Transcendentalizam: razlika između inačica

'''Transcendentalizam''', idealistički pokret u [[Američka književnost|američkoj književnosti]] i filozofiji sredine 19. stoljeća, nastao 1830-ih u [[Boston, Massachusetts|bostonskim]] krugovima pod utjecajem njemačkog i engleskog [[Romantizam|romantizma]].<ref name=CD>Chris Baldick, Concise dictionary of literary terms, Oxford University Press, 2004., str. 262, ISBN 978-0-19-860883-7</ref> Određuju ga kao “romantički i mistički individualizam”.<ref name=HE/> Bio je više društveni pokret nego filozofska škola.<ref name=OC>The Oxford Companion to Philosophy, ''Anima mundiTranscendentalism'', ur. Ted Honderich, Oxford University Press 2005, str. 923-924 ISBN 0-19-926479-1</ref> Odigrao je bitnu ulogu u intelektualnom životu [[Sjedinjene Američke Države|Amerike]].<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56303 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ‘’Sjedinjene Američke Države’’] (pristupljeno 31. svibnja 2018.)</ref>

Najistaknutiji pripadnik je pjesnik i [[Esej|esejist]] [[Ralph Waldo Emerson]] (1803.-1882.), čiji ogled “Priroda” (1836.) se smatra [[Manifest|manifestom]] transcendentalizma.<ref name=CD/> U eseju “Self-Reliance” (1841.) Emerson izražava nekonformistički individualizam i nužnost oslanjanja na sebe sama.<ref name=CD/> [[Henry David Thoreau]] (1817.–1862.) se u autobiografičnom djelu “Walden”“[[Walden]]” suprotstavlja [[Materijalizam|materijalizmu]] svoga vremena i prikazuje svjesno izabrano osamljeništvo.<ref name=CD/><ref name=HE/> Principe romantičnog individualizma dovodi do krajnjih granica u eseju “Građanska neposlušnost”. Njihova djela su se čitala i u europskim obrazovanim krugovima. Pokretu su pripadali i [[Margaret Fuller]] (1810.-1850.), [[Amos Bronson Alcott]], [[William Ellery Channing]] i dr. Fuller je napisala prvi američki [[Feminizam|feministički]] manifest “[[Žena u devetnaestom stoljeću]]”.