Demokratski socijalizam: razlika između inačica

'''Demokratski socijalizam''' je politička filozofija koja zagovara kao krajnji cilj [[demokracija|demokratsko]] nadilaženje gospodarskog kapitalizma i uspostavljanje društveno-gospodarskog sustava temeljenog na [[izravna demokracija|izravnoj demokraciji]] u politici i ekonomiji, te na demokratski planiranoj proizvodnji.<ref>Busky, Donald F. (July 20, 2000). Democratic Socialism: A Global Survey. Praeger. pp. 7–8. ISBN 978-0275968861. Democratic socialism is the wing of the socialist movement that combines a belief in a socially owned economy with that of political democracy.</ref> U pitanju je, dakle, sustav proizvodnje i raspodjele koji bi bio u skladu sas potrebama svake pojedinke i svakog pojedinca, te društva kao cjeline, i koji bi uzimao u obzir nosive kapacitete i uvjete obnove okoliša.

Pristaše ovakve političke filozofije demokratski socijalizam ne vide kao [[Utopija|utopijsko]] društveno stanje u neodređenoj budućnosti, većnego kao proces nadilaženja kapitalizma demokratskim sredstvima, koji slijedi višestoljetnu tradiciju emancipatorskih borbi radnika, poljoprivrednika, žena, manjina i starosjedilaca. To demokratsko nadilaženje gospodarskog kapitalizma se odvija:

* '''Na političkoj razini''' oblikovanjem i uvođenjem novih oblika saradnjesuradnje zajednice u suodlučivanju o javnim pitanjima, kao što su participativni proračun, [[izravna demokracija|izravna demokracija]] na lokalnoj razini (sas građanskim skupovima i javnim skupštinama) i zamijenazamjena predstavničkog sustava izravnim učešćemsudjelovanjem u suodlučivanju i delegatskimpredstavničkim sustavom;

* '''Na mikrogospodarskoj razini''' sa uvođenjem oblika ekonomske [[izravna demokracija|izravne demokracije]], kao što su zajedničko vlasništvo zaposlenih, su-suodlučivanje i samoupravljanje, te zadružništvo;

* '''Na makrogospodarskoj razini''' sa ukidanjem tržišta i konkurencije kao društvenih mehanizama koji u kapitalizmu prouzrokuju stalne krize i sa uspostavljanjem alternativnih načina koordinacije proizvodnje i raspodjele dobara kao što su saradnjasuradnja između proizvodnih jedinica umjesto konkurencije i demokratsko planiranje umjesto ”slijepe” tržišne proizvodnje;

* '''U odnosu prema okolišu''' sa planiranjem obimaobujma gospodarstva u skladu sas nosećim i obnovljivim sposobnostima okoliša, te sa održivim i stabilnim gospodarskim rastom temeljenim na preraspodjeli već postojećeg bogatstva i istovremenom uvođenju ekološki prihvatljivih tehnologija; za to treba na globalnoj razini obezbjeditiosigurati jednakopravan pristup svake pojedinke i svakog pojedinca vodi za piće, obradivom zemljištu i drugim prirodnim resursima koji omogućavajuomogućuju pristojnipristojan život;

* '''U odnosu prema klasnim i identitetskimpitanjima pitanjimaidentiteta''' sa ukidanjem kako klasnih razlika između rada i kapitala tako i svih drugih oblika nejednakosti i podređenosti na društvenoj razini, naročito diskriminacije na osnovi rase, spola, seksualne orijentacije, nacionalne ili etničke pripadnosti, svjetonazora i hendikepa.

Pristaše ove političke filozofije su svijesne da ova politika ne može opstati u samo jednoj državi i zauzimaju se za internacionalizam. Zauzimaju se za nadilaženje svjetskog kapitalizma, te se stoga nadovezuju na emancipatorske pokrete i stranke iz cijelog svijeta. Borba se pozicionira u svjetski anti-kapitalističkiantikapitalistički pokret, kojega čine različiti radnički i sindikalni pokreti, te demokratsko-ljevičarske stranke, organizacije i pojedinci.

Emancipatorski pokreti za promjenu sustava se naime organizujuorganiziraju na dva načina. S jedne strane organizuju se organizuju kao stranke koje žele dobiti demokratsku političku moć i djelovati kao protusustavski režim, a s druge strane kao pokreti koji se bore za promijenupromjenu sustava bez želje za preuzimanjem političke vlasti. Idealna pozicija je jednakovrijedno udruživanje obje protusustavske strategije za dostizanje istog cilja: onih koji djeluju odozdo, i mijenjaju dosadašnje društvene odnose, i onih koji u formalnom političkom prostoru mijenjaju politike odozgo.<ref>www.demokraticni-socializem.si/</ref>

Termin "demokratski socijalizam" se koristi se i kao sinonim za "socijalizam", ali se pridjev "demokratski" koristi za razlikovanje demokratskih socijalista od boljševizma i marksističko-lenjinističkog modela izgradnje socijalizma, koji se smatra nedemokratskim i autoritarnim, te iskrivljenjem plemenite ideje socijalne pravde.

{{reflistizvori}}