Ukrajinci u Hrvatskoj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 29:
 
'''Ukrajinci u Hrvatskoj''' ([[ukrajinski]]: '''Українці у Хорватії''', u [[Brodsko-posavska županija|Brodskom posavlju]] poznati i kao '''Galicijani''') su jedna od 22 priznate nacionalne manjine [[Hrvatska|Hrvatske]].
Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 1.977 [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], od čega najviše u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. Do 1931. godine Ukrajinci su u službenim hrvatskim dokumentima evidentirani kao Rusi, a potom su se do 1971. izjašnjavali Rusinima. Od 1996. godine Ukrajinci i [[Rusini u Hrvatskoj]] podijeljeni su u dvije zasebne nacionalne manjine, ali i danas djeluju zajednički kroz pojedinezasebne udruge poput [[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske|Saveza Rusina i Ukrajinaca RH]]. U 2008. godini dio starog članstva formirao je novu središnju organizaciju [[Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske|Ukrajinsku zajednicu RH]] koja također u svojim redovima okuplja mješovito članstvo.
 
Prvi [[Ukrajinci]] doseljavaju u Hrvatsku i susjedne prostore sredinom 18. stoljeća i poznati su kao »Rusini«. Naime svi Ukrajinci zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] sami su se evidentirali kao »Rusini« sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. [[Hrvatska|Hrvatske]] i susjedne prostore [[Ukrajinci]] se u većim skupnima naselili krajem 19. i početkom 20. stoljeća, doselivši uglavnom s prostora zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] odnosno galicijske, zakraptske i bukovinske regije, koje su se nalazile u sklopu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Nakon Berlinskog kongresa 1878. kada je [[Bosna i Hercegovina]] pripojena Austro-Ugarskoj, [[Ukrajinci]] su u sklopu aktivne ekonomske politike počeli naseljavati [[Slavonija|istočnu Hrvatsku]] i sjeverozapadnu Bosnu kao ekonomski migranti kojima je obećana jeftina ili besplatna poljoprivredna zemlja slabije naseljenog ili zapuštenog prostora.