Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodana 6.032 bajta ,  prije 1 godinu
Nadopunio Insolacija
[[Datotekadatoteka:SolarGIS-Solar-map-EuropeCroatia-en.png|mini|desno|300px|Insolacijska karta Europe[[Hrvatska|Hrvatske]].]]
[[Datoteka:SolarGIS-Solar-map-Croatia-en.png|mini|Insolacijska karta Hrvatske]]
 
[[Datotekadatoteka:SolarGIS-Solar-map-CroatiaEurope-en.png|mini|desno|300px|Insolacijska karta Hrvatske[[Europa|Europe]].]]
'''Insolacija''' je količina [[energija|energije]] što je prima [[Zemlja]] sa [[Sunce|sunčevim]] zrakama. To zračenje sadrži najviše od emitirane energije u obliku kratkovalnog zračenja i svjetla. Samo jedan dio kratkovalnog zračenja dospijeva do zemljine površine, a preostali dio energije se reflektira, rasipa ili ju upije [[atmosfera]]. Dok zračenje površine zemlje nazivamo [[Terestička radijacija|terestičkom radijacijom]] koja je dugovalna i tamna. Izražava se brojem sati sijanja Sunca nad nekim mjestom tijekom godine.
 
[[datoteka:Sunčevo zračenje 1.png|mini|desno|300px|[[Spektar (fizika)|Spektar]] [[Sunčevo zračenje|Sunčevog zračenja]] na [[Zemlja|Zemlji]].]]
== Ukupna energetska bilanca zemljine površine ==
:Toplinska ili energetska bilanca zemlje je analiza sunčevog zračenja i zemljinog izračivanja.
 
[[datoteka:Passivhaus thermogram gedaemmt ungedaemmt.png|mini|300px|desno|[[Termografija|Termografski]] snimak [[Toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] [[prozor]]a i [[zid]]ova dviju građevina: [[Pasivna kuća|pasivne kuće]] (desno) i ''obične'' kuće (lijevo).]]
* '''kratkovalno zračenje sunca''' (0,3-3μ) /<math>\ Q_{KV}</math>
 
[[datoteka:Heliograph wendelstein 2002 00a.jpg|mini|desno|300px|Campbell–Stokesov [[heliograf]].]]
 
[[datoteka:SR20 pyranometer 1.jpg|mini|desno|300px|[[Piranometar]].]]
 
'''Insolacija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''insolatio'': osunčanje, osunčavanje), u [[meteorologija|meteorologiji]], je trajanje obasjavanja [[Sunce]]m ([[Sunčevo zračenje]]), '''osunčanje''' ili '''osunčavanje''', to jest [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] u kojem je neko mjesto na [[Zemlja|Zemlji]] izravno ozračeno [[Sunčeva svjetlost|Sunčevim zrakama]]. Razlikuje se '''stvarno osunčavanje''', koje ovisi o otvorenosti [[obzor]]a ([[horizont]]a), duljini vidljivoga dijela [[dan]]a i [[naoblaka|naoblaci]], te '''astronomski moguće osunčavanje''', koje se može izračunati uz pomoć Sunčeve [[Deklinacija (astronomija)|deklinacije]] i [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]] promatranoga mjesta. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] najviše [[sat]]i osunčavanja imaju mjesta na srednjem i južnom [[Jadransko more|Jadranu]] (godišnje približno 2 700 sati), dok se prema unutrašnjosti godišnje osunčavanje smanjuje približno do 2 000 sati. <ref> '''insolacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27537] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref> [[Planine|Planinski]] predjeli su ljeti oblačniji, a zimi vedriji od nizinskih predjela, pa im je i trajanje insolacije različito. Valja napomenuti da godišnja moguća (teorijska) insolacija iznosi od 4 460 sati na jugu do 4 470 sati na sjeveru naše zemlje. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref> To [[Sunčevo zračenje]] sadrži najviše od [[emisija|emitirane]] [[energija|energije]] u obliku kratkovalnog [[zračenje|zračenja]] i svjetla. Samo jedan dio kratkovalnog zračenja dospijeva do Zemljine površine, a preostali dio energije se reflektira ([[albedo]]), rasipa ili ju upije [[atmosfera]]. Dok zračenje površine Zemlje nazivamo [[dugovalno zračenje Zemlje]] koja je dugovalna i tamna. Izražava se brojem sati sijanja Sunca nad nekim mjestom tijekom godine.
 
== Ukupna energetska bilanca zemljineZemljine površine ==
:Toplinska ili energetska bilanca zemljeZemlje je analiza sunčevogSunčevog zračenja i zemljinogZemljinog izračivanja.
 
* '''kratkovalno zračenje sunca''' (od 0,3-3μ do 3 [[metar|μm]]) /<math>\ Q_{KV}</math>
 
<center>
<math>\ Q_{KV}=(S+D)-R</math><br>
</center>gdje je ;
: <math>\ (S)</math> - izravno ili direktno sunčevo[[Sunčevo zračenje]],
: <math>\ (D)</math> - [[raspršeno Sunčevo zračenje]] ([[difuzno nebeskoSunčevo zračenje]]),
: <math>\ (R)</math> - reflektivno ili odbojeno Sunčevo zračenje ([[albedo]]).
 
* '''[[dugovalno zračenje zemlje'''Zemlje]] (od 3-50μ do 50 μm) /<math>\ Q_{DV}</math>
<center>
<math>\ Q_{DV}=A-E-rA</math><br>
</center>gdje je ;
: <math>\ (A)</math> - zračenje atmosfere prema zemljiZemlji,
: <math>\ (E)</math> - izračivanje zemljeZemlje,
: <math>\ (r)</math> - reflektivno zračenje.
 
** '''Ukupnaukupna toplotna bilanca'''
 
<center>
<math>\ Q_{U}=Q_{KV}+Q_{DV}</math>
</br>
* za atmosferu = - 19%
* za zemlju = + 19%
 
</center>
 
== Insolacija u geofizici ==
Insolacija, u [[geofizika|geofizici]], je obasjavanje Zemljine površine Sunčevim zrakama, koje ima [[toplina|toplinsko]], [[svjetlost|svjetlosno]] i biološko djelovanje. Insolacija ovisi o visini Sunca nad obzorom, položaju obasjane površine, [[Nadmorska visina|visini nad morskom razinom]], oblačnosti i prozirnosti atmosfere. Mijenja se u tijeku dana, i od dana do dana (od 0 do 6 [[Džul |J]]/[[Četvorni metar|cm²]] u [[minuta|minuti]]). Insolacija je najvažniji izvor topline na Zemlji i glavni uzrok toplinskih pojava u atmosferi, [[Hidrosfera|hidrosferi]] i na Zemljinoj površini, te biofizikalnih i biokemijskih procesa u biljnim i životinjskim organizmima. Ona je najznačajniji čimbenik u stvaranju [[klima|klime]]. Pod utjecajem insolacije [[Stijena|stijene]] se po danu zagrijavaju, a kako se noću naglo hlade, postupno pucaju, krše se i drobe u [[pijesak]] i [[Prašina|prašinu]]. Taj je proces najjači u [[pustinja]]ma i na visokim [[planina]]ma, gdje je velika razlika u [[temperatura|temperaturi]] dana i noći, a nema biljnoga pokrova koji bi zaštitio stijene.
 
== Insolacija u arhitekturi ==
{{Glavni|Pasivna sunčeva arhitektura}}
 
Insolacija, u [[arhitektura|arhitekturi]], je izravno obasjavanje unutarnjih i vanjskih prostora Sunčevim zrakama, što ima znatan utjecaj na uvjete boravka i rada ljudi u tim prostorima, pa je insolacija jedan od značajnih čimbenika arhitektonskoga i urbanističkoga projektiranja. Pritom se nastoje iskoristiti povoljni učinci insolacije (zagrijavanje prostora zimi, prirodna rasvjeta, antibakterijsko djelovanje, pozitivan psihološki učinak, vizualni doživljaj kontrasta svjetla i sjene), a ukloniti nepoželjni (pretjerano zagrijavanje prostora, blještavilo), bez obzira na upadni kut, jakost i spektralnu raspodjelu Sunčevih zraka, koji se mijenjaju tijekom dana i godine, a ovisni su i o zemljopisnoj širini te atmosferskim prilikama. Stupanj insolacije određuje se prema namjeni prostora, a moguće ga je postići odabirom povoljnoga razmještaja zgrada, orijentacije njihovih pročelja i unutarnjih prostora (na primjer istočna orijentacija spavaonica, južna orijentacija prostora za dnevni boravak, sjeverna za radne prostore) te razmještajem i veličinom prozorskih otvora. Zaštita od pretjerane insolacije provodi se među ostalim i istakama iznad [[prozor]]a, rebrenicama s okomitim ili vodoravnim lamelama, tendama i roletama, reflektirajućim staklima, sadnjom listopadne vegetacije ispred pročelja i slično. Kvalitetnim oblikovanjem zgrada, to jest korištenjem toplinskoga učinka insolacije, moguće je postići znatne energetske uštede u zagrijavanju zgrada.
 
== Mjerni instrumenti ==
Mjerni instrumenti kojima mjerimo insolaciju ili osunčavanje su: heliograf, [[piranometar]], [[pirheliometar]], pirradiometar, bilancomjer, aktinograf.
 
=== Heliograf ===
{{Glavni|Heliograf}}
 
'''Heliograf''' je [[uređaj]] za registraciju [[Sunčeva svjetlost|Sunčeva zračenja]]. Tako se nazivaju uređaji za automatsku registraciju osunčanja, uređaji za snimanje površine Sunca, a u fototelegrafiji su se tako nazivali uređaji za odašiljanje signala [[Morseov kod|Morseovom telegrafijom]] s pomoću reflektiranoga Sunčeva zračenja. Važan je dio svakog heliografa heliostat. U praksi je pojam praćenja Sunčevog zračenja prvotno određen uz registraciju na Campbell-Stokesovom heliografu, mjernom instrumentu koji sijanje Sunca registrira izgaranjem posebne trake, smještene iza posebne staklene leće koja zrake koncentrira na traku koja se mora mijenjati svaki dan. Campbell-Stokesov heliograf je možda najstariji instrument koji se još uvijek zadržao u redovnim meteorološkim mjerenjima (uveden u redovnu meteorološku službu 1889.), a prema nekima jedan je od najljepših mjernih instrumenata. Instrument je 1853. razvio J. Campbell. Njegov instrument se sastojao do staklene kugle napunjene vodom koja je postavljena u sredini izdubljene drvene posude. Staklena kugla [[Žarište|fokusira]] Sunčevo zračenje na unutrašnju površinu posude i ostavlja nagoreni trag na drvu.
Mjerni instrumenti kojima mjerimo pojedine komponente zračenja i izraćivanja kratkovalnih i dugovalnih k.e.b.
 
== Izvori ==
* [[Heliograf]] - obavlja mjerenje mjerenje trajanja zračenja kratkovalne k.e.b.
{{izvori}}
* [[Piranometar]]
* [[Pirheliometar]]
* [[Pirradiometar]]
* [[Bilancomjer]]
* [[Aktinograf]]
 
 
{{Mrva-kli-met}}
[[Kategorija:Klimatologija]]