Socijaldemokratska partija Hrvatske: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 57:
== Povijest ==
Nakon sukoba slovenske i srpske delegacije na [[14. izvanredni kongres SKJ|14. izvanrednom kongresu]] [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]
U isto vrijeme u Hrvatskoj su tekle pripreme za [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prve višestranačke izbore]] za [[Hrvatski sabor|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske]]
Sljedeću priliku Socijaldemokratska partija Hrvatske – Stranka demokratskih promjena je imala na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|prvim višestranačkim parlamentarnim izborima]] nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske. No, rezultati su bili porazni jer je sa 7.54 % osvojenih glasova<ref>[http://www.izbori.hr/izbori/ipFiles.nsf/0/6FBD76086B900622C1257455003AA02F/$FILE/1992_zastupnicki%20dom.pdf Rezultati izbora za Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske 1992. godine, Državno izborno povjerenstvo]</ref> dobio svega 11 zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.
Redak 71:
U [[kolovoz]]u [[1998.]] godine Ivica Račan i [[Dražen Budiša]] potpisuju sporazum o suradnji dviju stranaka i traže raspisivanje prijevremenih izbora. Potpisivanju takve koalicije je značajno pridonio američki "International Republican Institute" (IRI); djelovanje te ustanove u Hrvatskoj, sa svrhom svrgavanja "autoritarnog režima Franje Tuđmana" financirala je američka federalna agencija [[USAID]]. IRI u opsežnom izvještaju iz 2004. godine opisuje također i svoju daljnju važnu pomoć u djelovanju koalicijske vlade 2000. - 2004, poput primjerice pomoći u ishodovanju povoljnih kredita za izgradnju autocesta.<ref>[http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PDACG853.pdf "Croatia Closeout Report July 2001 - June 2004"], INTERNATIONAL REPUBLICAN INSTITUTE - Agency for International Development, str. 1 i 11, pristupljeno 21.9.2014.</ref>
Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|četvrtim hrvatskim parlamentarnim izborima]] [[3. siječnja]] [[2000.]] godine koalicija SDP-[[HSLS]] osvaja 38,7 % glasova birača te se uspostavlja vlast koalicije šest stranaka s Ivicom Račanom kao predsjednikom Vlade, koja će se još zvati i "trećesiječanjskom koalicijom". Nakon dolaska na vlast, [[SDP]] mnogim novinarima ukida radno mjesto na [[HRT|HRT-u]], čime započinje proces tzv. "detuđmanizacije". Uskoro 2001. godine stižu prve haaške optužnice za određene istaknute hrvatske generale u operacijama [[Operacija Bljesak|Bljesak]], [[Operacija Oluja|Oluja]], [[Operacija Medački džep|Medački džep]]. Iako se u početku govorilo da se optužene generale neće predati [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|haaškom sudu]], ubrzo je postalo izvjesno da generali poput [[Mladen Markač|Mladena Markača]], [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]] i [[Mirko Norac|Mirka Norca]] moraju biti procesuirani. Zbog prijepora oko pitanja suradnje s Haaškim sudom, 2002. godine [[Dražen Budiša]] i [[HSLS]] napuštaju Vladu, a Ivica Račan zadržava parlamentarnu većinu i dobiva novi mandat za sastavljanje Vlade.
Nakon [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|parlamentarnih izbora 2003.]] godine nova vladajuća stranka je [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] kojima se priklonila i koalicija stranaka [[Hrvatska socijalno liberalna stranka|HSLS]]-[[Demokratski centar|DC]]. SDP - koji je na tim izborima uz potporu koalicijskih partnera dobio 23,26 % glasova tako postaje najjača oporbena stranka, s 34 saborska zastupnika.<ref>[http://www.izbori.hr/izbori/ipFiles.nsf/0/A0357A6F0F63B6FCC1257455003AF016/$FILE/2003_Hrvatski%20sabor.pdf Rezultati izbora za Hrvatski Sabor 2003. godine, Državno izborno povjerenstvo]</ref>
Ivica Račan, tadašnji predsjednik stranke, daje [[11. travnja]] [[2007.]]
Na 11. konvenciji stranke održanoj 2008. godine SDP u statut uvodi odredbu o neposrednom izboru predsjednika stranke, te predsjednike lokalnih organizacija po načelu "''jedan član - jedan glas''". Tim je činom SDP postao prva veća stranka u Hrvatskoj u kojoj svi članovi biraju predsjednika stranke, odnosno lokalnih organizacija<ref>http://www.sdp.hr/media/303876/statut-sdp.pdf Statut SDP-a. Pristupljeno 24. rujna 2013.</ref>.
Redak 81:
Godine [[2009.]] u [[Kastav|Kastvu]], [[Zoran Milanović]] zajedno s predsjednicima [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS-a]] [[Radimir Čačić|Radimirom Čačićem]], [[IDS]]-a [[Ivan Jakovčić|Ivanom Jakovičićem]] te [[HSU]]-a [[Silvano Hrelja|Silvanom Hreljom]] osniva [[Kukuriku koalicija|Kukuriku koaliciju]] te pobjeđuje na parlamentarnim izborima održanim [[4. prosinca]] [[2011.]] godine. [[Kukuriku koalicija]] je osvojila 80 od ukupno 151 mandata, a [[Zoran Milanović]] je postao mandatar [[Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske|dvanaeste Vlade Republike Hrvatske]].
Sredinom 2014. godine je politički položaj SDP-a kao vodeće političke snage u Hrvatskoj ozbiljno uzdrman, uslijed očitog neuspjeha da nakon gotovo tri godine obnašanja vlasti započnu izvoditi Hrvatsku iz teške gospodarske i društvene krize.<ref>http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/hrvatska-susjednim-zemljama-salje-uznemirujucu-poruku-o-eu/ "Hrvatska, uz Grčku i Cipar, ima najgore gospodarstvo u EU", Lider/Hina 5.5.2014.</ref> Na javni ugled SDP-a negativno utječu i unutarstranački sukobi, među kojima je najteži bio između predsjednika SDP-a i predjednika Vlade RH Zorana Milanovića s jedne, te donedavnog potpredsjednika Vlade RH i ministra financija [[Slavko Linić|Slavka Linića]] s druge strane. Linić je nakon iznimno dugotrajne rasprave na Glavnom odboru SDP-a izbačen iz partije, ali uz veliku podijeljenost vrha stranke (sa 50 glasova "ZA" i 47 "PROTIV" isključenja).<ref>http://www.vecernji.hr/hrvatska/linic-ne-bih-volio-da-zivoti-budu-ugrozeni-zbog-odluke-o-meni-943399 "Linić izbačen iz SDP-a sa 50 glasova ZA, 47 PROTIV", M. Špoljar i I. Toma za "Večernji list", 07.06.2014.</ref>
Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|parlamentarnim izbora 2015.]] SDP gubi vlast, koju ne uspijeva povratiti ni na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|izborima za Hrvatski sabor 2016.]] 28. studenog 2017. godine umjesto [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]] na čelo SDP-a izabran je novi predsjednik [[Davor Bernardić]]. SDP ipak ostaje druga najsnažnija politička stranka u Republici Hrvatskoj, koja drži lokalnu vlast u više hrvatskih [[županija]], te u mnogim gradovima i općinama. SDP je zastupljen i u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]], gdje su zastupnici iz njegovih redova uključeni u [[Klubovi zastupnika u Europskom parlamentu|Klub zastupnika]] [[Progresivni savez socijalista i demokrata|Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D)]].
|