Albert Kinert: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{wikipoveznice}}
'''Albert Kinert''' ([[Vinkovci]] [[slikarstvo u 1919.|1919]]. - [[Zagreb]] [[slikarstvo u 1987.|1987]].) [[Hrvatska|hrvatski]] akademski [[Slikarstvo|slikar]], [[grafičar]].{{Infookvir likovni umjetnik|ime=Albert Kinert|rođenje=[[6. travnja]] [[1919.]]|slika=|smrt=[[4. srpnja]] [[1987.]]|vrsta=[[Slikarstvo]], [[kiparstvo]] i [[grafika]]}}
Albert Kinert rođen je [[6. travnja]] [[slikarstvo u 1919.|1919.]] godine u [[Vinkovci|Vinkovcima]]. Godine
Svoj prvi uspjeh postiže još kao student treće godine, kad objavljuje [[grafička mapa|mapu]] ''40 litografija'', kojoj je predgovor napisao [[Ljubo Babić]]. Ženi se
Godine [[slikarstvo u 1947.|1947.]] biva izabran za asistenta na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, ali nakon samo tri mjeseca podnosi ostavku zbog neslaganja s mentorom, profesorom [[Tomislav Krizman|Tomislavom Krizmanom]]. [[Krsto Hegedušić]] ga poziva za suradnika u svoju majstorsku radionicu, a Kinert radije odabire slobodu samostalnog umjetnika. Ali budući da je sloboda za koju se opredijelio značila i nesigurne prihode, vrlo je intenzivno radio kao ilustrator u revijama ''Otkrića'' i ''Suvremen tehnika'', te u ''[[Vjesnik u srijedu|Vjesniku u srijedu]]''. Iz tog vremena osobito su uspješe bile ilustracije knjige ''[[Bakonja fra Brne (1951.)|Bakonja fra Brne]]'' i ''[[Priče iz davnine|Priča iz davnine]]''.
Godine 1957. izlaže na prvoj izložbi [[Grupa Mart|grupe ''Mart'']], a godinu dana kasnije sa [[Zlatko Prica|Zlatkom Pricom]], [[Edo Murtić|Edom Murtićem]], [[Nikola Reiser|Nikolom Reiserom]], [[Ivan Picelj|Ivanom Piceljem]], [[Vojin Bakić|Vojinom Bakićem]], [[Kosta Angeli Radovani|Kostom Angeli-Radovanijem]] i s [[Dušan Džamonja|Dušanom Džamonjom]] osniva grupu ''[[Zagreb 58]]''. S tim kolegama je izlagao u [[Antwerpen|Antverpenu]]. Godine od
Na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu vraća se godine [[1961.]], ovaj put u statusu [[Docent|docenta]], a [[slikarstvo u 1966.|1966.]] biva
Godine [[slikarstvo u 1985.|1985.]] [[Moderna galerija|Moderna galerija u Zagrebu]] priređuje [[Monografija|monografsku]] [[Izložba|izložbu]] popraćenu u katalogu studioznim prikazom Kinertova opusa iz pera [[Darko Schneider|Darka Schneidera]]. Bila je to opsežna i bogata izložba koja je kritičkim odabirom obuhvatila sve faze Kinertova [[Slikarstvo|slikarstva]], [[Grafika|grafike]] i [[Skulptura|skulpture]]. Medijska popraćenost te izložbe otkrila je i neobično 'priznanje' što ga je slikar doživio od nepoznata ljubitelja – jedna tempera iz [[Hvar|hvarskog]] ciklusa malih tempera bila je ukradena!
Albert Kinert je za života, između prve izložbe 1946. do 1987., izlagao na dvadeset i tri samostalnih i više od dvije stotine skupnih izložaba; objavio je sedam grafičkih mapa; dobio je devet nagrada; o njegovu djelu objavljene su dvije monografije – iz pera [[Danijel Dragojević|Danijela Dragojevića]] (Naprijed, Zagreb 1963.) i [[Jagor Bučan|Jagora Bučana]] (ALU Zagreb, Art studio Azinović, Zagreb 2002.). I poslije njegove smrti priređuju se izložbe njegovih djela, a godine [[2012.]] njegov [[strip]] ''[[Čuvaj se senjske ruke (strip)|Čuvaj se senjske ruke]]'' objavljen je u obliku knjige (ART9, Zagreb) u kojoj su [[Veljko Krulčić]] i [[Tomislav Čegir]] objavili kompletnu Kinertovu [[Stripografija|stripografiju]] i dvije studije – ”Albert Kinert, nesuđeni klasik hrvatskog stripa” i ”Kinertova interpretacija [[August Šenoa|Šenoina]] romana, zagubljena stavka u kontinuitetu domaćeg stripa“. Među posmrtno priređenim izložbama posebno su važne dvije koje imaju retrospektivni značaj. U Galeriji umjetnosti ”[[Slavko Kopač]]“ u Vinkovcima [[2013.]] godine organizirana je retrospektiva Kinertova grafičkog opusa (izbor radova i kataloški tekst Jagor Bučan), a Moderna galerija u Zagrebu [[2018.]] godine iznova priređuje Kinertovu retrospektivu, koju je autorica izložbe [[Iva Körbler]] osmislila s namjerom da se rekontekstualizira i revalorizira njegovo mjesto u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti od početka pedesetih godina 20. stoljeća do danas.
Redak 18:
Albert Kinert, bezostatno i strastveno predan neumornom, doslovce svakodnevnom stvaranju, umro je [[4. srpnja]] [[1987.]] Iza njega je ostao opsegom i brojnošću radova bogat [[Slikarstvo|slikarski]], [[Grafika|grafički]], [[Kiparstvo|kiparski]] i [[Ilustracija|ilustratorski]] opus. Ali on je bio slikar, grafičar i kipar kojemu nisu bili strani ni drugi oblici izražavanja. Pored grafičkog priručnika za studente ”Magija crno-bijelog” i metodološkog priručnika ”Asocijacije i meditacije između dva poteza”, postumno izdanje zbirke poezije ''Psovka od ljubavi'' (koja je doživjela tri izdanja) otkrilo je prije toga javnosti nepoznatu dimenziju njegova stvaralaštva, a njegovi intimni slikarski zapisi – također posmrtno objavljeni pod naslovom ''Monolog'' – potvrdili su da je za Alberta Kinerta slikarstvo bilo u punom smislu riječi njegov život. Kako je to u monografiji o njemu napisao J. Bučan, ističući da je likovno stvaranje iz Kinertova života izagnalo svaki drugi interes: ”Kinertova biografija stoga nije ništa drugo do li njegov likovni opus.“
[[Kategorija:Hrvatski slikari|Kinert, Albert]]▼
[[Kategorija:Hrvatski kipari|Kinert, Albert]]▼
[[Kategorija:Hrvatski grafičari]]
| |||