Francuski jezik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak
Adding the newest statistics from ethnologue.com
Redak 5:
|regije=Uglavnom [[Zapadna Europa]], [[Sjeverna Amerika]] i [[Afrika]]
|govornici=materinski jezik: 77 milijuna<br>
uključujući strane govornike: 129285 milijuna
|rang=106.
|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br>
&nbsp;[[italički jezici|italički]]<br>
Redak 23:
<br />-tamno plavo: materinji jezik;<br />-plavo: administrativni jezik;<br />-svijetloplavo: jezik kulture;<br />-zeleno: frankofone manjine.]]
 
'''Francuski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=fra fra]) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u [[Francuska|Francuskoj]] i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u [[Belgija|Belgiji]] (uz [[flamanski]] i [[njemački]]), [[Luksemburg|Luksemburgu]] (uz [[luksemburški]] i [[njemački]]), [[Monako|Monaku]] i [[Švicarska|Švicarskoj]] (uz [[njemački]], [[talijanski]] i [[retoromanski]]), u [[Kanada|Kanadi]] (poglavito u pokrajini [[Québec]]) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama. Uslijed postojanja različitih standardnih varijanata francuski jezik se u [[sociolingvistika|sociolingvistici]] klasificira kao [[policentrični standardni jezik]]. Njime se koristi 77 milijuna stanovnika na [[Zemlja (planet)|Zemlji]] kao prvim jezikom i 52208 milijuna ljudi kao drugim jezikom, pa je s ukupno 129285 milijuna [[frankofoni|frankofona]] (prema procjeni iz 19992017. godine)[https://www.ethnologue.com/language/fra] po brojnosti govornika francuski jezik desetišesti na svijetu.
 
== Mjesto francuskog jezika u svijetu ==
Iako je tek trećidrugi po broju govornika među romanskim jezicima (iza [[španjolski jezik|španjolskog]] i [[portugalski jezik|portugalskog]]), francuski jezik (67.838,450 govornika u svijetu) je i dalje, geopolitički gledano, jedan od značajnijih romanskihnajznačajnijih jezika. I dok je još u 19. stoljeću (i na početku 20. stoljeća) uživao status glavnog svjetskog jezika{{fact}}, tijekom 20. stoljeća francuski je drastično izgubio na važnosti, do te razine da ga se katkada (neutemeljeno) zna svoditi samo na jezik kulture i diplomacije.
 
Međutim, osnivanjem i djelovanjem [[Međunarodna organizacija Frankofonije|Međunarodne organizacije Frankofonije]] (L'Organisation Internationale de la Francophonie) (kraće: [[Frankofonija|Frankofonija]]), različitim vrstama suradnje [[Francuska|Francuske]] i [[Belgija|Belgije]] s bivšim kolonijama, promoviranjem francuskoga u svijetu, te prije svega brzim demografskim rastom velikog broja zemalja članica [[Frankofonija|Frankofonije]] i opismenjivanjem stanovništva u istima (pretežno onima smještenima u Africi- poglavito zemlje Magreba, ali i druge, u kojima je francuski obično jedan od službenih jezika) trend stagnacije francuskog je zaustavljen, pa se u posljednjih par desetljeća mogu primijetiti posve drukčija kretanja.
Redak 32:
Prema najnovijim podatcima francuski jezik uči 89 634 000 ljudi u svijetu{{fact}} (porast od gotovo 10% u 7 godina - od zadnjeg istraživanja 1998.), što ga čini drugim najviše učenim svjetskim jezikom (odmah nakon [[engleski|engleskog]]){{fact}}. Od toga broja 37,26% se odnosi na subsaharsku Afriku, 30,9% na Europu, 20,1% na Sjevernu Afriku i Bliski Istok, 9,47% na Sjevernu i Južnu Ameriku, a 2,25% na Aziju (bez Bliskog Istoka) i Oceaniju.
 
:Prema najnovijim istraživanjima i najnovijoj Ethnologue publikaciji, francuskim jezikom u svijetu govori oko 285 milijuna ljudi, od toga ga oko 80 milijuna koristi kao maternji jezik (Francuska, Kanada, Švicarska, Belgija i brojni gradovi u Africi poput Abidžana u kojima je francuski došao na mjesto prvog, a ne drugog jezika kao u drugim afričkim gradovima i državama koji su nekoć bili dio belgijskog ili francuskog kolonijalnog carstva).
:'''Kao službeni jezik''': [[Belgija]] (4.000,000; Harris 1987); [[Benin]] (16,700; Johnstone 1993); [[Burkina Faso]]; [[Burundi]] (2,200; 2004); [[Kamerun]]; [[Kanada]] (6.700,000; 2001); [[Srednjoafrička Republika]] (9,000; 1996); [[Čad]] (3,000; 1993); [[Komori]] (1,700; 1993); [[Kongo]] (28,000; 1993); [[Obala Bjelokosti]] (17,500; 1988); [[Demokratska Republika Kongo]]; [[Džibuti]] (10,200; 2006); [[Ekvatorska Gvineja]]; [[Francuska Polinezija]] (25,700; 2000); [[Gabon]] (37,500; Johnstone 1993); [[Gvadalupa]] (7,300; 2004); [[Gvineja]]; [[Haiti]] (600; 2004); [[Indija]] (12,000); [[Libanon]] (16,600; 2004); [[Madagaskar]] (18,000; Johnstone 1993); [[Mali]] (9,000; Johnstone 1993); [[Mauricijus]] (37,000); [[Mayotte]] (2,450; Johnstone 1993); [[Monako]] (17,400; 1988); [[Nova Kaledonija]] (53,400; 1987); [[Niger]] (6,000; Johnstone 1993); [[Réunion]] (2,400; Johnstone 1993); [[Ruanda]] (2,300; 2004); [[Sveti Petar i Mikelon|Saint Pierre et Miquelon]] (5,110; 1967); [[Senegal]] (20,000; 2006); [[Sejšeli]] (980; 1971); [[Švicarska]] (1.490,000; 2000); [[Togo]] (3,000; 1993); [[Vanuatu]] (6,300; 1995).
:
:'''kao nacionalni''' govori se u: [[Francuska]] (53,200,000; 2005); [[Andora]] (2,400; 1986); [[Francuska Gijana]]; [[Luksemburg]] (13,100; Johnstone 1993); [[Martinik]] (9,000; 2004); Wallis i Futuna (120; Johnstone 1993).
:'''Ostalo''': [[Alžir]] (111,000; 1993); [[Kambodža]]; [[Italija]] (100,000; Harris 1987. regionalno službeni); [[Tunis]] (11,000; 1993); [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (14,000; 1976 Stephens. Služben na [[Kanalski otoci|Kanalskim otocima]]); [[SAD]] (1.640,000; 2000)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=fra Ethnologue (16th)]</ref>.
 
== Kratak pregled francuske fonetike ==