Meteorologija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Meteorologija |
Nadopunio Meteorologija |
||
Redak 8:
[[datoteka:Radiosonde-start hg.jpg|mini|desno|250px|Puštanje [[radiosonda|radiosonde]].]]
[[datoteka:Unusually well defined warm front.jpg|250px|mini|desno|Nadolazeća [[atmosferska fronta]] se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.]]
'''Meteorologija''' ili '''vremenoslovlje''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''μετεωρολογία'': naučavanje o nebeskim pojavama) je [[znanost]] o [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] i promjenama u njoj. Meteorologija proučava promjene [[Vrijeme (klima)|vremena]] oko nas. Meteorologija je grana [[geofizika|geofizike]]. Razvoj meteorologije započeo je tek polovinom 17. stoljeća, primjenom prvih [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] za [[mjerenje]] meteoroloških pojava. <ref> '''meteorologija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40414] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> Neke od glavnih pojava koje se proučavaju jesu količina i vrsta [[oborina]], [[grmljavinska oluja|grmljavinske oluje]], [[tornado|tornada]], [[Ciklona|tropski cikloni]] i [[tajfun]]i. Bitan utjecaj vremena na ljude i ljudske aktivnosti doveo je do razvoja znanosti o [[Vremenska prognoza|prognoziranju vremena]]. Proučavanje međudjelovanja atmosfere i [[ocean]]a zajedničko je područje meteorologije i [[oceanografija|oceanografije]]. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
Line 44 ⟶ 46:
[[datoteka:Meteorološka stanica Karađorđev park.JPG|mini|desno|250px|[[Meteorološka postaja]].]]
[[datoteka:Earth Global Circulation.jpg|mini|desno|250px|Model tri ćelije u [[troposfera|troposferi]] i smjer stalnih planetarnih [[vjetar|vjetrova]] na Zemlji.]]
[[datoteka:NASA and NOAA Announce Ozone Hole is a Double Record Breaker.png|mini|desno|250px|Slika najveće [[ozonske rupe]] nad [[Antarktik]]om ikad snimljena (rujan 2006.)]]
[[datoteka:Top of Atmosphere.jpg|desno|mini|250 px|Gornji sloj [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]].]]
Razvitkom meteorologije otvorila se mogućnost njenog iskorištavanja u svakodnevnom životu za potrebe čovjeka, što je potaknulo organizaciju i nastanak prvih meteoroloških službi, ali i razvilo spoznaju o velikoj važnosti međunarodne suradnje. Ljudi su brzo shvatili da vrijeme i meteorološka zbivanja ne poznaju državne granice i da prelaze granice [[Kontinent|kontinenata]].
Line 57 ⟶ 65:
== Podjela meteorologije ==
Razvojem meteorologije nastale su kroz posljednja dva i pol stoljeća pojedine velike i samostalne grane, koje se međusobno razlikuju po predmetima proučavanja i po metodama istraživanja. U osnovi, meteorologija se može razvrstati na nekoliko disciplina. Meteorologija se dijeli na različite grane, od kojih svaka ima posebne metode istraživanja. Utvrđivanjem zakonitosti atmosferskih procesa bavi se dinamička meteorologija, prognozom vremena sinoptička meteorologija, prosječnim stanjem atmosfere i klimom različitih krajeva klimatologija, istraživanjem viših slojeva atmosfere aerologija i aeronomija, istraživanjem prizemnoga sloja atmosfere mikrometeorologija, a utjecajima atmosfere na biljni i životinjski svijet biometeorologija. Primjenom meteoroloških zakonitosti za unaprjeđenje pojedinih grana ljudske djelatnosti razvila se zrakoplovna meteorologija (osiguranje i zaštita zračnoga prometa), pomorska meteorologija (u vezi s pomorskom navigacijom), poljoprivredna ili agrometeorologija (u vezi s poljoprivredom), radarska meteorologija (istraživanje stanja atmosfere, u prvom redu oblaka, oborina i vjetra) i drugo. Fizička meteorologija u užem smislu dijeli se na [[Optika atmosfere|atmosfersku optiku]], znanost o [[atmosferski elektricitet|atmosferskom elektricitetu]], atmosfersku akustiku i drugo; osim toga istražuje i pojave [[zračenje|zračenja]], [[isparavanje|isparavanja]], mikrofiziku oblaka (postanak oblaka i oborina). Glavna su područja istraživanja u meteorologiji: struktura i sastav atmosfere, pretvorba različitih oblika energije u atmosferi kojima je glavni izvor energija direktnog ili indirektnoga zračenja Sunca, toplinski režim i ponašanje vodene pare u atmosferi, opća cirkulacija atmosfere i problemi u vezi s gibanjem zraka, problemi prognoze vremena i drugo.
Razvitak meteorologije prouzročio je i njenu podjelu:
* [[Opća meteorologija]] bavi se proučavanjem svih meteoroloških elemenata i pojava te osnovnih procesa u glavnim crtama, uključujući metode meteoroloških motrenja i meteorološke instrumente.
* [[Dinamička meteorologija]] proučava dinamiku atmosfere. Procese u atmosferi objašnjava zakonima fizike pomoću matematike.
Line 71 ⟶ 78:
Prema područjima praktičke primjene rezultata meteoroloških istraživanja postoji više meteoroloških disciplina:
* [[Zrakoplovna meteorologija]] opskrbljuje obavijestima o vremenu službe zračne plovidbe za potrebe zračnog prometa i zrakoplovne tehnike.
* [[Pomorska meteorologija]] (koja uključuje i riječnu) opskrbljuje obavijestima o vremenu službe raznih pomorskih djelatnosti za potrebe pomorskog i riječnog prometa.
Line 80 ⟶ 86:
* [[Humana meteorologija]] proučava utjecaje vremena na život i zdravlja ljudi.
* [[Ekološka meteorologija]] dio je biometeorologije koja proučava odnos između živih organizama i njihovog klimatskog okruženja.
* [[Nuklearna meteorologija]] bavi se problemima širenja [[radioaktivnost|radioaktivnih]] plinova u atmosferi;
* [[Radarska meteorologija]] bavi se primjenom [[radar]]a u meteorološkim istraživanjima oblaka i oborina te u prognozi vremena;
* [[Radio meteorologija]] proučava širenje [[Radiovalovi|radio valova]] u atmosferi;
* [[Satelitska meteorologija]] bavi se primjenom [[Umjetni satelit|umjetnih satelita]] radi mjerenja i sakupljanja podataka za prognozu vremena, klimatologiju i fizikalnu meteorologiju uopće;
* [[Tehnička meteorologija]] služi se spoznajama iz različitih grana meteorologije da bi ih praktički primijenila u [[građevinarstvo|građevinarstvu]], urbanizmu, problemima zagađenosti zraka, turizmu, prometu, elektroprivredi i tako dalje.
== Meteorološke pojave ==
| |||