Demokratski socijalizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
Pristaše ovakve političke filozofije demokratski socijalizam ne vide kao utopijsko društveno stanje u neodređenoj budućnosti, već kao proces nadilaženja kapitalizma demokratskim sredstvima, koji slijedi višestoljetnu tradiciju emancipatorskih borbi radnika, poljoprivrednika, žena, manjina i starosjedilaca. To demokratsko nadilaženje gospodarskog kapitalizma se odvija:
 
* '''Na političkompolitičkoj nivourazini''' oblikovanjem i uvođenjem novih oblika saradnje zajednice u suodlučivanju o javnim pitanjima, kao što su participativni proračun, [[izravna demokracija|izravna demokracija]] na lokalnoj razini (sa građanskim skupovima i javnim skupštinama) i zamijena predstavničkog sustava izravnim učešćem u suodlučivanju i delegatskim sustavom;
* '''Na mikroekonomskommikroekonomskoj nivourazini''' sa uvođenjem oblika ekonomske [[izravna demokracija|demokracije]], kao što su zajedničko vlasništvo zaposlenih, su- i samoupravljanje, te zadružništvo;
* '''Na makroekonomskommakroekonomskoj nivourazini''' sa ukidanjem tržišta i konkurencije kao društvenih mehanizama koji u kapitalizmu prouzrokuju stalne krize i sa uspostavljanjem alternativnih načina koordinacije proizvodnje i raspodjele dobara kao što su saradnja između proizvodnih jedinica umjesto konkurencije i demokratsko planiranje umjesto ”slijepe” tržišne proizvodnje;
* '''U odnosu prema okolišu''' sa planiranjem obima gospodarstva u skladu sa nosećim i obnovljivim sposobnostima okoliša, te sa održivim i stabilnim gospodarskim rastom temeljenim na preraspodjeli već postojećeg bogatstva i istovremenom uvođenju ekološki prihvatljivih tehnologija; za to treba na globalnoj razini obezbjediti jednakopravan pristup svake pojedinke i svakog pojedinca vodi za piće, obradivom zemljištu i drugim prirodnim resursima koji omogućavaju pristojni život;
* '''U odnosu prema klasnim i identitetskim pitanjima''' sa ukidanjem kako klasnih razlika između rada i kapitala tako i svih drugih oblika nejednakosti i podređenosti na društvenoj razini, naročito diskriminacije na osnovi rase, spola, seksualne orijentacije, nacionalne ili etničke pripadnosti, svjetonazora i hendikepa.