Razlika između inačica stranice »Luise Rainer«

Obrisan 1 bajt ,  prije 2 godine
m
bez sažetka
m
 
[[Karijera]] joj je počela u Njemačkoj kada ju je u dobi od 16 [[godina]] angažirao ugledni kazališni režiser [[Max Reinhardt]]. Nakon nekoliko godina postala je jednom od najeminentnijih glumica njegove kazališne trupe, prije nego što su je agenti studija [[MGM]] pronašli i s njom potpisali trogodišnji ugovor temeljem koga je došla u [[Hollywood]] [[1935]]. Mnogi tadašnji filmaši pretpostavljali su, da će postati druga [[Greta Garbo]], odnosno zamijeniti tadašnju glavnu MGM-jevu zvijezdu.
 
Nakon uloge u filmu »Escapade« ([[1935]].) slijedila je uloga u glazbeno-biografskom filmu »Veliki Ziegfeld« (1936.), koji je, usprkos relativno kratkom nastupu, toliko impresionirao publiku da je dobila [[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Oscara za glavnu žensku ulogu]] i dobila nadimak "Bečka suza".<ref>"Hilary Swank: The Sequel", Los Angeles Magazine, siječanj, 2002. str. 89</ref> SlijedećeSljedeće godine, producent Irving Thalberg, usprkos protivljenja studija, angažirao ju je za ulogu kineske seljanke u filmu »[[Dobra zemlja (1937.)|Dobra zemlja]]«, adaptaciji istoimenog romana književnice [[Pearl S. Buck]]. I za tu se ulogu ispostavilo da je uspješna, te je dobila još jednog "Oscara".<ref>Vieira, Mark A. Hollywood Dreams Made Real, Abrams (2008.) str. 218</ref>
 
Međutim, nakon takvih uspjeha slijedio je brzi sunovrat karijere, te nakon niza nevažnih uloga njen ugovor nije obnovljen, te se vratila u [[Europa|Europu]]. Neki to tumače lošim savjetima njenoga tadašnjega muža, dramatičara [[Clifford Odets|Clifforda Odetsa]],<ref>Affron, Charles, and Edelman, Rob. International Dictionary of Films and Filmmakers, St. James Press (1997.) str. 997–999</ref> odnosno iznenadnoj [[smrt]]i [[Irving Thalberg|Irvinga Thalberga]], koji je bio njen mentor i zaštitnik. Često se Luise Rainer smatra jednim od najdrastičnijih primjera tzv. "oskarovske kletve", odnosno fenomena glumačke karijere koja propada nakon dobivanja "Oscara".<ref>Levy, Emanuel. All About Oscar: The History and Politics of the Academy Awards, Continuum International Publ. (2003.) str. 314</ref>