Razlika između inačica stranice »Göbekli Tepe«

Dodano 1.549 bajtova ,  prije 3 godine
m
svjetska baština
m (→‎top: ispravak)
m (svjetska baština)
{{UNESCO-svjetska baština
[[Datoteka:G%C3%B6bekli_Tepe,_Urfa.jpg|mini|300px|<center>'''Göbekli Tepe''']]
|ime mjesta = Göbekli Tepe
'''Göbekli Tepe''' ([[turski]] za "trbušasto brdo") je [[arheologija|arheološki]] lokalitet [[mezolit]]ičkog svetišta na brdu u jugoistočnoj Anatoliji, u današnjoj [[Turska|Turskoj]], oko 15 km sjeveroistočno od grada [[Şanlıurfa]] (bivši Urfa) i 95 km od rijeke [[Eufrat]]. Najpoznatiji je kao najstariji poznati primjer monumentalne arhitekture, nastao oko 9600. pr. Kr.-8200. pr. Kr. (sedam tisućljeća prije [[Keopsova piramida|Keopsove piramide]] u [[Giza|Gizi]])<ref>[http://globalheritagefund.org/what_we_do/overview/current_projects/gobekli_tepe_turkey GHF - Gobekli Tepe, izvješće] na globalheritagefund.org {{eng oznaka}} Preuzeto 27. lipnja 2012.</ref>, koja je ujedno i najstarija vjerska građevina na svijetu<ref>''[http://www.archaeology.org/0811/abstracts/turkey.html The World's First Temple]'', Archaeology magazine, prosinac 2008., str. 23. {{eng oznaka}} Preuzeto 27. lipnja 2012.</ref>.
|slika = G%C3%B6bekli_Tepe_site_(1).JPG
[[Datoteka:Smithsonian_map_g%C3%B6bekli_tepe.jpg|mini|lijevo|<center>Lokacija Göbekli Tepea na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]]]
|godina = [[2018.]] <small>(42. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1572 1572]
|država = {{ZD+X/T|TUR}}
<br>
<center>{{Lokacijska karta|Turska|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Göbekli Tepe|position=right
|lat_deg=37|lat_min=13|lat_sec=23.67|lat_dir=N
|lon_deg=38|lon_min=55|lon_sec=20.51|lon_dir=E
}}<small>Lokacija Göbekli Tepea u Turskoj</small></center>
}}
'''Göbekli Tepe''' ([[turski]] za "trbušasto brdo") je [[arheologija|arheološki]] lokalitet [[mezolit]]ičkog svetišta na brdu u jugoistočnoj Anatoliji, u današnjoj [[Turska|Turskoj]], oko 15 km sjeveroistočno od grada [[Şanlıurfa]] (bivši Urfa) i 95 km od rijeke [[Eufrat]]. Najpoznatiji je kao najstariji poznati primjer monumentalne arhitekture, nastao oko 9600. pr. Kr.-8200. pr. Kr. (sedam tisućljeća prije [[Keopsova piramida|Keopsove piramide]] u [[Giza|Gizi]])<ref>[http://globalheritagefund.org/what_we_do/overview/current_projects/gobekli_tepe_turkey GHF - Gobekli Tepe, izvješće] na globalheritagefund.org {{eng oznaka}} Preuzeto 27. lipnja 2012.</ref>, koja je ujedno i najstarija vjerska građevina na svijetu<ref>''[http://www.archaeology.org/0811/abstracts/turkey.html The World's First Temple]'', Archaeology magazine, prosinac 2008., str. 23. {{eng oznaka}} Preuzeto 27. lipnja 2012.</ref>. Najvjerojatnije su ga podigli [[lovci-sakupljači]] kao prvo trajno [[svetište]] na svijetu, a zajedno s obližnjim, nešto mlađim, svetištem [[Nevalı Çori]] trajno je promijenio razumijevanje euroazijskog neolitika. Njegovi prepoznatljivi spomenici u obliku slova T, s reljefima životinjskih likova, omogućuju uvid u način života i vjerovanja ljudi gornje [[Mezopotamija|Mezopotamije]] prije oko 11.500 godina. Zbog toga je 2018. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1849 Four sites added to UNESCO’s World Heritage List] {{eng oznaka}} Preuzeto 4. srpnja 2018.</ref>.
[[Datoteka:Smithsonian_map_g%C3%B6bekli_tepe.jpg|mini|lijevo|300px|<center>Lokacija Göbekli Tepea na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]]][[Datoteka:G%C3%B6bekli_Tepe,_Urfa.jpg|mini|300px|lijevo|<center>Arheološki lokalitet '''Göbekli Tepe''']]
==Povijest i odlike==
 
[[Datoteka:GobeklitepeHeykel.jpg|mini|<center>Monolit s gušterom u izrazito visokom reljefu]]
Najvjerojatnije su ga podigli [[lovci-sakupljači]] kao prvo trajno [[svetište]] na svijetu, a zajedno s obližnjim, nešto mlađim, svetištem [[Nevalı Çori]] trajno je promijenio razumijevanje euroazijskog neolitika. Naime, od 1994. godine ga sustavno istražuju turski i njemački [[arheolog|arheolozi]] koji su ustvrdili da je [[religija]], a ne isključivo [[poljoprivreda]] i [[stočarstvo]] kako se do tada mislilo, bila preduvjet prijelaza iz [[mezolitik]]a u [[neolitik]]<ref>Charles C. Mann, ''Rođenje religije'', National Geographic broj 6., lipanj 2011., str. 24.–49.; {{eng oznaka}} verzija: ''[http://ngm.nationalgeographic.com/2011/06/gobekli-tepe/mann-text The Birth of Religion: The World's First Temple]''</ref>.
 
 
Arheolozi sa Sveučilišta Chicaga su 1960-ih otkrili ovo područje, ali su ga držali za vojnu predstražu iz bizantskog doba. God. 1994. istraživač Njemačkog arheološkog instituta (DAI), [[Klaus Schmidt]], je otkrio veliki broj komadića [[kvarc]]a i zaključio kako je na ovom mjestu u prošlim tisućljećima radile stotine ljudi, a da vapnenačke ploče nisu [[bizant]]ski grobovi nego mnogo starije tvorevine. Sljedeće godine je sa svojim timom sustavnim istraživanjem otkrio nekoliko prstenova kamenja, a geomagnetskim snimanjen utvrđeno je kako ih ima najmanje 20, nagomilanih bez reda.
Svi krugovi su istog oblika i načinjeni od vapnenačkih stupova u obliku divovskih klinova ili velikih slova T. [[Monolit]]i od kojih se sastoje su izrazito veliki, a najviši je bio visok 5,4 metra i težio je 16 tona. Njihova površina je ukrašena raznovrsnim [[bareljef]]ima životinja (škorpioni, veprovi, lavovi, lisice, zmije i stilizirani dijelovi ljudi tako da cijeli stup izgleda poput čovjeka s pojasom), neki grubo uklesani, a drugi simbolični i precizno izvedeni. Monoliti su bili povezani niskim kamenim zidovima, a u sredini svakog prstena nalaze se dva viša stupa čiji su tanji krajevi postavljeni u žljebove usječene u tlu.
 
Prstenovi su svakih nekoliko desetljeća bili zakopavani i na njima su podizani drugi, manji i manje sofisticirani. Tako je lokalitet stoljećima građen, zatrpavan i ponovno građen, da bi ga oko 8200. pr. Kr. ljudi potpuno zatrpali i napustili.
 
Oko lokaliteta nisu pronađene nastambe i sve upućuje da je ovaj kompleks djelo radnika koje su s divljači (čije su brojne kosti pronađene) hranili lovci-sakupljači iz udaljenih koliba. Prema Schmidtu, dokaz da je skupina sakupljača hrane izgradila veliki hram dokaz je da je organizirana religija mogla nastati prije poljoprivrede i drugih vidova civilizacije. Time se potvrđuje teorija "revolucije simbola" francuskog arheologa [[Jacques Cauvin|Jacquesa Cauvina]] prema kojoj su ljudi počeli zamišljati bogove kao natprirodna bića slična ljudima onkraj fizičkog svijeta, dok su životinje bile čuvari tog duhovnog svijeta koji je prikazan na reljefima Göbekli Tepea<ref>K. Schmidt, ''Zuerst kam der Tempel, dann die Stadt'', Vorläufiger Bericht zu den Grabungen am Göbekli Tepe und am Gürcütepe 1995.–1999., Istanbuler Mitteilungen 50., 2000., str. 5.–41. {{de}}</ref>.
 
<gallery>
Slika:Göbekli2012-18.jpg|<center>Monolit iz sloja III.
Slika:Göbekli2012-1.jpg|<center>Monolit s tri životinje: bik, lisica i ždral
Slika:Göbekli Tepe Pillar.JPG|<center>Monolit s lisicom
Slika:Göbekli2012-3.jpg|<center>Monolit u svetištu
Slika:UrfaMuseumGöbekli.jpg|<center>Spomenici iz Göbekli Tepea u muzeju Şanlıurfa
</gallery>
 
==Izvori==
 
{{Prapovijesna umjetnost}}
{{Svjetska baština u Turskoj}}
 
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Aziji]]
[[Kategorija:Megalitska kultura]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]