Oborina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nadopunio Oborina |
||
Redak 1:
{{Preusmjerava|Oborine|naselje|[[Oborine (Bačko-kiškunska županija, Mađarska)]]}}
[[
[[datoteka:BrockenSnowedTrees.jpg|mini|desno|250px|[[Snijeg|Snježni]] krajolik.]]
[[datoteka:Frostw.jpg|mini|250px|desno|[[Inje]] na travi.]]
[[datoteka:Dew on a flower.jpg|desno|250px|mini|[[Rosa]] na cvijeću.]]
[[datoteka:Heavy mist over lake Kaviskis (Lithuania).jpg|mini|250px|desno|[[Magla]] iznad jezera.]]
[[datoteka:Hailstorm.jpg|mini|250px|desno|Padanje [[tuča|tuče]].]]
[[datoteka:Standard rain Guage.JPG|desno|mini|250px|Standardni [[kišomjer]].]]
[[datoteka:Tipping Bucket Recorder.JPG|desno|mini|250px|Dio pluviografa koji omogućuje zapisivanje količina kiše u [[milimetar|milimetrima]] zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm.]]
[[datoteka: Konvektivne_oborine.jpg|desno|mini|250px|Uvjeti za konvektivnu oborinu.]]
'''Oborina''' je [[voda]] koja u [[Tekućine|tekućem]] ili [[Krutine|čvrstom stanju]] pada iz [[oblaci|oblaka]] na [[tlo]] ili nastaje na tlu [[kondenzacija|kondenzacijom]], odnosno odlaganjem (depozicijom) [[vodena para|vodene pare]] iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom ([[hidrometeori]]). <ref> '''oborina''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44599] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref>
{{glavni|Hidrometeori}}
'''Hidrometeori''' je skupni naziv za proizvode u [[Tekućine|tekućem]] ili [[Krutine|čvrstom stanju]] nastale [[kondenzacija|kondenzacijom]] ili depozicijom (procjeđivanjem) [[vodena para|vodene pare]]. Razlikuju se:
* tekuće oborine ([[kiša]], [[rosulja]]);
* kapljice vode [[Suspenzija (kemija)|suspendirane]] u [[zrak]]u ([[Oblaci|oblak]], [[magla]]);
* oborine koje se [[Smrzavanje|smrzavaju]] u dodiru s [[tlo]]m ([[ledena kiša]] ili [[prehladna kiša]], prehladna rosulja);
* krute oborine ([[snijeg]], [[tuča]], [[sutuča]], snježna zrnca, [[solika]], [[ledene iglice]]);
* oborine koje ne dosežu do tla;
* čvrste ili tekuće čestice podignute s tla [[vjetar|vjetrom]] (snježna vijavica);
* hidrometeori koji nastaju na tlu ([[rosa]], [[mraz]], [[inje]]). <ref> '''hidrometeori''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25424] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>
== Oblaci i oborine ==
{{Glavni|Oblaci|Oborine}}
Ako u nekom dijelu [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] koji je zasićen [[vlaga|vlagom]] pada [[temperatura]], [[kondenzacija|kondenzirat]] će se [[vodena para]] i stvarati [[voda|vodene kapljice]]. Stvaraju li se te kapljice blizu tla, nastat će [[magla]], a stvaraju li se u većim visinama, nastat će [[oblaci]]. Oblaci nastaju i na taj način da se topli zrak kao [[Relativna gustoća|specifički lakši]] diže uvis, gdje je niža temperatura. Sadrži li taj zrak veliku količinu vlage, ona će se uslijed ohlađivanja kondenzirati, i time će nastati oblaci. Stvaranju magle pogoduju [[prašina]] i [[dim]] koji se nalaze u zraku. Čestice prašine i dima čine jezgre kondenzacije vodene pare koja je ohlađena ispod [[rosište|rosišta]]. Zimi odnosno na visokim [[planina]]ma, kada je temperatura vrlo niska, smrzavaju se vodene kapljice u sitne kristale, koje stvaraju [[snijeg]].
Kiša se sastoji od krupnih kapljica vode. Da bi iz oblaka padala kiša, moraju od sitnih kapljica nastati krupnije, jer sitne kapljice padaju sporo, pa se na putu ispare. Ljeti uslijed brzog i velikog zagrijavanja diže se u visinu zrak s velikim sadržajem vlage, gdje se ohladi ispod 0 [[°C]]. Kako ljeti sadrži zrak više vlage nego zimi, stvorit će se ohlađivanjem veliki kristali odnosno [[led]], koji pada kao [[tuča]] na Zemlju. Zemaljska površina gubi noću [[Toplinsko zračenje|ižarivanjem]] velik dio [[toplina|topline]], koju je danju primila putem [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]]. Uslijed toga nastaje ohlađivanje zraka, a time kondenzacija suvišne vlage u obliku kapljica na površini Zemlje. To je [[rosa]]. Zimi zbog istog razloga nastaje ohlađivanje ispod 0 °C, a time smrzavanje rose u obliku iglica, što se zove [[mraz]].
Sve navedene meteorološke pojave, to jest kiša, snijeg, tuča, rosa i mraz, koje nastaju uslijed kondenzacije vodene pare u zraku, zovu se oborine. Količina oborina mjeri se visinom sloja vode u milimetrima po četvornom metru (mm/m<sup>2</sup>) koga bi stvorila [[voda]] oborina kad bi ostala na tlu, a da se ne ispari, a niti otiče u zemlju. Na primjer ako se kaže da je u toku 24 sata na nekom mjestu količina oborina 2 mm, to znači da je palo toliko kiše da na svaki m<sup>2</sup> dolazi 2 [[litra|litre]] vode. Naime sloju vode visine 1 mm na površini od 1 m<sup>2</sup> odgovara količina vode od 1 litre, to jest 1 dm<sup>3</sup>. Suhi krajevi imaju ispod 500 mm oborina godišnje. Za mjerenje količine oborina služi mjerni instrument kišomjer, pluviometar ili ombrometar. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
=== Količina i razdioba oborina ===
Količina i razdioba oborina tijekom godine, kao i broj dana s određenom količinom oborina te maksimalne količine koje se mogu očekivati u nekom dužem razdoblju, ubrajaju se među glavne značajke [[klima|klime]]. Oborine su vremenski i prostorno vrlo promjenljive. Količina oborina mjeri se [[kišomjer]]om ili pluviometrom. Njime se utvrđuje koliko bi [[milimetar]]a bio visok sloj vode od oborina kada ne bi bilo [[Isparavanje|isparavanja]], otjecanja i prokapljivanja kroz tlo. Količina oborina od 1 [[milimetar]] (mm) odnosi se na površinu od 1 [[kvadratni metar]] (m²), što znači da je na svaki kvadratni metar tla pala jedna [[litra]] (l) vode. Općenito se uzima da je godišnji prosjek količine oborina za [[Zemlja|Zemlju]] u cjelini 1 000 mm, s najvećom prosječnom količinom od 11 430 mm u mjestu [[Cherrapunji]] u sjevernoj [[Indija|Indiji]], i s najmanjom od 10 mm u [[Arica|Arici]] u sjevernom [[Čile]]u. Najveća je do sada izmjerena količina oborina tijekom jedne godine 22 987 mm, i to u razdoblju od kolovoza 1860. do lipnja 1861., u Cherrapunjiju, a ondje je izmjerena i najveća 24-satna količina od 1 870 mm. Mjesto [[Iquique]] u sjevernom Čileu 4 je godine bilo bez kiše, a godišnji je prosjek samo 3 mm.
Po godišnjem kretanju količine oborina razlikuje se 6 klimatskih tipova oborina:
*ekvatorski (s maksimumom oborina nakon proljetne i jesenske ravnodnevice),
*tropski (maksimum oborina ljeti),
*monsunski (maksimum oborina ljeti, zime suhe),
*suptropski (maksimum oborina zimi, ljeta suha),
*kontinentalni (ljetne kiše) i
*oceanski (zimske kiše) tip oborina,
*kao poseban tip izdvaja se sredozemni tip oborina (zime kišovite, ljeta suha).
Danas se uz pomoć takozvanih [[radar|oborinskih radara]] može procijeniti ukupna količina oborina na određenom području, za razliku od klasične (točkaste) metode mjerenja samo na određenim točkama. To je značajno prije svega za službe koje se bave problemima sprečavanja [[poplava]] (pomoću radarskih procjena ustanovljeju i umjeravaju se "točkasta" mjerenja). Pored količine oborina, važni su prije svega i [[jakost]] oborina i njihovo trajanje. Dugotrajno mjerenje količine padalina ([[klimatologija]]) omogućuje [[statistika|statističke]] izračune srednje učestalosti oborinskih događaja (prije svega pljuskova), koji su rezultat međusobnog odnosa jakosti i trajanja oborina.
== Uvjeti nastanka oborina ==
Uvjeti nastanka oborina su:
# Postojanje atmosferske vlažnosti ([[vodena para|vodene pare]]) kao posljedica isparavanja,
# Proces [[kondenzacija|kondenzacije]] uglavnom kao posljedica dinamičkog hlađenja,
# Prisustvo kondenzacijskih jezgri (čvrstih čestica):
::: 3.1. Higroskopske čestice (na primjer [[ocean]]ska sol) - proces kondenzacije započinje i prije nego što zrak postane zasićen.
::: 3.2. Nehigroskopske čestice (na primjer [[prašina]], čestice [[dim]]a, [[pepeo]]) - proces kondenzacije je uvjetovan određenim stupnjem zasićenosti.
=== Podjela ===
Oborine se mogu podijeliti na:
* konvektivne oborine ili konvekcijske oborine su uvjetovane naglim zagrijavanjem zraka u dodiru s tlom (smanjene [[Gustoća|gustoće]]), vodena para se uzdiže i dinamički hladi, to jest kondenzira se (stvaranje oborina), a padaju najčešće u obliku pljuska iz [[kumulonimbus]]a;
* orografske oborine (ispravnije bi bilo orogene, jer nastaju djelovanjem orografije) nastaju prisilnim dizanjem vlažna zraka uz obronke [[planina]] pod utjecajem [[vjetar|vjetra]],
* ciklonske oborine ili frontalne oborine su rezultat kretanja zračnih masa iz područja visokog tlaka ([[Anticiklona]]) i područje niskog tlaka zraka ([[Ciklona]]), uslijed [[hlađenje|hlađenja]] se stvaraju oborine.
=== Zakonitosti prostorne raspodjele oborina ===
Zakonitosti prostorne raspodjele oborina su:
# U brdima količina oborina zavisi o smjeru zračnih strujanja (privjetrina, zavjetrina).
# Kopnena područja imaju manje količine oborina od morskih na istoj [[zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]] ([[morska klima]], [[kontinentalna klima]]).
Line 43 ⟶ 77:
# U tropima su istočni dijelovi tropskih mora vlažni cijelu godinu. Zapadni dijelovi vlažni su samo ljeti i u jesen.
==
{
== Vanjske poveznice ==
| |||