Ukrajinci u Hrvatskoj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 93.139.44.160 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGaBot Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 28:
[[Datoteka:Grkokatolicka crkva u Sumecu.jpg|mini|255px|Ukrajinska Grkokatolička crkva u [[Šumeće|Šumeću]] kod Slavonskoga Broda]]
'''Ukrajinci u Hrvatskoj''' ([[ukrajinski]]: '''Українці у Хорватії''', u [[Brodsko-posavska županija|Brodskom posavlju]] poznati i kao '''
Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 1.977 [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], od čega najviše u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. Do 1931. godine Ukrajinci su u službenim hrvatskim dokumentima evidentirani kao Rusi, a potom su se do 1971. izjašnjavali Rusinima. Od 1996. godine Ukrajinci i [[Rusini u Hrvatskoj]] podijeljeni su u dvije zasebne nacionalne manjine, ali i danas djeluju zajednički kroz
Prvi [[Ukrajinci]] doseljavaju u Hrvatsku i susjedne prostore sredinom 18. stoljeća i poznati su kao »Rusini«. Naime svi Ukrajinci zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] sami su se evidentirali kao »Rusini« sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. [[Hrvatska|Hrvatske]] i susjedne prostore [[Ukrajinci]] se u većim skupnima naselili krajem 19. i početkom 20. stoljeća, doselivši uglavnom s prostora zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] odnosno galicijske, zakraptske i bukovinske regije, koje su se nalazile u sklopu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Nakon Berlinskog kongresa 1878. kada je [[Bosna i Hercegovina]] pripojena Austro-Ugarskoj, [[Ukrajinci]] su u sklopu aktivne ekonomske politike počeli naseljavati [[Slavonija|istočnu Hrvatsku]] i sjeverozapadnu Bosnu kao ekonomski migranti kojima je obećana jeftina ili besplatna poljoprivredna zemlja slabije naseljenog ili zapuštenog prostora.
== Povijest doseljenja Ukrajinaca ==
Prvi Ukrajinci
=== Razdoblje Austro-Ugarske ===
|