Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja |
Nadopunio Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja |
||
Redak 28:
[[datoteka:SolarGIS-Solar-map-Europe-en.png|mini|desno|300px|[[Insolacija|Insolacijska]] karta [[Europa|Europe]].]]
[[datoteka:SolarGIS-Solar-map-World-map-en.png|mini|desno|300px|[[Insolacija|Insolacijska]] karta [[svijet]]a.]]
[[datoteka:Top of Atmosphere.jpg|desno|mini|300 px|Gornji sloj [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]].]]
[[datoteka:Albedo 1.png|mini|desno|300px|Vrijednosti [[albedo|albeda]] za razne površine.]]
'''Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja''' ili '''bilanca energije zračenja u sustavu Sunca i Zemlje''' je [[ravnoteža]] koja objašnjava da u sustavu [[atmosfera|atmosfere]] i [[Zemlja|Zemlje]] postoji uravnotežena [[bilanca]] [[Sunčevo zračenje|Sunčevog zračenja]]. Kad ne bi bilo prirodne ravnoteže između primitka i gubitka [[energija|energije]] [[zračenje|zračenja]], nastupili bi poremećaji i [[Klimatske promjene|promjena klime]], što bi moglo ugroziti [[život]] na Zemlji. U dalekoj prošlosti bilo je velikih promjena klime, kad su nastupila [[Ledeno doba|ledena]], odnosno međuledena doba, ali uzroci tih promjena nisu se mogli do sada jednoznačno odrediti. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
Line 297 ⟶ 303:
Očito je da se difuzno zračenje mnogo povećava što je više [[Vlažnost zraka|vlage u atmosferi]], te da u čistoj atmosferi bez vlage iznosi svega 10% izravnog zračenja na vodoravnu plohu. Na visokim zemljopisnim širinama, gdje je veća naoblaka i mala kutna visina Sunca, ''I<sub>d</sub>'' može dostići vrijednost izravnog zračenja. S povećanjem nadmorske visine difuzno se zračenje smanjuje.
{| class="wikitable"
|+ Raspršeno Sunčevo dnevno [[ozračenje]] u [[Zagreb]]u (vedro) prema Penzaru ([[Džul|MJ]]/[[Četvorni metar|m<sup>2</sup>]] [[dan|d]])
|-
! scope="col" | Mjesec
! scope="col" | Čista i suha atmosfera
! scope="col" | Vlažna i mutna atmosfera
|-
| ožujak
| 1,8
| 3,8
|-
| lipanj
| 2,6
| 6,8
|-
| rujan
| 2,0
| 4,3
|-
| prosinac
| 1,1
| 1,7
|}
=== Ukupno Sunčevo zračenje ===
Line 308 ⟶ 338:
Na Zemlji se ukupno zračenje u toku godine mijenja u dosta širokim granicama, a dostiže maksimalne vrijednosti u pustinjskim područjima sjeverne Afrike oko 2 560 kWh/m<sup>2</sup> godišnje. Na našim područjima godišnje ukupno zračenje iznosi od oko 1 012 kWh/m<sup>2</sup> u planinskim područjima do oko 1 628 kWh/m<sup>2</sup> u području južnog Jadrana.
{| class="wikitable"
|+ Srednje vrijednosti ukupnog dnevnog Sunčevog ozračenja u Zagrebu (mjereno u razdoblju od 1958. do 1967.)
|-
! scope="col" | Mjesec
! scope="col" | Ozračenje ([[Džul|MJ]]/[[Četvorni metar|m<sup>2</sup>]] [[dan|d]])
|-
| siječanj
| 3,7
|-
| veljača
| 6,5
|-
| ožujak
| 9,7
|-
| travanj
| 14,7
|-
| svibanj
| 19,2
|-
| lipanj
| 20,6
|-
| srpanj
| 21,3
|-
| kolovoz
| 18,7
|-
| rujan
| 14,0
|-
| listopad
| 8,3
|-
| studeni
| 3,6
|-
| prosinac
| 2,6
|-
| '''godišnji prosjek'''
| 11,9
|}
=== Albedo ===
{{Glavni|Albedo}}
'''Albedo''' ili sposobnost [[refleksija|refleksije]] (odbijanja) Sunčeva zračenja od neke tvari određen je omjerom reflektiranog zračenja i upadnog zračenja i obično se izražava u postocima (%). Albedo Zemljine površine mijenja se u širokim granicama, ovisno o svojstvima podloge: površina pustinje od 15 do 30%, zeleno polje od 3 do 22%, oranice od 4 do 12%, jezera i oceani od 2 do 18%, svježi suhi snijeg od 80 do 90%, morski led od 30 do 40%. Albedo snijega iznosi u prosjeku 60%, a svježeg [[snijeg]]a čak i do 90%. Albedo vodenih površina veoma zavisi od upadnog kuta Sunčevih zraka, no, uzevši u cjelini, manji je od albeda kontinenata. Albedo tla bitno zavisi i od vlažnosti tla, te se s porastom vlažnosti smanjuje. Općenito uzevši, albedo ima dobro izražen dnevni i godišnji hod uvjetovan [[kutna visina|kutnom visinom]] Sunca. Najmanje su vrijednosti albeda u podnevnim satima i ljeti.
Različite vrste [[oblaci|oblaka]] imaju različitu moć refleksije zračenja. Tanki perjasti oblaci nad kopnom imaju albedo oko 32%, slojasti oblaci nad kopnom uz naoblaku veću od 8/10 nebeskog svoda oko 68%. Ukupni albedo oblaka za cijelu Zemlju u prosjeku iznosi oko 24%. Treba istaknuti da i atmosfera reflektira oko 7% zračenja, pa, uzevši u cjelini, albedo Zemlje iznosi oko 35%, to jest Zemlja u cjelini reflektira oko 35% zračenja koje primi od Sunca. Stvarna vrijednost albeda mijenja se iz dana u dan, jer zavisi od naoblake.
== Izvori ==
| |||