Razlika između inačica stranice »Košljun«

Dodano 10 bajtova ,  prije 2 godine
bez sažetka
m (uklonjena promjena suradnika 193.198.172.96 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika El hombre)
Košljun je faktički naseljen otok jer na njemu, u [[Franjevački samostan na Košljunu|franjevačkom samostan]]u, neprekidno živi nekoliko [[svećenik]]a, [[Franjevci|franjevaca]]. Na Košljunu trenutno živi pet redovnika.<ref>[http://www.kosljun.hr/danas1.html Službene stranice samostana]</ref> Ljeti broj franjevaca poraste jer na Košljun dođu franjevci iz drugih samostana na godišnji odmor.
 
==PorijekloPodrijetlo naziva==
Naziv Košljun dolazi od [[Latinski jezik|latinske]] riječi ''castellum'', što znači [[dvorac]], [[utvrda]]<ref>[http://www.kosljun.hr/pov-1.html Službene stranice samostana]</ref>. Iz te su riječi nastali brojni nazivi naselja i lokaliteta na jadranskoj obali ([[Kaštela]], [[Kastav]]...), što ukazuje kako se riječ kroz povijest mijenjala u različitim oblicima. Za Košljun postoje mnogi različiti oblici tog naziva kroz povijest, neki od njih su: ''Castillio'', ''Castigion'' [[1481.]] g., ''Cassgliun'', ''Cassion'', ''Cursion'', ''Corsion'' [[1520.]] g.
 
Najbliži portiću je [[muzej]] s [[Etnografija|etnografskom]] zbirkom čiju postavu pretežno sačinjavaju razni alati korišteni u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] na Krku u starije doba, otočne narodne nošnje te [[Numizmatika|numizmatička]] zbirka.
 
[[Datoteka:Croatia Kosljun BW 2014-10-12 09-09-07.jpg|mini|lijevo|Ulaz u [[samostan]]. Nad ulazom su četiri grba: na vrhu je franjevački grb (prekrižene ruke i križ, a poviše njih natpis "Mir i dobro" ispisan glagoljicom), lijevo je novi frankapanski grb (dva lava kako lome kruh), u sredini je hrvatskahrvatski šahovnicašahirani grb, a desno je stariji frankapanski grb (štiti podijeljen na dva polja, gornje bijelo sa zlatnom zvijezdom i donje crveno)]]
Nad ulazom u samostan je franjevački pozdrav "Mir i dobro" napisan [[Glagoljica|glagoljicom]] te četiri [[grb]]a: franjevački, raniji i kasniji grb [[Frankapani|Frankopana]], a u sredini je hrvatskahrvatski šahovnicašahirani grb. U [[atrij]]u samostana je velika [[cisterna]] za [[Voda|vodu]] (lok. [[Čakavsko narječje|čak.]] "gušterna") te zbirka [[Školjkaši|školjaka]] i prepariranih [[Životinje|životinja]].
 
Franjevački [[Samostan]] je najpoznatiji po bogatoj [[Knjižnica|knjižnici]] od oko 30 000 knjiga. Neke od njih datiraju još iz doba osnivanja samostana. Najstarija [[inkunabula]] je iz [[1471.]] g. Tu je i jedan od samo tri preostalih primjerka prvog [[Klaudije Ptolomej|Ptolomejevog]] [[atlas (kartografija)|atlasa]] koji je izdan u [[Venecija|Veneciji]] [[1511.]] godine. Uz samostan je i staro [[groblje]] lokalnih redovnika.
 
[[Datoteka:Croatia Kosljun BW 2014-10-12 09-10-41.jpg|mini|Pogled iz atrija samostana kroz [[Arkada|arkadu]] na pročelje crkve ''[[Blagovijest|Navještenja Marijina]]'' s [[Rozeta (arhitektura)|rozetom]]]]
 
Neposredno do samostana je [[crkva]] ''Navještenja Marijina'' dovršena [[1523.]] g., a podignuta na temeljima prethodne [[Benediktinci|benediktinske]] crkve. Nad [[oltar]]om je djelo [[Francesco Ughetto|Francesca Ughetta]] iz [[1654.]] g., slika na platnu široka 10, a visoka 4,6 metara, a na slici su prikazani [[raj]], [[čistilište]] i [[pakao]]. Na samom oltaru je poliptih [[Girolamo da Santo Croce|Girolama da Santa Crocea]] iz [[1535.]] g. Uz [[Sveti Kvirin|svetog Kvirina]], zaštitnika grada Krka, likovi [[Sveti Ivan Krstitelj|svetog Ivana Krstitelja]] i [[Sveta Katarina|svete Katarine]] prikazani su kao [[Ivan VII. Frankapan]] i njegova kćer [[Katarina Frankapan]].
 
 
[[Datoteka:Chiesa Annunciazione Kosljun.jpg|mini|lijevo|Kapelica svetog Jerusolima na kraju [[Križni put (molitva)|križnog puta]]]]
 
Kroz šumovit otočić prolazi i [[Križni put (molitva)|križni put]] u okviru kojega je i ''[[Kapela|kapelica]] svetog Jerusolima''. Postaje križnog puta raspoređene su u obliku tlocrta [[Jeruzalem]]a. Na zidovima kapelice su [[Freska|freske]] koje je 1976. g. izradio [[Bruno Bulić]].
 
[[Datoteka:Kapelica Porodenja.jpg|mini|[[Kapelica]] Porođenja]]
 
U ''kapelici Porođenja'' su [[Jaslice|jaslice]] koje se prvi put spominju [[1651.]] g. [[Hrvatska pošta]] je [[1991.]] g. izdala [[Poštanska marka|poštansku marku]] s prikazom košljunskih jaslica.