Nizozemska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje trollanja Oznaka: zamijenjeno preko 90 % teksta |
m uklonjena promjena suradnika Ulju (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika L E M G T H Oznake: brzo uklanjanje uklanjanje |
||
Redak 1:
{{dz}}
{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Nizozemska |
izvorno_ime = Nederland |
ime_genitiv = Nizozemske |
eng_ime = Netherlands |
zastava = Flag of the Netherlands.svg |
grb = Royal Coat of Arms of the Netherlands.svg |
lokacija = EU-Netherlands.svg |
službeni_jezik = [[Nizozemski jezik|nizozemski jezik]] i <br> [[Frizijski jezici|frizijski jezici]] <b><sup>1)</sup></b> |
glavni_grad = [[Amsterdam]] <br> sjedište vlade: [[Haag]] (Den Haag) |
predstavnik_države_množina = Kraljice |
predstavnik_države = Kralj |
predstavnik_države_osoba = [[Willem-Alexander]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Mark Rutte]] |
površina_poredak = 131 |
površina = 41.526 |
vode = 18.41 |
stanovništvo_poredak = 58 |
stanovništvo = 16,669.112 |
godina_popisa = 2006 |
gustoća_stanovništva = 395 |
neovisnost = Od [[Španjolska|Španjolske]] <br> [[26. srpnja]] [[1581.]] |
BDP_PKM_godina = 2006. |
BDP_PKM = 503.394 milijarda $ |
BDP_PKM_rang = 23. |
BDP_PKM_per_capita = 30.876 $ |
BDP_PKM_per_capita_rang = 15. |
valuta = [[euro]] <b><sup>2)</sup></b> |
stoti_dio_valute = 100 centa |
vremenska_zona = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti |
himna = [[Wilhelmus]]<br /><center>[[File:United States Navy Band - Het Wilhelmus.ogg|noicon|center]]</center> |
internetski_nastavak = [[.nl]] |
pozivni_broj = +31 |
komentar = <sup>1)</sup> [[Donjosaksonski jezik|Donjosaksonski]] i [[limburški jezik|limburški]] službeno su priznati [[Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima|regionalni jezici]]; </br><b><sup>2)</sup></b> Do [[2001.]] [[nizozemski gulden]] |
moto = Je maintiendrai <br> ([[francuski jezik|fra.]]: "''Održat ću''")
}}
'''Nizozemska''' je zemlja koja čini dio [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]. Nalazi se u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]] a graniči s [[Njemačka|Njemačkom]] na [[istok]]u i [[Belgija|Belgijom]] na [[jug]]u. Glavni grad Nizozemske je [[Amsterdam]] a sjedište vlade je u [[Haag|Haagu]]. [[Karibi|Karipski]] otoci [[Bonaire]], [[Sint Eustatius]], te [[Saba (otok)|Saba]] također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.
Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km<sup>2</sup> što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km<sup>2</sup>). Oko 18% površine sačinjava voda a veliki dio zemlje se nalazi ispod [[Razina mora|razine mora]]. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se [[Polder|polderi]]. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija.
Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568-1648) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv [[Španjolska|španjolske]] vlasti. 1579. dolazi do stvaranja [[Utrecht|Utrechtške]] unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Niskih Zemalja. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u [[Münster|Münsteru]]. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u [[Nacionalna država|nacionalnu državu]], isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u [[Bruto domaći proizvod|BDP-u]] po stanovniku (2011) te treće mjesto u [[HDI|ljudskom razvojnom indeksu]] (2011). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini.
Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, [[društveni poredak]] kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača [[Europska unija|Europske unije]], [[NATO|NATO saveza]] te [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]]. Zajedno sa [[Belgija|Belgijom]] i [[Luksemburg|Luksemburgom]] sačinjava [[Benelux]]. [[Haag]] igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom [[EUROPOL|Europola]].
==Naziv==
Za vrijeme vladavine Kraljevine Burgundije vojvoda Niskih Zemalja, koji uglavnom prebiva u [[Flandrija|Flandriji]] ili u [[Brabant|Brabantu]], Niske Zemlje naziva ''les pays de par deça'' što u prijevodu znači ''zemlje ovdje prijeko''. To je u opreci sa ''les pays de par delà'', što pak znači ''zemlje tamo prijeko'' a odnosi se na samu [[Burgundija|Burgundiju]]. Naziv ''niske zemlje (pri moru)'' također biva korišten.
U 15. stoljeću dolazi u uporabu naziv ''Nederlanden'' (Niske Zemlje). Za razliku od naziva susjednih država poput [[Francuska|Francuske]] ili [[Engleska|Engleske]], ovaj naziv nije etničkog podrijetla već je zemljopisni termin koji tek naznačuje odnos prema nekom drugom višem terenu. Nazivi koji sadrže ''Nieder-'' koriste se u raznoraznim mjestima na njemačkom govornom području. ''Niderlant'' je u kasnom srednjem vijeku prostor između rijeka [[Meuse|Maas]] i [[Rajna|Rajne]] što uključuje i današnji ''Niederrhein'' prostor na samom zapadu [[Njemačka|Njemačke]]. Područje znano kao ''Oberland'' počinje u okolici grada [[Köln|Kölna]].
U širem smislu se termin mogao odnositi i na deltu rijeka [[Scheldt]], Maas i Rajne, no u tom slučaju se koristi množinski oblik. Većim značajem i važnošću Niskih zemalja dolazi do uporabe termina specifično samo za te prostore. Od otprilike 1490. godine se tako nazivaju i Burgundsko-Hapsburške provincije. Pored naziva ''Vlaanderen'' (Flandrija), ''de Nederlanden'' (Niske zemlje) postaje najučestalije korišteni termin polovicom 16. stoljeća. U francuskom se koristi ''Pays-Bas'', talijanskom ''Paesi Bassi'' a njemačkome ''Niederlande''. U nizozemskom se koriste i jedninski i množinski oblici dočim francuski i engleski (''Low Countries'') koriste isključivo množinu.
Kartograf Ortelius koristi 1570. naziv ''Neder-Germanië'' (Niska-Njemačka). [[Renesansa|Renesansni]] humanisti vraćaju ponovno u uporabu naziv ''Belgica'' kojeg je osmislio [[Gaj Julije Cezar]]. Nakon Nizozemske revolucije ostaju nazivi ''Belgium'' i ''Nederlandt'' u uporabi kako za Nizozemsku u cijelosti tako i za pojedine države. Kolonija [[Nova Nizozemska]] se u latinskom naziva ''Nova Belgica'' ili pak ''Novum Belgium''. U vrijeme Španjolske i Austrijske uprave se koristi naziv ''Belgium Regium'' dok se ''Belgium Foederatum'' koristi samo za Republiku Ujedinjenih Niskih Zemalja. Kasnije se inozemstvu sve češće na Republiku referira pod nazivom ''Holland''.
==Zemljopis==
Nizozemska se nalazi na sjeverozapadu [[Europa|Europe]] a graniči sa [[Sjeverno more|Sjevernim morem]], [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Belgija|Belgijom]]. Duljina kopnene granice iznosi 1027 kilometara a duljina obale je 451 kilometar.
[[Datoteka:The_Netherlands_compared_to_sealevel.png|thumb|300px|lijevo|Nizozemska bez nasipa. Otprilike 27% površine Nizozemske, uključujući najgušće naseljeni i ekonomski važni zapad, leži ispod razine mora.]]
===Voda===
Nizozemska je sa sjevera i sa zapada omeđena [[Sjeverno more|Sjevernim morem]]. Na sjeveru se nalaze pješčani vadenski otoci (također poznati i kao ''Frizijski'' otoci), niz preprečnih otoka južno od kojih se nalazi plitko [[Vadensko more]] (nizoz. ''Waddenzee''). U samom središtu zemlje se nalazi IJsselmeer (u prijevodu ''Jezero IJssel''), na mjestu nekadašnjeg Zuiderzee jezero koje je izgradnjom Afsluitdijk prepreke 1932. godine zatvoreno te sada sadrži samo slanu vodu. Važnija ušća i estuariji su Dollard i Lauwers na sjeveru, Hollandsch Diep, Haringvliet, Grevelingenmeer te Ooster i Westerscheide na jugozapadu. Nizozemska obala prolazi kroz dvodnevnu morsku mijenu čija amplituda duž obalu varira između 1,5 i 2 metra, ovisno o utjecaju vjetra. Pored vertikalnog kretanja vode postoji i vodoravno kretanje, tzv. plimne utrke. Zbog relativno blagih temperatura (3 °C zimi i 16 °C ljeti) Vadensko more i Oosterschelde prepuni su [[iverak zlatopjeg|iverkom zlatopjegom]], listom i dagnjama.
===Poplave===
[[Datoteka:TB 1953 1.jpg|mini|250px|desno|Proboj nasipa kod poplave 1953.]]
Kroz stoljeća, nizozemska [[obala]] se znatno mijenjala zbog prirodnih katastrofa i ljudskog djelovanja. Jedan od najvećih gubitaka zemlje dogodio se 1134. godine, kada je stvoreno [[otočje]] Zeeland, na jugozapadu Nizozemske.
Dne 14. prosinca 1287., dogodila se poplava na dan [[Sveta Lucija (mučenica)|Svete Lucije]], koja je razorila Nizozemsku i [[Njemačka|Njemačku]], a poginulo je oko 50 000 ljudi. To je bila najrazornija [[poplava]] u [[povijest]]i, za koju postoje zapisi.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1485002/Zuiderzee-floods] "Zuiderzee floods" (Netherlands history), Britannica Online Encyclopedia.</ref> 1421. nastala je poplava na dan [[Sveta Elizabeta Ugarska|Svete Elizabete Ugarske]], koja zbog loše gradnje, uništava novi [[polder]] i poplavljuje 72 km<sup>2</sup> zemlje. Zadnja velika poplava se dogodila 1953., kada je snažna oluja razrušila nekoliko nasipa na jugozapadu Nizozemske i više od 1800 ljudi se utopilo. Nizozemska [[vlada]] odlučuje otvoriti radove, pod nazivom [[Delta projekt (Nizozemska)|Delta projekt]], kojim bi se nizozemska obala zaštitila od budućih poplava. Projektu je trebalo više od 30 godina da se završi. <ref> Lamb H.H. and Frydendahl Knud: ''Historic Storms of the North Sea, British Isles and Northwest Europe''. Cambridge University Press,1991.</ref>
Polder je nekadašnje morsko dno koje je isušeno gradnjom [[brana|brane]] i [[Sisaljka|crpljenjem vode]]. Niži je od [[Razina mora|razine mora]], a da ga more ne preplavi, sprečava brana. Izgradnjom poldera Nizozemska je dobila mnogo novog teritorija, proširila se na račun [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]. Polder se koristi kao i svako drugo zemljište: za poljoprivredu, gradnju naselja, prometnica. [[Amsterdam]]ska [[zračna luka]] nalazi se u polderu.
Osvajanje novog zemljišta počinje izgradnjom nasipa (širokim do 100 m i visokim do 15 m). Obično se ogradjuju geometrijski pravilne četverokutne ili višekutne plohe. Prve dvije godine voda se postupno crpi sa zemlje. U sljedeće četiri godine, na dobivenom slanom zemljištu prvo se uzgajaju biljke koje podnose slanu vodu i koje pridonose učvršćivanju zemljišta. Tek nakon potpunog oslobađanja zemlje od [[soli]], a to je nakon gotovo osam godina, počinje stvarno iskorištavanje poldera kao obradivih površina za uzgoj kultiviranih [[Biljke |biljaka]].
[[Datoteka:KinderdijkMolens klein.jpg|mini|250px|lijevo|Vjetrenjače u Nizozemskoj]]
Sve do 19. st. za isušivanje poldera koristile su se vjetrenjače. U 17. st. tzv. "zlatnom dobu" Nizozemske, dosegnut je vrhunac. Tada je u Nizozemskoj radilo oko 10 000 [[Vjetrenjače|vjetrenjača]], jer osim za isušivanje poldera vjetrenjače su služile u prehrambenoj i tekstilnoj industriji, industriji papira, pa čak i za proizvodnju ulja, senfa i boja. [[Energija vjetra]] u 19. st. zamijenjena je pumpama pokretanim [[Para|parom]], a danas se koriste električne i pumpe pokretane [[dizel]]skim gorivom. Vjetrenjače danas predstavljaju kulturnu atrakciju i neizostavan su detalj nizozemskog krajolika.
==Uprava i organizacija==
[[Kraljevina Nizozemska]] je država koja se sastoji od Nizozemske, teritorija u Zapadnoj Europi i karipskih teritorija Bonaire, Saba i Sint Eustatius (koji pripadaju Nizozemskoj), te od zemalja [[Aruba]], [[Curaçao]] i Sint Maarten. Iako su sve četiri zemlje Kraljevstva jednakopravni dijelovi teritorija Kraljevstva, politički status im je donekle različit. Europski dio je podijeljen na dvanaest provincija dok se karipski otoci smatraju posebni općinama gdje svakom od njih direktno upravlja državna vlada.
===Vlada===
Nizozemska je [[ustavna monarhija]] i parlamentarna demokracija. Važniji događaji u političkoj povijesti su izmjena Ustava 1848. godine pod vodstvom liberalnog vođe Thorbeckea, kojom se između ostaloga staje na kraj moći kralja, uvodi kraljevska nepovredivost te ministarska odgovornost za političke odluke se a parlament dobiva mnogo veći utjecaj te 1919. godina kada se uvodi opće pravo glasa. Nizozemsku politiku dugi niz godina karakterizira tzv. ''verzuiling'' (fragmentacija stanovništva u društvene "stupove") no istovremeno postoji velika težnja za postizanjem opće suglasnosti. Sa međunarodne perspektive je Nizozemska najpoznatija po svojoj liberalnoj politici na polju droga, prostitucije, eutanazije te istospolnih brakova. Glavni grad Nizozemske je [[Amsterdam]]. [[Haag]] je međutim još od šesnaestog stoljeća gotovo bez prekida sjedište vlade i monarha.
[[Datoteka:Den Haag Binnenhof.jpg|thumb|desno|250px|Binnenhof ([[Haag]]) je središte nizozemske politike]]
Dioba vlasti u Nizozemskoj nije u potpunosti sukladna sa ''trias politica''. [[Poglavar države]] je od 2013. godine kralj [[Willem-Alexander]]. Zajedno sa ministarskim savjetom države ona formira vladu Nizozemske, te ta vlada posjeduje [[Izvršna vlast|izvršnu vlast]] dočim je monarhov utjecaj veoma ograničen. Predsjedatelj savjeta ministara je premijer, trenutačno [[Mark Rutte]]. Ministri kao i državni sekretari koji zajedno sa njima sudjeluju pri vođenju ministarstava formiraju kabinet. Trenutačni kabinet je manjinski, sačinjenj od stranaka [[VVD]] i [[CDA]] te uz potporu opozicijske stranke [[PVV]]. Najvažniji savjetodavni organ vlade je Državni Savjet čiji je [[de jure]] predstojnik poglavar države.
Zakonodavnu vlast dijeli vlada sa parlamentom, Staten-Generaalom koji se sastoji od dvije komore. Obje komore moraju iskazati suglasnost sa davanje zakona i mogu pozivati ministre na odgovornost. Tweede Kamer (druga komora) je donji dom i sastoji se od 150 mjesta dodjeljenih na temelju državnih izbora koji se održavaju svake četiri godine. Gornji dom parlamenta je Eerste Kamer (prva komora), čijih 75 mjesta dodjeljuju članovi provincijskih odbora.
Za sudbenu vlast kraljica bira doživotne suce. Za građansko pravo i kazneno pravo je zadužen Hoge Raad der Nederlanden, dok je za administrativno pravo najviši sud Raad van State.
===Političke stranke===
[[Datoteka:Zetelverdeling Tweede Kamer 2010 heden.png|250px|thumb|lijevo|Trenutna podjela mjesta u drugoj komori]]
Zbog [[Višestranački sustav|višestranačkog sustava]] i velikog broja stranaka još nikada nijednoj stranci od 18. stoljeća nije uspjelo dobivanje apsolutne većine u parlamentu.
Ugrubo se politički sistem može podijeliti na tri bloka: kršćanskodemokratski, sa CDA i ChristenUnie kao glavnim predstavnicima, socijalnodemokratski, sa PvdA kao najvećom strankom i liberalnodemokratski sa VVD kao najvećom strankom. Od sedamdeseteih godina se sustav nekoliko puta fragmentirao. Stranke poput CDA gubile su mjesta dok su nove stranke poput D66 i GroenLinks tijekom devedesetih a SP u prethodnih nekoliko godina zabilježile popriličan uspjeh na izborima.
Posljednjih godina se najveći razvoj dogodio među strankama desnice. 2002. godine stvara Pim Fortuyn svoju listu (''Lijst Pim Fortuyn''), koja već iste godine dobiva 26 mjesta. Kakogod, stranka se ubrzo raspada te nestaje na izborima 2006. posve iz druge komore. Iste godine je ustanovljena stranka Partij voor de Vrijheid. Pod vodstvom Geerta Wilders stranka zauzima 9 mjesta u drugoj komori. Na izborima 9. lipnja 2010. dobivaju 24 mjesta.
===Upravna struktura===
{| class="wikitable sortable" style="text-align: center; float:right; margin-left: 1em; margin-bottom: 1em; font-size: 85%;"
!Provincija
!Stanovništvo
!Gustoća po km<sup>2</sup>
!Glavni grad
| rowspan="13"|[[Datoteka:NederlandseProvinciesLarge.png|250px|Pregled 12 nizozemskih provincija]]
|-
|Groningen
|577.081
|247
|[[Groningen]]
|-
|Friesland
|646.318
|193
|Leeuwarden
|-
|Drenthe
|490.870
|186
|Assen
|-
|Overijssel
|1.130.380
|340
|Zwolle
|-
|Flevoland
|387.698
|274
|Lelystad
|-
|[[Gelderland]]
|1.999.135
|402
|[[Arnhem]]
|-
|[[Utrecht]]
|1.220.324
|881
|Utrecht
|-
|Sjeverni Holland
|2.668.197
|999
|Haarlem
|-
|Južni Holland
|3.502.595
|1244
|[[Haag]]
|-
|Zeeland
|381.477
|213
|Middelburg
|-
|Sjeverni-Brabant
|2.444.435
|497
|'s-Hertogenbosch
|-
|Limburg
|1.122.990
|522
|[[Maastricht]]
|}
Nizozemska je decentralizirana država u kojoj brojne teritorijske jedinice posjeduju upravnu moć. Upravne razine se sastoje od tzv. ''Rijksoverheid'' (u prijevodu - carska/državna vlada) odnosno centralne vlade sa dvanaest provincija, 421 općinom i 27 watterschappa (dijelovi određeni na temelju nasipa, brana i poldera).
Provincije su djelatne na području [[Regionalno planiranje|regionalnog planiranja]], [[Infrastruktura|infrastrukture]], ekonomije, kulture te okoliša. Vode također brigu i o općinama te watterschap područjima. Rednovnu upravu svake provincije formira organ ''Gedeputeerde Staten'' kojeg pak kontrolira ''Provinciale Staten''. Potonji s druge strane biraju sami građani provincija.
Općine čine treću upravnu razinu u Nizozemskoj. Najviši upravni organ unutar općina su općinski savjeti koje se bira svake četiri godine.
===Školstvo===
Školovanje je obavezno od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon petog rođendana djeteta sve do kraja školske godine u kojoj dijete navrši šesnaest godina. Djeca većinom kreću već od četvrte godine u osnovnu školu. U školskoj godini kada dijete navrši sedamnaest godina ono mora obavezno pohađati školu barem dva puta tjedno. U slučaju da škola ima ugovor o praktičnoj nastavi, obavezna nastava se može smanjiti na jedan dan tjedno.
Školovanje može započeti u vrtiću. Zatim slijedi osnovna škola (''basisonderwijs''). Nakon osnovne škole dolazi sekundarno odnosno ''nastavljeno'' školovanje (''voortgezet onderwijs'') koje je ekvivalent srednjoj školi. Potom preostaje odabir između tri moguća usmjerenja višeg školovanja - strukovno, više poslovno te sveučilišno školovanje.
==Gospodarstvo==
Na nizozemskim polderima, tim mukotrpno isušenim dijelovima nekadašnjega plitkog morskog i [[jezero|jezerskog]] dna, razvio se jedan od najznačajnijih europskih agrara.
Nizozemska je danas najveći europski izvoznik poljoprivrednih proizvoda. To se prije svega odnosi na mliječne proizvode (npr. sir gouda, koji naziv nosi po nizozemskom gradu [[Gouda]]). Nizozemski izvoz cvijeća (tulipani) čini 65% svjetskog izvoza. Tulipani potječu iz [[Turska|Turske]], a oko [[1500.]] godine prvi primjerci uvezeni su u Nizozemsku.<ref>Vojmil Žic, s. Valerija Kovač i Verica Blažinić, ''Mak'', Nadbuskupski duhovni stol, Zagreb, travanj 2008., ISSN 1331-2731</ref>
==Stanovništvo==
===Demografija===
Nizozemska ima 16,847,007 stanovnika (2011.). U usporedbi sa ostatkom Europe je broj stanovnika u Nizozemskoj u prethodnih pedesetak godina doživio relativno brz porast: 3 milijuna 1850. godine, 5 milijuna 1900., 10 milijuna 1950. te 16 milijuna 2000. godine.<ref>[http://www.populstat.info/Europe/netherlc.htm Populstat: historical demographical data]</ref> Broj stanovnika Belgije, usporedbe radi, je 1850. iznosio 4,5 milijuna (za polovicu više nego u Nizozemskoj), dok sada iznosi tek 10 milijuna. Središnji Zavod za Statistiku očekuje rast stanovništva do maksimalnih 17,5 milijuna 2038. godine nakon čega bi trebao uslijediti pad.<ref>[http://www.cbs.nl/NR/rdonlyres/EB986187-DFD1-4EBA-ABC2-E14A8E9B21B0/0/2009k1b15p15art.pdf Bevolkingsprognose 2008-2050: naar 17,5 miljoen inwoners], [[Centraal Bureau voor de Statistiek]], 1e kwartaal 2009</ref>
[[Datoteka:BevolkinsdichtheidNederland.png|thumb|lijevo|250px|[[Gustoća stanovništva]] po provinciji u Nizozemskoj.]]
S [[Gustoća stanovništva|gustoćom stanovništva]] od 401,4 po četvornome kilometru (2011.) Nizozemska pripada najgušće naseljenim zemljama na svijetu. Pa ipak, Nizozemska ne broji nijedan grad sa više od milijun stanovnika. Postoji dvadeset i pet općina sa više od sto tisuća stanovnika. Četiri najnaseljenija grada su [[Amsterdam]], [[Rotterdam]], [[Haag]] i [[Utrecht]], sva četiri od njih na zapadu zemlje. U isprepletenoj mreži među njima leži niz srednje velikih gradova koji zajedno čine t.zv. ''[[Randstad]]'' (u prijevodu ''rubni grad'') koji sadrži oko 40% ukupnog stanovništva Nizozemske.
[[Južni Holland]] je sa više od tri i pol milijuna stanovnika najnaseljenija provincija zemlje, a slijede joj [[Sjeverni Holland]] i [[Sjeverni Brabant]] (oba sa oko dva milijuna). U potonjoj provinciji se nalazi t.zv. [[BrabantStad]], sačinjen od pet gradova sa ukupno 1,5 milijuna stanovnika i oko 20% industrijske proizvodnje cijele Nizozemske. Na istoku se nalaze [[Arnhem]]-[[Nijmegen]] i Twentestad - dvije nešto manje aglomeracije, te u urbanom dijelu Limburga na samome jugu [[Maastricht]]-Sittard-Geleen-Heerlen-Kerkrade. Pored već navedenih gradova postoji još nekolicina gradova koji obnašaju važniju ulogu na regionalnoj razini, poput [[Groningen|Groningena]] i [[Leeuwarden|Leeuwardena]] na sjeveru te [[Maastricht|Maastrichta]] na jugu. Oko 82% cjelokupnog stanovništva Nizozemske živi u gradovima.<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nl.html CIA World Factbook: Netherlands - People], 2008</ref>
Nizozemska je kroz povijest bila meta mnogobrojnih imigracija, od kojih su neke više a neke manje asimilirane. Prema brojevima statističkog zavoda iz 1. siječnja 2005. godine, 80,9% stanovnika su [[Nizozemci]], 2,4% [[Indonežani]], 2,4% [[Nijemci]], 2,2% [[Turci]], 2,0% [[Surinamci]], 1,9% [[Marokanci]], 0,8% Antilijanci i Arubanci uz 6,0% preostalog stanovništva. U periodu od 1845. do 1860. godine te u prvih dvadesetak godina nakon Drugog svjetskog rata je velik broj Nizozemaca također emigrirao, poglavito u Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Australiju, Južnoafričku Republiku te na Novi Zeland.
Od 2005. godine su [[Frizijci]] priznati kao [[nacionalna manjina]].
===Jezici===
[[Službeni jezik]] je [[nizozemski]]. U provinciji [[Friesland]] je pored njega i [[Frizijski]] služben. Jidiš i Romski su 1996. priznati kao ne-teritorijalni jezici. [[Donjosaksonski]] (''Nedersaksisch'') i [[Limburški]] su djelomično priznati kao regionalni jezici.
Velik dio stanovništva Nizozemske govori više od jednog jezika. Za to je velikim dijelom odgovoran opširan program učenja jezika, kontakt sa susjednim državama te prisutnost velikog broja doseljenika. Mnogi Nizozemci govore [[Engleski]], [[njemački]] i [[francuski]] kao drugi jezik. Alohtoni (doseljenici) prve i druge generacije uglavnom još govore svoj izvorni materinji jezik. Zbog toga postoje velike skupine Nizozemaca koji govore [[indonezijski]], [[hindski]], [[turski]], [[berberski]], [[arapski]], [[kineski]], itd.
===Religija===
{| class="toccolours" style="float:right; margin-left: 1em; margin-bottom: 1em; font-size: 85%;"
| colspan="2" |[[Datoteka:Religie in Nederland in 2008.PNG|244px|desno|]]
|-
| colspan="2" style="text-align:center;" |Religije u Nizozemskoj (2008)
|-
|{{Legenda|#4775aa|Rimokatolička Crkva (29%)}}
{{Legenda|#ad4845|Reformirana Crkva (9%)}}
{{Legenda|#8ca850|Protestantska Crkva (6%)}}
{{Legenda|#745a92|Prereformirana Crkva (4%)}}
|
{{Legenda|#439bb2|Muslimani (4%)}}
{{Legenda|#214b80|Ostali (4%)}}
{{Legenda|#fb9948|Bez religije (42%)}}<br />
|}
Iako od sredine srednjeg vijeka pretežito [[Kršćanstvo|kršćanska]] zemlja, Nizozemska je danas jedna od najnereligioznijih zemalja Europe. U regijama u kojima su katolici i protestanti nekada predstavljali glavne religijske struje sada to više nije slučaj. Od 1989. godine je najveći dio nizozemskog stanovništva nereligiozan.
Među religioznim pučanstvom su polovica katolici (29% stanovništva), 9% je članova reformirane Crkve te 6% protestanata. Oko 4% stanovnika su muslimani a 1% je sljedbenika Budizma. Hinduizam obuhvaća nešto manje od 1% dok sljedbenika Judaizma nema niti 0,5%. Još brže od opadanja broja religioznih opada broj onih koji posjećuju crkve ili džamije.
Paralelno sa sekularizacijom je primjećen i rast nereligioznih i neinstitucionaliziranih duhovnih grupa (npr. razne ''new age'' grupe). Članovi takvih skupina su u statistikama predstavljeni kao nereligiozni odnosno bez religije.<ref>Donk, W.B.H.J. van de; Jonkers, A.P.; Kronjee, G.J.; Plum, R.J.J.M. (red.) (2006): [http://www.wrr.nl/dsc?c=getobject&s=obj&!sessionid=11zySvobBaqCs3l14qVxDU@t5G78Ld!zmQ!2Az1JIodvhoUhCp3M4aGxJh@OuGEX&objectid=3840&!dsname=default&isapidir=/gvisapi/ ''Geloven in het publieke domein, verkenningen van een dubbele transformatie''], [[Wetenschappelijke Raad voor het Regeringsbeleid|WRR]], Amsterdam University Press, Amsterdam</ref>
==[[Povijest]]==
{{glavni|Povijest Nizozemske}}
{{glavni|Nizozemsko kolonijalno carstvo}}
Nizozemska (Utrechtska unija) nastala je osamostaljenjem u odnosu na španjolsku krunu u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Republika Nizozemska službeno je priznata nakon više od pola stoljeća, i to [[1648.]] nakon završetka Tridesetogodišnjeg rata i nakon višegodišnje borbe na kopnu i moru protiv [[Španjolska|španjolskih]] [[Habsburg]]ovaca, kojima je do tada državno-pravno bila podređena.
Tijekom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] Nizozemska je vodila teške ratove, posebno na moru, protiv [[Engleska|Engleske]] i [[Francuska|Francuske]] kako bi zaštitila svoju pomorsku trgovinu, okosnicu gospodarske moći zemlje.
Na prijelazu iz [[18. stoljeće|18.]] u [[19. stoljeće|19. stoljeće]] bila je pripojena Francuskoj ([[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je o njoj svojedobno govorio kao o "aluviju kojeg su istaložile glavne rijeke moga Carstva"), a padom Napoleona, [[1815.]] godine osnovana je Kraljevina Nizozemska, kojoj je tada pripadala i [[Belgija]] (koja se osamostalila [[1830.]]).
==Kultura i znanost==
[[Datoteka:Hollande06.jpg|430px|mini|desno|Simboli Nizozemske.]]
===Slikari===
* [[Hieronymus Bosch]]
* [[Pieter Brueghel stariji]]
* [[Pieter Brueghel mlađi]]
* [[Rembrandt]]
* [[Johannes Vermeer]]
* [[Vincent van Gogh]]
* [[Piet Mondrian]]
===[[Književnost]]===
* [[Erazmo Roterdamski]]
* [[Eduard Douwes Dekker]] (''Multatuli'')
* [[Simon Vestdijk]]
* [[Hella S. Haasse]]
* [[W.F. Hermans]]
* [[Gerard Reve]]
* [[Harry Mulisch]]
* [[Anne Frank]]
* [[Cees Nooteboom]]
* [[Jeroen Brouwers]]
===Filozofi===
* [[Baruch de Spinoza]]
* [[Erazmo Roterdamski]]
* [[Hugo Grotius]]
===Medicina===
* [[Reinier de Graaf]]
* [[Franciscus Cornelius Donders]]
* [[Willem Einthoven]]
* [[Antony van Leeuwenhoek]]
* [[Hermann Boerhaave]]
* [[Franciscus Sylvius De le Boë]]
* [[Christiaan Eijkman]]
* [[Karel Frederik Wenckebach]]
* [[Anton de Haen]]
* [[Jacob Moleschott]]
===Fizika===
* [[Gerardus 't Hooft]]
* [[Christiaan Huygens]]
* [[Hendrik Antoon Lorentz]]
* [[Heike Kamerlingh Onnes]]
* [[Johannes Diderik van der Waals]]
* [[Pieter Zeeman]]
===Kemija===
* [[Jacobus Henricus van 't Hoff]]
==Promet==
* [[Promet Nizozemske]]
==Izvori==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
* [http://www.matica.hr/HRRevija/revija2007_3.nsf/AllWebDocs/NIZOZEMSKA_MULTIKULTURA Hrvatska revija] Nizozemska kultura <!-- veliki odjeljci iz povijesti i t.d. -->{{jezikk|hrv.|hrvatski}}
* [http://www.government.nl/ Službene stranice nizozemske vlade] {{jezikk|engl.|engleski}}
* [http://www.koninklijkhuis.nl/english/index.jsp Službene stranice Nizozemske kraljevske kuće] {{jezikk|engl.|engleski}}
{{Portal Europa}}
===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commons = Nederland
|commonshr = Nizozemska
|commonscat = Netherlands
|commonscathr = Nizozemska
|wikiatlas = Netherlands
|wikiatlashr = Nizozemske
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
{{Europa}}
{{Europska unija}}
{{Zapadnoeuropska unija}}
{{NATO}}
[[Kategorija:Nizozemska| ]]
<!-- interwiki -->
| |||