-4cm. Silazni dio dvanaesnika je mjesto gdje [[glavni žučovod]] i [[glavni gušteračni vod]] izlijevaju svoje sadržaj u probavnu cijev. Donji dio čine vodoravni i uzlazi dio. Uzlazi dio u duodenalnojejunalnom zavoju (lat. ''flexura duodenojejunalis'') prelazi u [[jejunum]]. Sa vrh zavoja odvaja se tanki snop glatkih [[mišić]]nih vlakana koji čini suspenzorni mišić dvanaesnika (lat. ''musculus suspensorius duodeni''), poznat kao Treitzov mišić ili Treitzov ligament (naziv dobio po češkom patologu [[Václav Treitz|Václavu Treitzu]]).
 
Dvanaesnik je poput ostalih organa probavne cijevi građen od pet slojeva.
 
Dvanaesnik je poput ostalih organa probavne cijevi građen od pet slojeva. Vanjska ovojnica (lat. ''tunica serosa'') je sloj [[potrbušnica|potrbušnice]], ispod kojeg se nalazi sloj rahlog [[vezivno tkivo|veziva]] (lat. ''tela subserosa'') subseroza. Najdeblja je mišićna ovojnica koja se sastoji od vanjskog uzdužnog i unutarnjeg kružnog sloja mišićnih niti. Submukoza je rahlo vezivo, a [[sluznica]] oblaže lumen dvanaesnika. Sluznicu čine mišićni tanki dio (lat. ''lamina muscularis mucosae''), vezivni dio (lat. ''lamina propria mucosae''), te jednoslojni cilinidrični [[epitel]].
 
U 5 do 10 % pučanstva na njemu nastaje vrijed (u običnome govoru pogrješno nazivan čir).<ref>http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=16751</ref>
 
 
 
 
==Izvori ==
{{Izvori}}
 
==Vanjske poveznice==
*[http://www.perpetuum-lab.com.hr/wwiki/plab_wiki/anatomija-covjeka-enciklopedija/dvanaesnik-r110/index.php?title=Anatomija:Duodenum Anatomija: Dvanaesnik]
 
{{Mrva-anatom}}