Neoosmanizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Ahmet Davutoğlu: Pojedine izmjene u skladu s hrvatskim književnim jezikom.
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
→‎Ahmet Davutoğlu: Popravljeno.
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 3:
 
== Ahmet Davutoğlu ==
Ministar vanjskih poslova [[Republika Turska|Republike Turske]] [[Ahmet Davutoğlu]] je i šef odsjeka za međunarodne odnose Sveučilišta Beykent. Prema mišljenju islamologa [[Darko Tanasković|Darka Tanaskovića]], Sveučilište Beykent je rasadnik neoosmanizma.<ref name="Šta je to neoosmanizam"/> [[Ahmet Davutoğlu]] je tijekom razdoblja 1990.–1995. godine predavao na Međunarodnom islamskom sveučilištu u Kuala Lumpuru, gdje se upoznao s [[Mustafa Cerić|Mustafom Cerićem]].<ref name="Strategijska dubina turske spoljne politike"/> [[Ahmet Davutoğlu|Davutoğlu]] je autor djela „Strategijska dubina: međunarodni položaj Turske“ (2001.) u kome su predstavljena načela neoosmanske ideologije koja su na današnjoj turskoj političkoj sceni oživotvorena u načelimaprogramu Erdoğanove stranke AKP, dok se provedba neoosmanske politike i njenih primarnih ciljeva najjasnije ogleda u vanjskoj politici turskog predsjednika [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepa Tyyipa Erdogana]] (AKP). U svom djelu iz 2001. „Strategijska dubina“dubina: međunarodni položaj Turske“, Ahmet Davutoğlu iznosi da je „Turska baštinik svih stoljeća osmanske prošlosti, tijekom kojih su postavljene trajne osnove u povijesnom, ekonomskom i mentalnom pogledu, dazbog čega Turska i danas ima mogućnost i pravosva daprava na tim prostorima igraostvariti posebnu ulogu“, te da „Turska kao nasljednica OtomanskeOtomanskog imperijeimperija ne može biti epizodista, već isključivo [[protagonist]]a na međunarodnoj sceni“.<ref name="Šta je to neoosmanizam"/>
 
Na otvaranju konferencije „Osmansko nasljeđe i muslimanske zajednice Balkana danas“ u Sarajevu u listopadu 2009. u Sarajevu, Ahmet Davutoğlu je ukao svojstvutadašnji ministraministar vanjskih poslova [[Republika Turska|Republike Turske]] izjavio slijedeće:
{{citat5|Mi želimo novu balkansku regiju utemeljen na političkim vrijednostima, ekonomskoj međuzavisnosti imeđuovisnosti, suradnji i kulturnoj harmoniji. To je bio otomanski Balkan. Mi ćemo obnoviti ovaj Balkan... Otomanska stoljeća Balkana su uspješna priča, a sada je trebatrebamo obnoviti tu priču.|Ahmet Davutoğlu<ref name="Cilj turske spoljnjevanjske politike - Uspon otomanskog Balkana">{{Cite news |url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=10959 |title= Cilj turske spoljnjevanjske politike - Uspon otomanskog Balkana|date = 24. 10. 2009|publisher=RTRS}}</ref>}}
 
 
U svom djelu „Strategijska dubina“dubina: međunarodni položaj Turske“ Ahmet Davutoğlu objašnjava da bi za projekt obnove ujecajai snaženja utjecaja "novog Osmanskog carstva," - odnosno, današnje Republike Turske kao njegovognjegove nasljednikasljednice u svim pogledima, kao „građevinski materijal“ poslužilotrebalo poslužiti muslimansko stanovništvo pojedinih regija.<ref name="Strategijska dubina turske spoljnevanjske politike"/> On [[Bošnjaci|Bošnjake]] i [[Albanci|Albance]] smatra za dva „temeljna i tradicionalna oslonca osmansko-panturkističke politike na Balkanu“.<ref name="Strategijska dubina turske spoljnevanjske politike"/> Davutoğlu prostor koji se sa zapada proteže od Bihaća, preko Federacije BiH, zatim Stare Raške (Sandžaka), Kosova i Metohije, Albanije, Makedonije, Kirdžalije do Trakije, smatra zasvojevrsnim koridor koje jekoridorom od velike važnosti za Republiku Tursku.<ref name="Strategijska dubina turske spoljnevanjske politike"/> Ovaj prostor je već ranije definiran kao zelena transverzala. U svom djelu „Strategija dubina“ Davutoğlu opisuje tri koncentrična geopolitička kruga, odnosno turske interesne sfere.<ref name="Strategijska dubina turske spoljnevanjske politike"/> U tako nazvanom „Unutarnjem krugu“ se nalaze Republika Srbija (Kosovo i Metohija), Republika Albanija i Republika Makedonija; u „Središnjem krugu“ su Republika Srbija, Republika Grčka, Republika Bugarska i Bosna i Hercegovina (Federacija BiH); dok „Vanjski krug“ koji nije od primarne važnosti za Republiku Tursku čine [[Republika Hrvatska]], Republika Mađarska i Republika Rumunjska.<ref name="Strategijska dubina turske spoljnevanjske politike"/>
 
== Povijest ==