Ukrajinci u Hrvatskoj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m uklonjena promjena suradnika 93.139.44.160 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGaBot
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 28:
[[Datoteka:Grkokatolicka crkva u Sumecu.jpg|mini|255px|Ukrajinska Grkokatolička crkva u [[Šumeće|Šumeću]] kod Slavonskoga Broda]]
 
'''Ukrajinci u Hrvatskoj''' ([[ukrajinski]]: '''Українці у Хорватії''', u [[Brodsko-posavska županija|Brodskom posavlju]] poznati i kao '''GalicijaniGalcijani''') su jedna od 22 priznate nacionalne manjine [[Hrvatska|Hrvatske]].
Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 1.977 [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], od čega najviše u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. Do 1931. godine Ukrajinci su u službenim hrvatskim dokumentima evidentirani kao Rusi, a potom su se do 1971. izjašnjavali Rusinima. Od 1996. godine Ukrajinci i [[Rusini u Hrvatskoj]] podijeljeni su u dvije zasebne nacionalne manjine, ali i danas djeluju zajednički kroz zasebnepojedine udruge poput [[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske|Saveza Rusina i Ukrajinaca RH]]. U 2008. godini dio starog članstva formirao je novu središnju organizaciju [[Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske|Ukrajinsku zajednicu RH]] koja također u svojim redovima okuplja mješovito članstvo.
 
Prvi [[Ukrajinci]] doseljavaju u Hrvatsku i susjedne prostore sredinom 18. stoljeća i poznati su kao »Rusini«. Naime svi Ukrajinci zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] sami su se evidentirali kao »Rusini« sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. [[Hrvatska|Hrvatske]] i susjedne prostore [[Ukrajinci]] se u većim skupnima naselili krajem 19. i početkom 20. stoljeća, doselivši uglavnom s prostora zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] odnosno galicijske, zakraptske i bukovinske regije, koje su se nalazile u sklopu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Nakon Berlinskog kongresa 1878. kada je [[Bosna i Hercegovina]] pripojena Austro-Ugarskoj, [[Ukrajinci]] su u sklopu aktivne ekonomske politike počeli naseljavati [[Slavonija|istočnu Hrvatsku]] i sjeverozapadnu Bosnu kao ekonomski migranti kojima je obećana jeftina ili besplatna poljoprivredna zemlja slabije naseljenog ili zapuštenog prostora.
 
== Povijest doseljenja Ukrajinaca ==
Prvi Ukrajinci, kao i Rusini, na Hrvatske i susjedne prostore pristižu oko 1745. godine. VećinaSvi ihsu stižepoznati izkao GalicijeRusini i većina ih stiže iz [[Zakarpatje|Zakarpatja]] koje se nalazilo u sastavu Habsburške[[Mađarska|Mađarske]]. MonarhijeVećina tih [[Rusini u Hrvatskoj|Rusina]] zadržala je stari naziv i nakon ukrajinskog kulturnog preporoda te početka korištenja službenog naziva Ukrajinci. U bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] na početku su evidentirani kao »Rusi«, zatim kao »Rusini« i na posljetku dio njih kao »Ukrajinci« (uglavnom s prostora Galicije). Cijelo vrijeme su predstavljali jedinstvenu nacionalnu manjinu te su svoje kulturne i druge programe vodili kroz jedinstvenu organizaciju »Savez Rusina-Ukrajinaca Jugoslavije«. Nakon 1996. godine pripadnici koji su i dalje koristili naziv »Rusini« odlučili su stvoriti zasebnu [[Nacionalna manjina|nacionalnu manjinu]] odijeljenju od ukrajinske što je učinjeno za vrijeme saborskog zastupnika [[Miroslav Kiš|Miroslava Kiša]].
 
=== Razdoblje Austro-Ugarske ===