Svjetski trgovački centar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m rev. na inačicu 4776805 od 20. rujna 2016.
Redak 1:
{{Infookvir neboder
|Ime =Svjetski trgovinskitrgovački centar
|Visina =417
|Slika =World Trade Center, New York City - aerial view (March 2001).jpg
Redak 20:
|Površina =STC 1 i 2: 400 000 m² svaki<br>STC 4, 5 i 6: 50 000 m² svaki<br>STC 7: 170 000
|Materijal =[[staklo]], [[čelik]], [[aluminij]]
|Alternativno ime = <!--Svjetski trgovinskiOpis centar-->
|Otvorenje =4. travnja 1973.
|Saniranje =
Redak 33:
}}
 
Izvorni '''Svjetski trgovinskitrgovački centar''' bio je kompleks od sedam građevina u donjem dijelu [[Manhattan]]a u [[New York City]]ju u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]]. Njegova znamenitost, "Blizanci" (dva najviša tornja) kojikoja su se otvoriliotvorila 4. travnja 1973., uništeni su teroristickimuništeni napadimau aviona u[[Napadi 11. rujna 2001.|napadima 11. rujna 2001.]], zajedno sa zgradom broj 7 (STC 7). Rušenje dvaju tornjeva teško je teško oštetilo ostale zgrade kompleksa pa su s vremenom i one srušene.
 
U vrijeme njihovog završetka, Blizanci su, sa svojim visinama od 417 i 415 metara, bili najviše zgrade na svijetu do 1973. godine kada ih je prešao čikaški [[Willis Tower]]. Ostale građevine kompleksa bile su bile STC 3, 4, 5, 6 i 7. Sve su te zgrade su bile izgrađene između 1975. i 1985. godine, a njihova je izgradnja stajalaje koštala 400 milijuna američkih dolara (2,3 milijarde američkih dolara iz 2014.). Kompleks se nalazio u [[Financijski okrug (Manhattan)|Financijskom okrugu na Manhattanu]] i sadržavao 1 240 000 m<sup>2</sup> poslovnog prostora.<ref>{{Cite news |url = http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9F01E4D81030F935A35752C0A9649C8B63 |title = Poslovni prostor; na tržištu poslovnih nekretnina, vrijeme nesigurnosti |work = The New York Times |author = Holusha, John |date = 6. siječanj 2002. |accessdate = 21. studenog 2008. }}</ref><ref>{{Cite news |url = http://findarticles.com/p/articles/mi_m3601/is_30_48/ai_83762552 |title = Ford prepričava detalje 11. rujna |work = Real Estate Weekly |date = 27. veljača 2002. |publisher = BNET |accessdate = 3. siječnja 2009. }}</ref>
 
Svjetski trgovinskitrgovački centar iskusio je iskusio požar 13. veljače 1975., [[Bombaški napad na Svjetski trgovački centar 1993.|bombaški napad]] 26. veljače 1993. i pljačku banke [[Bank of America]] 14. siječnja 1998. Godine 1998. je Lučka uprava odlučila je privatizirati Svjetski trgovinskitrgovački centar, odnosno iznajmiti zgrade privatnoj tvrtkitvrtci na održavanje. Najam je dodijeljen tvrtkitvrtci za nekretnine, [[Silverstein Properties]]u u srpnju 2001. godine.
 
U jutro [[Napadi 11. rujna 2001.|11. rujna 2001.]], otmičari pod vodstvom [[Al-Kaida|Al-Kaide]] odveli su odveli dva putnička aviona [[Boeing 767]] u kompleks, zabivši se prvo u Sjeverni toranj u 8:46 pa zatim u 9:03 u Južni toranj, u koordiniranom činu [[terorizam|terorizma]]. Nakon što je izgarao 56 minuta, Južni toranj urušio se urušio u 9:59 sati;. 29 minuta kasnije, Sjeverni toranj također se također urušio. Napadi na Svjetski trgovinskitrgovački centar odnijeli su odnijeli 2 753 života.<ref name=Borg>{{Cite news |url = http://www.nydailynews.com/ny_local/2011/06/18/2011-06-18_manhattan_mans_death_brings_wtc_toll_to_2753.html |title = Smrt čovjeka zbog prašine Svjetskog trgovačkog centra dovodi ukupan broj poginulih na 2 753 |date = 18. lipanj 2011. |newspaper = NY Daily News |accessdate = 1. rujna 2011. |agency = Associated Press }}</ref> Padajuće krhotine s tornjeva, u kombinaciji s požarima koje su krhotine pokrenule u nekoliko okolnih građevina, doveli su dovele do djelomičnog ili potpunog urušavanja svih ostalih građevina u kompleksu te prouzročiliprouzročile katastrofalnu štetu na deset ostalih velikih građevina u bliziniblizni (među njima i Svjetski financijski centar); tri građevine u kompleksu Svjetskog trgovinskogtrgovačkog centra urušile su se urušile zbog štete koju je požar prouzročio,<ref>{{Cite news|first=Bill |last=Miller |title=Zaštita nebodera možda nije izvodljiva, tvrde federalni inženjeri |url=http://articles.orlandosentinel.com/2002-05-01/news/0205010358_1_engineers-jet-fuel |work=Orlando Sentinel |date=1. svibnja 2002. |accessdate=24. studenog 2013.}}</ref> a kad se Sjeverni toranj urušio, njegove su krhotine su pale na susjedni STC 7, time ga oštetile i zapalile, što je dovelo do urušavanja.<ref>''Građevinska studija svojstava Svjetskog trgovačkog centra'', Glava 5. WTC 7&nbsp;– odjeljak 5.5.4</ref><ref>''Završno izvješće o urušavanju Građevine broj 7, Svjetskog trgovačkog centra.'', str. 37.</ref> Proces čišćenja i sanacije na mjestu Svjetskog trgovinskogtrgovačkog centra potrajao je potrajao osam mjeseci.<ref>{{Cite news
| last=Iovine
| first=Julie V.
Redak 53:
| accessdate=31. srpnja 2010.}}</ref>
 
Svjetski trgovinskitrgovački centar obnavljao se obnavljao nekoliko godina. Na mjesto starog Svjetskog trgovinskogtrgovačkog centra izgrađeno je izgrađeno šest novih nebodera, [[Nacionalni spomenik i muzej na 11. rujan|spomen-ploča]] na one poginule u napadima i terminal podzemne željeznice [[PATH (željeznički sustav)|PATH-a]]. [[One World Trade Center|Jedan svjetski trgovinskitrgovački centar]] (One Trade World Center), otvoren 3. studenog 2014., sa svojih 100 katova najviša je najviša građevina u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], a ujedno i glavna građevina novog kompleksa.<ref>{{cite news |url = http://www.newsday.com/news/new-york/new-world-trade-center-climbs-to-100-stories-1.3637907 |title = Novi Svjetski trgovački centar se penje sve do 100. kata |agency = [[Associated Press]] |date = 2. travanj 2012. }}</ref>
 
==Projektiranje i izgradnja==
Redak 60:
[[File:World Trade Center Building Design with Floor and Elevator Arrangement.svg|thumb|225px|right|Tipičan tlocrt kata i raspored dizala u Blizancima.]]
 
Dana 20. rujna 1962., Lučka uprava je najavila je odabir [[Minoru Yamasaki|Minorua Yamasakija]] za glavnog arhitekta i [[Emery Roth|Emery Roth & Sons]] kao pomoćne arhitekte.<ref>{{Cite news|title=Imenovani Arhitekti Svjetskog trgovačkog centra |author=Esterow, Milton |date=21. rujan 1962. |work=The New York Times}}</ref> Yamasaki je smislio nacrt da se Blizanci pripoje; Yamasakijev izvorni nacrt pozivao je pozivao da visina zgrada bude 80 katova,<ref name="nyt-1964jan19a">{{Cite news|title=Novo doba slavi |author=Huxtable, Ada Louise |work=The New York Times |date=19. siječanj 1964.}}</ref> ali kako bi ispunio zahtjeve Lučke uprave za 930 000 m<sup>2</sup> poslovnog prostora, svaka je zgrada je morala biti visoka 110 katova.<ref name="huxtable">{{Cite news |title=Najveće građevine slave novo doba |author=Huxtable, Ada Louise |date=26. siječnja 1964. |work=The New York Times}}</ref>
 
Glavni ograničavajući čimbenik u visini građevina bio je bio problem dizala; što je zgrada višavišlja, potrebno je više dizala koji bi zgradu služili, što zahtijevazahtjeva više prostora koji bi inače bio rezerviran za najam.<ref name="huxtable" /> Yamasaki i inženjeri odlučili su odlučili koristiti novi sustav dvaju "[[Zračno predvorje|zračnih predvorja]]" - katova gdje su se ljudi mogli prebacivati s brzih dizala visokog kapaciteta na lokalna dizala koja idu na svaki kat određenog dijela zgrade. Taj sustav, inspiriran [[Podzemna željeznica New York Cityja|Podzemnom željeznicom New Yorka]],<ref name="gillespie-p76">Gillespie (1999), p. 76</ref> omogućavaodopuštao je da se lokalna dizala naslažunaslagaju jednojedna na drugodruga u istom dizalskom otvoru dizala. Postavljena na 44. i 78. katu u svakoj zgradi, dva zračna predvorja omogućavala su omogućivala dizalima da se dizala koriste efikasnije, povećavajući količinu poslovnog prostora na svakom katu sa 62 na 75 posto tako što se smanjio broj dizalskih otvora dizala.<ref>{{cite web |url=http://wtc.nist.gov/pubs/NISTNCSTAR1-1.pdf |title=Projektiranje, izgradnja i održavanje strukturnih sustava i sustava za sigurnost života (NCSTAR 1-1) |publisher=Nacionalni institut standarda i tehnologije |page=9 |author=Lew, H.S., Richard W. Bukowski, Nicholas J. Carino |date=Rujan 2005.}}</ref><ref>Gillespie (1999), pp. 75–78</ref> Sveukupno, Blizanci Svjetskog trgovinskogtrgovačkog centra imali su imali 95 brzih i lokalnih dizala.<ref name="ruchelman-p11">Ruchelman (1977), p. 11</ref>
 
Yamasakijev nacrt Svjetskog trgovinskogtrgovačkog centra, otkriven javnosti 18. siječnja 1964., zahtijevaozahtjevao je kvadratna zemljišta sa širinom od otprilike 63 metra na svakoj strani.<ref name="nyt-1964jan19a" /><ref>NIST NCSTAR 1-1 (2005), p. 7</ref> Zgrade su osmišljene s uskim prozorima, 46 cm širokim, što je upućivalo na Yamasakijev [[Akrofobija|strah od visina]] kao i na njegovu želju da se korisnici zgrade osjećaju sigurnim.<ref name="pekala">{{Cite news|title=Profil izgubljene znamenitosti, Svjetski trgovački centar |publisher=Journal of Property Management |date=1. studeni 2001. |author=Pekala, Nancy}}</ref> Yamasakijev nacrt sadržavao je isadržavao fasadu popločenu aluminijem.<ref name="nyt-1966may29">{{Cite news|title=Tko se boji visokih i loših građevina? |author=Huxtable, Ada Louise |date=29. svibnja 1966. |work=The New York Times}}</ref> Svjetski trgovinskitrgovački centar bio je bio jedan od najzapanjujućih američkih izvedbi arhitektonske etike [[Le Corbusier]]a te je bio iskonski izražaj Yamasakijevih tendencija modernističkoj gotici.<ref>Darton (1999), pp. 32–34</ref>
 
Osim dvijudvaju zgrada, nacrt kompleksa Svjetskog trgovinskogtrgovačkog centra sadržavao je sadržavao četiri niže građevine, sagrađene u ranim 1970-ima. 47-okatni Svjetski trgovinskitrgovački centar broj 7 dodan je dodan u 1980-ima, sjeverno od glavnog kompleksa. Sveukupno, glavni kompleks Svjetskog trgovinskogtrgovačkog centra zauzimao je zauzimao 65 000 m<sup>2</sup> gradskog zemljišta.
 
===Izgradnja===
[[File:WTC-1971-under-construction.jpg|thumb|left|225px|Svjetski trgovački centar u izgradnji 1970. godine]]
U ožujku 1965., Lučka uprava započela je započela s otkupomotkupnjom zemljišta na mjestu Svjetskog trgovinskogtrgovačkog centra.<ref name="nyt 19650329">{{Cite news |title=Lučka uprava otkupila donjigradski prostor |author=Ingraham, Joseph C. |date=29. ožujak 1965. |work=The New York Times}}</ref> Rušenje je započelo 21. ožujka 1966. kako bi se raščistilorasčistilo trinaest blokova niskih građevina u ulici Radio Row za izgradnju Svjetskog trgovinskogtrgovačkog centra.<ref name="gillespie-p61">Gillespie (1999.), str. 61.</ref> Svečanost za početak gradnje Svjetskog trgovinskogtrgovačkog centra održala se održala 5. kolovoza 1966.
 
Zemljište za Svjetski trgovinskitrgovački centar nalazilo se nalazilo na odlagalištu, 20 metara ispod kojeg je stjenovito tlo.<ref name="iglauer">{{Cite news |url=http://www.newyorker.com/archive/1972/11/04/1972_11_04_130_TNY_CARDS_000308769 |title=Najveći temelj |author=Iglauer, Edith |date=4. studeni 1962. |work=The New Yorker |archiveurl=https://web.archive.org/web/20011218095545/http://www.newyorker.com/FROM_THE_ARCHIVE/ARCHIVES/?010917fr_archive06 |archivedate=18. prosinca 2001.}}</ref> Da bi se Svjetski trgovinskitrgovački centar izgradio, bilo je potrebno postaviti podzemne temelje od zida guste (poznat kao "kada") duž strane uz [[West Street]] kako bi se držala voda iz rijeke Hudson držala podalje.<ref>{{Cite news |title=Visoke zgrade će stajati na dubokim temeljima |last=Kapp |first=Martin S |publisher=Engineering News Record |date=9. srpanj 1964.}}</ref> Metoda guste koju je odabrao glavni inženjer Lučke uprave, John M. Kyle mlađi, podrazumijevala je podrazumijevala iskapanje jarka te, kako je ono napredovalo, ispunjavanje ga "gustom" (smjesom bentonita i vode) koja je začepljivala rupe i držala podzemnu vodu podalje. Kada je jarak iskopan, postavljen je metalni kavez je postavljen i beton izliven, što je istjeralo gustu van. Bilo je potrebno četrnaest mjeseci da bi se zid guste dovršio, a on je bio potreban za iskapanje materijala iz unutrašnjosti zemljišta.<ref name="gillespie-p68">Gillespie (1999.), str. 68</ref> Iskorišteno je 917 465 kubnih metara iskopanog materijala je iskorišteno (zajedno s ostalim nasipanimnasipnim materijalom) za proširenje obale Manhattana duž West Streeta, odnosno da bi se dobio [[Battery Park City]].<ref name="gillespie-p71">Gillespie (1999.), str. 71</ref><ref>{{Cite news |title=New York je dobio zemljište vrijedo 90 milijuna američkih dolara za ništa |publisher=Engineering News Record |date=18. travanj 1968.}}</ref>
 
U siječnju 1967. godine, Lučka uprava dodijelila je dodijelila 74 milijuna američkih dolara u ugovorima s raznim dobavljačima čelika, a tvrtka [[Karl Koch Steel Consulting|Karla Kocha]] unajmljena je unajmljena da postavlja čelik.<ref name="nyt-1967jan24">{{Cite news |title=Ugovori ukupne vrijednosti od $74 079 000 dodijeleni za Trgovački centar |work=The New York Times |date=24. siječanj 1967.}}</ref> Tvrtka [[Tishman Realty & Construction]] unajmljena je unajmljena u veljači 1967. da nadgleda izgradnju projekta.<ref>{{Cite news |title=Radovi na Trgovačkom centru pripadaju Tishmanu |author=Kihss, Peter |work=The New York Times |date=27. veljača 1967.}}</ref> Građevinski radovi na Sjevernom tornju su započeli u kolovozu 1968., a radovi na Južnom tornju su popratili od siječnja 1969.<ref name="pbstimeline">{{cite web |url=http://www.pbs.org/wgbh/amex/newyork/timeline/index.html |title=Kronologija Svjetskog trgovačkog centra |publisher=PBS – American Experience |accessdate=15. svibanj 2007.}}</ref> Izvorno podzemni, željeznički tunel koji je prolazio ispod rijeke Hudson, kroz kojeg su prolazili vlakovi PATH-a prema terminalu Hudson, ostali su u funkciji kao nadzemni tuneli tijekom gradnje do 1971. godine kada se otvorila nova stanica PATH-a unutar Svjetskog trgovinskogtrgovačkog centra.<ref>{{Cite news |author=Carroll, Maurice |title=Dio Hudsonovih tunela pretvoren u nadzemni tunel |date=30. prosinac 1968. |work=The New York Times}}</ref>
 
Svečanost postavljanja zadnjeg dijela STC-a 1 (Sjevernog tornja) održala se održala 23. prosinca 1970., dok je svečanost STC-a 2 (Južnog tornja) održana kasnije, 19. srpnja 1971.<ref name="pbstimeline" /> Prvi zakupljivači uselili su se uselili u Sjeverni toranj 15. prosinca 1970;<ref>[http://www.panynj.gov/wtcprogress/history-twin-towers.html Povijest Blizanaca, Lučka uprava New Yorka i New Jerseya].PANYNJ.gov. 2013. pristupljeno 11. rujna 2015.</ref> Južni toranj počeo je počeo primati zakupljivače u siječnju 1972. godine.<ref>NIST NCSTAR 1-1, str. 36</ref> Kada su se Blizanci dovršenidovršili, ukupni troškovi Lučkoj upravi narasli su narasli na 900 milijuna američkih dolara.<ref name="Cudahy">Cudahy (2002), p. 58</ref> Rezanje vrpce održalo se održalo 4. travnja 1973. godine.<ref>Gillespie (1999.), str. 134</ref>
 
Kao dodatak Blizancima, plan za kompleks Svjetskog trgovinskogtrgovačkog centra uključivao je uključivao četiri niže građevine, koje su izgrađene u ranim 1970-ima. 47-okatna zgrada STC 7 dodana je dodana u 1980-ima, sjeverno od glavnog kompleksa. Sveukupno, glavni kompleks Svjetskog trgovinskogtrgovačkog centra je zauzimao 65 000 kvadratnih metara gradskog zemljišta.<ref>{{Cite book |author=Nobel, Philip |title=16 jutara: arhitektura i pretjerana muka za budućnost nulte točke |publisher=Macmillan |year=2005. |page=54. |isbn=0-8050-8002-3}}</ref>
 
===Kritike===
[[File:WTC Building Arrangement and Site Plan.svg|thumb|right|225px|Razmještaj građevina Svjetskog trgovačkog centra]]
 
Planovi za gradnju Svjetskog trgovinskogtrgovačkog centra bili su kontroverzni. Mjesto za kompleks bila je lokacija koja je uključivala znamenitu ulicu Radio Row koja je bila dom stotinama komercijalnih i industrijskih zakupaca, vlasnicima nekretnina, sitnim poduzetnicima te oko stotini stanara, od kojih su se mnogi protivili prisilnom iseljenju.<ref>Gillespie (1999), pp. 42–44</ref> Skupina sitnih poduzetnika iz te ulice podnijela je sudsku tužbu, preispitujućipreispitivajući pravo Lučke uprave na oduzimanje privatne imovine u svrhu javne primjene.<ref>{{Cite news |title=Zatražena sudska zabrana na Trgovački centar |date=27. lipanj 1962. |work=The New York Times |author=Clark, Alfred E.}}</ref> Taj slučaj je, kroz sudski sustav, došao do [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država]]; Sud je odbio prihvatiti tužbu.<ref name="nyt-1963nov13">{{Cite news |title=Neprijatelji Trgovačkog centra su izgubili slučaj na Vrhovnom sudu |author=Arnold, Martin |work=The New York Times |date=13. studeni 1963.}}</ref>
 
Privatni graditelji nekretnina i članovi Odbora za nekretnine New Yorka, pod vodstvom vlasnika Empire State Buildinga Lawrencea A. Wiena, izrazili su izrazili brigu oko toliko "subvencioniranog" poslovnog prostora što odlazi na otvoreno tržište, natječući se s privatnim sektorom kad je zasićenost poslovnim mjestima već bila velika.<ref>Gillespie (1999.), pp. 49–50</ref><ref>{{Cite news |title=Započela nova bitka za Trgovački centar |author=Knowles, Clayton |date=14. veljača 1964. |work=The New York Times}}</ref> Svi poslovni prostori Svjetskog trgovinskogtrgovačkog centra nisu bili potpuno iznajmljeni sve do nakon 1979. i to samo zato što je Lučka uprava iznajmljivala taj prostor relativno jeftinije u usporedbi s poslovnim prostorima u drugim građevinama.<ref>{{cite web |url=http://www.theatlanticcities.com/jobs-and-economy/2012/09/original-world-trade-centers-rocky-real-estate-history/3240/ |title=Klimava povijest Svjetskog trgovačkog centra u svijetu nekretnina |author=Eric Jaffe |date=12. rujan 2012. |work=The Atlantic Cities |publisher=[[Atlantic Media Company]] |accessdate=12. rujna 2012.}}</ref> Drugi su preispitivali trebala li se Lučka uprava uopće prihvatiti tog projekta kojikojeg su neki opisivali kao "pogrešan društveni prioritet".<ref>{{Cite news |title=Kheel požuruje Lučku upravu na prodaju Trgovačkog centra |date=12. studeni 1969. |work=The New York Times}}</ref>
 
Dizajn Svjetskog trgovačinskogtrgovačkog centra dobio je dobio niz kritika na svoju estetikuastetiku od [[Američki institut arhitekata|Američkog instituta arhitekata]] i drugih skupina.<ref name="nyt-1966may29" /><ref>{{Cite news |title=Kvarenje siluete zgrada na horizontu grada |author=Steese, Edward |date=10. ožujak 1964. |work=The New York Times}}</ref> [[Lewis Mumford]], autor knjige ''[[Grad u povijesti]]'' i drugih radova na temu [[Urbanističko planiranje|urbanističkog planiranja]], kritizirao je projekt i opisao ga, a i druge nove nebodere, kao "uredski ormar od stakla i metala".<ref>{{Cite news |title=Mumford vidi grad zadavljen zbog viška automobila i ljudi |author=Whitman, Alden |work=The New York Times |date=22. ožujak 1967.}}</ref> Izgled Blizanaca opisan je opisan kao sličan "kutijama u kojima su došli [[Empire State Building]] i [[Chrysler Building]] došli".<ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/1985/02/27/nyregion/about-new-york-39-years-of-observing-the-observers.html |title=About New York: 39 years observing the observers |last1=Geist |first1=William |date=27. veljača 1985. |website=nytimes.com |publisher=New York Times |accessdate=September 23, 2014}}</ref> UskeUski prozoreprozori Blizanaca, samo 46 cm širokeširoki i uokvireneuokvireni čeličnim stupovima koji su ograničavali pogled, mnogi su mrzili.<ref name="pekala" /> Aktivistica i sociologinja [[Jane Jacobs]] je također kritizirala planove za izgradnju Svjetskog trgovinskogtrgovačkog centra, tvrdeći da bi riva grada (izgrađena obala) trebala biti otvorena Njujorčanima da u pogledu na nju uživaju.<ref>Alex Sparburg Alexiou (2006), ''Jane Jacobs: urbani vizionarka'', New Brunswick: Rutgers; ISBN 978-0-8135-3792-4; p. 78.</ref>
 
Velik prostor kojikojeg je trgovinskitrgovački centar zauzimao, zamijenivšizamjenivši tradicionalnije, gusto susjedstvo, neki su kritičali smarali negostoljubivimnegostoljubljivim okolišem koji je poremetio složenu prometnu mrežu tipičnu za Manhattan. Na primjer, u svojoj knjizi ''Pentagon snage'', Lewis Mumford je osudio centar kao "primjer besciljnog gigantizma i tehnološkog egzibicionizma koji sada deru živo tkivo svakog velegrada".<ref>{{Cite book |title=Pentagon snage |author=Mumford, Lewis |year=1970 |publisher=Harcourt Brace Jovanovich |page=342 |isbn=0-15-163974-4}}</ref>
 
Tijekom mnogo godina, ogromni Trg Austina J. Tobina često je bio pod naletima oštrih vjetrova na prizemlju za što je odgovoran [[Venturijev efekt]] između dvaju zgrada.<ref>{{Cite news |title=Kod novog trgovačkog centra, traže se ulice pune života (ali sigurne) |work=The New York Times |url=http://www.nytimes.com/2006/12/07/nyregion/07blocks.html?fta=y |date=7. prosinac 2006. |author=Dunlap, David W}}</ref> Neki naleti vjetra bili su toliko snažni da se promet pješaka morao potpomagati užadima.<ref>{{Cite news |title=Kritičke primjedbe povratku vjetrovitog grada na Manhatanu |work=The New York Times |url=http://www.nytimes.com/2004/03/25/nyregion/25blocks.html |date=25. ožujak 2004. |author=Dunlap, David W}}</ref> Godine 1999. godine ponovno se otvorio trg nakon renoviranja koje je stajaloiznosilo 12 milijuna američkih dolara, a ono je uključivalo izmjenu [[mramor]]nog pločnika sivim i ružičastim [[granit]]nim pločama, postavljanje novih klupa, nove sadilice, nove restorane, prehrambene kioske i restorane s vanjskim stolovima.
 
==Kompleks==
Na tipičan radni dan 50 000 ljudi radilo je u Blizancima<ref>Darton (1999), str. 204</ref>, a 200 000 ljudi posjećivalo kompleks<ref>Darton (1999), str. 8</ref> koji je bio toliko velik da je imao vlastiti poštanski broj: 10048.<ref>{{Cite news |title='Nije moguće isporučiti'; na pošti i dalje piše 'One World Trade Center' |publisher=Newsday (New York) |date=4. veljača 2003. |author=Olshan, Jeremy}}</ref> Blizanci su pružali širok pogled s osmatračnice na vrhu Južnog tornja i restoranarestauranta ''Windows on the World'' na zadnjem katu Sjevernog tornja. Blizanci su postali poznati širom svijeta, pojavljujući se u mnogim filmovima i televizijskim emisijama, kao i na razglednicama i ostalim suvenirimasuvernirima, stoga su postali ikona New Yorka, pored Empire State Buildinga, [[Chrysler Building]]a i [[Kip slobode|Kipa slobode]].<ref>Gillespie (1999), str. 5</ref>
 
==Izvori==