Inačica od 28. lipnja 2018. u 17:42 uredi Kiprianos42 (razgovor \| doprinosi) 151 edit Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 28. lipnja 2018. u 17:44 uredi ukloni ovu izmjenu Kiprianos42 (razgovor \| doprinosi) 151 edit Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 6: Sam [[manastir]] nastaje negdje u [[16. stoljeće\|16.st.]] na mjestu nekadašnje drvene crkve. Prema arhitektonskom obliku, može se reći da je [[manastir]] sagrađen prema tradiciji Moravske graditeljske škole. Budući kako je mjesto mirno i daje spokoj onome koji tamo boravi, [[manastir]] još također nosi naziv Remeta<ref>[http://http://eparhija-slavonska.com/hr/manastiri/], Eparhija slavonska, pristupljeno, 28.6.2018..</ref> Dugi niz godina u ovom manastiru bio je prepisivački centar, gdje su prepisivani mnogi spisi. Valja istaknuti kaligrafa Mateka koji je prepisao Parenesis sv. [[Efrem Sirijski\|Efrema Sirijskog]]. Danas se mnoge knjige koje su ovdje prepisivane čuvaju u Episkopskoj knjižnici u [[Pakrac\|Pakracu]]. Bitno je još naglasiti da je u vrijeme obnove [[Srpska pravoslavna Crkva\|Pećke patrijaršije]], ovaj manastir bio sjedište Požeške eparhije (kasnije: [[Slavonska eparhija]] od [[1557]] godine. Manastir se suočio s mnogim događanjima koji su uništavali kao povlačenje [[Osmanlijsko carstvo\|Turaka]], [[potres\|potresi]] te ratovi. U vrijeme [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] manastir je jako uništen. Nakon rata, tadašnji nadstojatelj manastira Milutin Amidžić obnavlja i vraća duh u njega. ==Manastir danas== Nakon smrti Milutina Amidžića, u [[manastir]]u 20 godina nije nitko boravio. Dolaskom monaha Pavleta, koji je kasnije postao i [[iguman]], [[monah\|monasi]] se polako vraćaju kako mjesno stanovništvo kaže "slavonsku svetinju". Također u manastiru se nalazi i kost [[Sv. Anastazija\|Sv. Anastazije]] ili Stošije. ==Izvor==

Manastir Orahovica: razlika između inačica